Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27 21 000 SPLIT
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jermini Dujmović- Živković, a na prijedlog sudske
savjetnice A. J., u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. U. Z.
O., O. …, Z. zastupanog po
punomoćniku M. D., odvjetnik u S., protiv ovršenika M. J., O.
…, B. N. M., zastupan po odvjetnicima u
O.D. L.V. & P., S., radi naplate
novčane tražbine, 18. srpnja 2024. donio je sljedeći:
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži FINA odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava
po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave,
pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu pod posl. br. IP-
587/2008 od 14. lipnja 2011. kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovrhvoditelja H. U. Z. O. za
naknadu troškova kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev ovršenika M. J. za naknadu troškova kao
neosnovan.
i
z a k l j u č i o j e
I. Upućuje se ovršenik da u roku od 15. dana, računajući od dana dostave
ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene
pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod FINA po
Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave,
pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu pod posl. br. IP- 587/2008 od 14. lipnja 2011.
Obrazloženje
1. Kod ovog suda 26. lipnja 2024. zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje
pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos
zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod FINA temeljem
zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.
2. U bitnome ovršenik navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti naplatu
cjelokupno dosuđenih sredstava u odnosu na jednog nasljednika budući da su
temeljem Rješenja o nasljeđivanju uz ovršenika nasljednicima proglašena djeca
ostavitelja. Ističe kako nije imao spoznaju o postojanju presude do trenutka
zaprimanja zahtjeva za naplatu. Također, ovršenik ističe prigovor zastare.
Nadalje, ovršenik navodi kako bi mu prijenosom sredstava na račun ovrhovoditelja
nastala nenadoknadiva šteta jer nije izvjesno kad će isti moći zatražiti povrat
sredstava od ovrhvoditelja, te da je jasno da bi provedbom ovrhe nastala
nenadoknadiva šteta, posebno uzimajući u obzir visinu blokade te mu je ugrožena
poslovna egzistencija zbog navedene ovrhe.
3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.
4. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona (NN" 112/12, 25/13, 93/14,
55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje OZ), propisano je da nakon što primi
obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju
isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema Odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili
nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega,
ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti A. da
odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno
rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog
Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na
odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog
za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi
(članci 50. i 53.).
5. Odredbama čl. 65 st. 1 toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog
kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako
ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško
nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud
utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu
ovrhe, ispunjeni.
6. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.
Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za
odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio
nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se
spriječilo nasilje, već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe jer mu je
nanesena šteta obzirom da su mu zaplijenjena sva sredstva na računu i da mu je
račun blokiran te ne može normalno funkcionirati. Također navodi da sumnja u
likvidnost ovrhovoditelja da bi navedena sredstva mogao vratiti ukoliko se provede
ovrha u korist ovrhovoditelja. Međutim, ovršenik svoje tvrdnje ne potkrepljuje nikakvih
dokazima. Ovršnik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo
odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje
ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati, pa u tom smislu odgoda ovrhe ne
može pomoći ovršeniku u njegovom poslovanju. Naime, pljenidba novčanog iznosa
ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari
ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka
nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama
ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu
(povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen
s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan
dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za
naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije dokazao.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja
7. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za naknadom troška sud je u skladu s odredbom
članka 154. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13,
89/14, 70/19, 80/22114/22.,155/23, dalje u tekstu kao ZPP) u vezi s člankom 21.
stavkom 1. OZ imajući u vidu da ovršenik nije uspio u postupku obzirom je prijedlog
za odgodu odbijen kao neosnovan, odbio zahtjev ovršenika za naknadu troška
sastava prijedloga od 22. ožujka 2024. i trošak sudske pristojbe te odlučio kao u točki
II. izreke ovog rješenja
8. Odlučujući o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadom troška sud ovrhovoditelju u
skladu s odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a. nije priznao trošak sastava odgovora na
prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim/za odgodu
izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne
naplate iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka,
odnosno postupka naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na
očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i
navodima protivne stranke, međutim stranka nema obvezu očitovanja, niti je
očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka
pa je stoga sud mogao i bez očitovanja ovrhovoditelja donijeti odluku u konkretnom
predmetu.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II.i III. izreke rješenja
9. Odredbom čl. 50 OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu
ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga
predviđenog u čl. 50 stavak 1 točke 7 i točke 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog
članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika
uputiti u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi
proglašenja ovrhe nedopuštenom, u koliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga
zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana.
10. Glede navedenog, a temeljem članka 52. st. 3. OZ-a i čl. 210. stavkom 1. i 2.
OZ-a riješeno je kao u zaključku.
U Splitu, 18. srpnja 2024.
S u t k i nj a
Jermina Dujmović-Živković v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka
pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski
sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog
zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o
nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje,
odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.