Pristupanje sadržaju
1 Kž-249/2022-5
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU Kž-249/2022-5
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nives Nikolac kao predsjednice vijeća, Dijane Jakoliš i Dubravke Škalabrin, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Šimac kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika J. Š., zbog kaznenog djela iz članka 179.a Kaznenog zakona („Narodne Novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 6. listopada 2022. br. K-157/2022-21, u sjednici vijeća održanoj 18. srpnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zlataru pod brojem K-157/2022-21 od 6. listopada 2022. optuženi J. Š. je na temelju članka 453. točke 1. ZKP/08 oslobođen od optužbe da bi počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11.
2. Temeljem članka 149. Zakona o kaznenom postupku („Narodne Novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08), odlučeno je da troškovi kaznenog postupka i nužni izdaci optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu, pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Temeljem članka 474. stavka 1. ZKP/08 spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju dostavljen na uvid Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.
6. Žalba nije osnovana.
7. Pobijajući valjanost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, državni
odvjetnik u žalbi u stvari sa svoga subjektivnog stajališta preocjenjuje iskaze saslušanog oštećenog M. Š. i obranu optuženika te navodi da su se u inkriminiranom postupanju optuženika ostvarila bitna obilježja kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 na štetu oštećenih M. Š. i Š. Š.
7.1. Međutim, osnovano je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pravilnom i savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno kao i u njihovoj ukupnosti zaključio da je predmetni događaj izolirani incident u ponašanju optuženika, koji kao takav ne bi predstavljao kazneno djelo nasilja u obitelji. Taj svoj zaključak osnovano prvostupanjski sud temelji na iskazu oštećenog M. Š. u kojem je iskazivao da se optuženi „inače primjereno ponaša“, ali da je utužene prigode razbijao tanjure i čaše koji su se nalazile na sudoperu te da je psovao, ali da se nije obraćao ni njemu ni oštećenoj Š. Š. Sukladno tome, optuženi je u svom iskazu naveo da prije inkriminiranog događaja nije vrijeđao i psovao oštećene M. Š. i Š. Š., a da je utužene prigode opsovao te bacio na pod tanjur i čašu koje je koristio. Osim toga, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za neurologiju i psihijatriju S. T. iz kojeg proizlazi da je optuženik u vrijeme počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv zbog stanja nakon operacije tumora na mozgu, epilepsije i uporabe antiepileptika uz alkohol te da djelo nije počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu niti je vještak utvrdio da bi optuženik bio ovisnik o alkoholu. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da inkriminirani događaj po svom intenzitetu i karakteru nema obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji.
7.2. Temeljem članka 179.a KZ/11 nasilje u obitelji čini onaj tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Pri tome u smislu članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne Novine“ br.70/17, 126/19 i 84/21 dalje u tekstu: ZZNO/17) nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a u smislu članka 10. točke 3. ZZNO/17 nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Prema tome, kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, pri čemu je počinjeno fizičko ili psihičko nasilje, postoji ako se radi o slučajevima u kojima postoji kontinuitet i određeni intenzitet psihičkog maltretiranja i uznemiravanja s ozbiljno upućenim prijetnjama, koje nisu ni malo bezazlene, s tim da kontinuitet radnje postoji ako se radi o slučajevima u kojima se radnja većinom ponavlja, u određenim vremenskim razmacima, koji ne smiju biti predugi, pri čemu način počinjenja može i varirati, a što u predmetnom slučaju nije zadovoljeno. Slijedom navedenog, i po mišljenju ovog suda, inkriminirano ponašanje optuženika kada je u alkoholiziranom stanju razbijao posuđe, vrijeđao i psovao roditelje pri čemu oštećeni M. Š. negira da bi mu optuženik uputio riječi prijetnje "ubit ću te i zaklati", a kraj činjenice da je ponašanje optuženika do tada bilo u svemu primjereno, kako to navodi njegov otac, kao i da optuženik, prema provedenom vještačenju nije ovisan o alkoholu, tada se u takvom ponašanju optuženika nisu ostvarila obilježja kaznenih djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11.
8. Stoga, budući da razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu nisu osnovani te da ovaj drugostupanjski sud nije našao povrede na koje u smislu članka 476. stavka 1. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 482. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Šibeniku, 18. srpnja 2024. godine
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Nives Nikolac,v.r.