1

Poslovni broj: Gž-4173/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5                                                                             

 

Poslovni broj Gž-4173/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice B. K., OIB:…, iz S., koju zastupa punomoćnik M. J., odvjetnik u S., protiv tuženika H. - o. d.d. Z., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica I. P., odvjetnica u Odvjetničkom društvu O., P. & p. u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1626/23-(bez podbroja) od 21. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 9. srpnja 2024.,

 

 

r i j e š i o j e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1626/23-(bez podbroja) od 21. kolovoza 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

 

II. O troškovima žalbenog postupka bit će odlučeno u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja pod točkom I. izreke odlučeno da je tuženik dužan, u roku od 15 dana, isplatiti tužitelju ukupan iznos od 1.592,67 eur / 12.000,00 kn sa zateznim kamatama koje teku od 6. prosinca 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Pod točkom II. izreke je odlučeno da se za više zatraženo od dosuđenog u točki I. izreke presude, i to za iznos od 1.451,66 eura / 10.937,50 kn sa zateznim kamatama na taj iznos, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

U točki III. izreke je odlučeno da je tuženik, u roku od 15 dana, dužan naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 528,52 eura / 3.982,15 kn sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

 

2. Protiv navedene presude pod točkom II izreke te pod točkom III. izreke u dijelu u kojem tužitelju nije priznat trošak preko iznosa od 528,52 eura/ 3.982,15 kuna, žali se tužitelj zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje u tekstu: ZPP-a), te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

 

3. Protiv prvostupanjske presude u dijelu u kojem nije uspio u sporu – točka I. i III. izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. ZPP-a te predlaže ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje, a podredno preinačiti u smislu navoda tuženika.

 

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

5. Žalba tužitelja je osnovana.

 

6. Žalba tuženika je osnovana.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete na vozilu marke V. T., godina proizvodnje 2007., reg. oznake ST…, koje je bilo u vlasništvu njezinog pravnog prednika A. K., koja je nastala dana 30. listopada 2019. kada je osiguranik tuženika zbog nepropisnog uključivanja sa sporedne ceste oduzeo pravo prednosti prolaska vozilu tužitelja kojeg je udario.

 

U odnosu na žalbu tuženika

 

8. Osnovano tuženik ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 261. st. 3. ZPP-a kada je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka N. K., ocjenjujući ga objektivnim, logičnim uvjerljivim, dovoljno obrazloženim i izrađenim po pravilima struke te navodeći da je vještak uspješno otklonio sve prigovore tužitelja.

 

9. Iz podataka u spisu je vidljivo da je sudski vještak u svom nalazu i mišljenju od 10. studenoga 2020. (list 27-31 spisa) naveo da se radi o osobnom vozilu marke i tipa V. T. T5 1.9 TDI; godina proizvodnje 2007.; broj kilometara: nepoznato; te je procijenio novonabavnu vrijednost vozila na iznos od 240.809,02 kn. U svom mišljenju je vještak naveo:

 

- da je osobno vozilo do dana nezgode u eksploataciji bilo 12 godina i 6 mjeseci te ima vremensku amortizaciju od 86%;

- da s obzirom da se radi o putničkom vozilu s 8 sjedala, stanje tržišta uvjetuje korekciju amortizacije za dodatnih 3% pa je u trenutku nezgode predmetno osobno vozilo amortizirano 83%;

- da je predmetno vozilo u trenutku nezgode imalo vrijednost od 17% od svoje novonabavne vrijednosti ili 40.937,50 kn

- da se vrijednost ostatka predmetnog osobnog vozila procjenjuje na 25% od vrijednosti pred štetu ili 10.234,38 kn,

- da je na osobnom vozilu nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 30.703,10 kn.

 

10. Nadalje, iz stanja spisa je vidljivo da je tuženik istaknuo prigovore da nalaz i mišljenje nisu sačinjeni u skladu s pravilima struke jer je visina štete utvrđivana s potpuno pogrešnim parametrima, budući da je navedeno da se radi o putničkom vozilu, a radi se o teretnom vozilu (što je vidljivo iz oznake N1 navedene u potvrdi PP S. od 31.10.2019, list 5-6 spisa); da vozilo ima prijeđenih 537 240 km, a prosjek za starost je 390 000 km; da je vještak neosnovano vršio korekciju amortizacije s 3% jer se ne radi o putničkom vozilu.

 

11. Nakon dostavljenih primjedbi od strane tuženika, sudski vještak je sačinio dopunu nalaza i mišljenja do 2. studenoga 2022. (list 58-64 spisa) u kojoj je naveo da se radi o teretnom vozilu marke i tipa V. T. T5 1.9 TDI; godina proizvodnje 2007.; broj kilometara: 537 240; da je novonabavna cijena vozila 177.496,36 kn (23.557,81 eura) te iznio mišljenje:

- da je teretno vozilo do dana nezgode u eksploataciji bilo 12 godina i s obzirom na bitno veći broj prijeđenih kilometara ima vremensku amortizaciju od 90%,

- da s obzirom da se radi o vozilu s dobrom tržnom prođom, stanje tržišta uvjetuje korekciju amortizacije da bi se približili priloženoj stvarnoj tržnoj vrijednosti predmetnog teretnog vozila,

- da predmetno teretno vozilo u trenutku nezgode ima realnu tržnu vrijednost od oko 40.000,00 kn,

- da se vrijednost ostatka predmetnog teretnog vozila procjenjuje na 25% od vrijednosti vozila pred štetu ili 10.000,00 kn,

- da je na teretnom vozilu nastala potpuna ili totalna šteta u ukupnom iznosu od 30.000,00 kn.

 

12. Na naprijed opisanu dopunu nalaza i mišljenja vještaka, tuženik je iznio primjedbe da je vještak izvršio korekciju amortizacije bez ikakvog jasnog obrazloženja pa se uopće ne može ispitati njegova ocjena o vrijednosti vozila od oko 40.000,00 kn, da je ta visina vrijednosti vozila utvrđena paušalno, da je procjena vještaka očito pogrešna i stoga što je vještak u svom nalazu i mišljenju u kojem je utvrdio novonabavnu vrijednost od 240.809,02 kn procijenio visinu totalne štete na 30.703,10 kn, a sad je uzeo novonabavnu vrijednost od 177.496,36 kn i procijenio visinu totalne štete na 30.000,00 kn, za što tuženik smatra da je potpuno neprihvatljivo, a osobito stoga što je vještak utvrdio vremensku amortizaciju od 90% je potpuno pogrešna procjena vrijednosti vozila od čak 40.000,00 kn.

 

13. U očitovanju na prigovore tuženika na ročištu održanom dana 3. svibnja 2023. (list 84-85 spisa), sudski vještak je naveo da se u ovom slučaju radi o vozilu za gospodarstvene svrhe koje je u trenutku nastanka štetnog događaja staro 12 godina, pa je prilikom izrade nalaza i mišljenja, a koje je napravljeno 2022., bilo potrebno uzeti u obzir vozila proizvedena 2010.; da su u predmetnom vještačenju „usvojena“ dva vozila, oba iz 2006., od kojih jedno ima oglašenu vrijednost od 37.000,00 kn, a drugo od 51.000,00 kuna, a vještak je u svom nalazu i mišljenju „usvojio tržnu vrijednost vozila u veličini“ od 40.000,00 kuna. Također je naveo da amortizacijske stope koje tuženik spominje napravljene su prije više od 20 godina, a od tada do danas dogodilo se nebrojen broj poremećaja na tržištu motornih vozila, a posebno u posljednjih pet godina, tako da te stope u punoj mjeri nisu više primjenjive i s njima više nije moguće dobiti stvarnu tržnu vrijednost oštećenog vozila, što je cilj svakog vještačenja naknade štete. Na poseban upit zamjenika punomoćnika tuženika kako je od novonabavne cijene vozila, sukladno amortizaciji, došao do vrijednosti teretnog vozila od 40.000,00 kn u trenutku nezgode, vještak je odgovorio da je predmetno osobno vozilo amortizirano 90% od svoje novonabavne vrijednosti koja iznosi 177.496,36 kuna, a amortizacijskim stopama koje se dalje odnose na korekciju zbog većeg broja prijeđenih kilometara i stanja na tržištu ne može se dobiti stvarna tržna vrijednost oštećenog vozila, zbog čega je usvojena vrijednost 40.000,00 kn analizom tržišta, a ne amortizacijskim stopama, i to za vozila koja su četiri godine starija od vozila koje bi se trebalo promatrati. Na daljnji upit da li u stručnoj literaturi postoji metodologija koju je vještak primijenio prilikom izrade nalaza i mišljenja, vještak je naveo da problem koji se javlja u posljednjih nekoliko godina, a posebno u zadnje dvije godine, razmatran je na stručnim seminarima pri P. f. u Z., posebno u ovoj i protekloj godini i nove amortizacijske stope su u fazi pisanja, ali je donesen zaključak da se svakako prilikom izračuna vještak mora približiti stvarnoj tržnoj vrijednosti oštećenog vozila te „stoga je dakle nalaz i mišljenje izrađen po pravilima struke“.

 

14. Opisani nalaz i mišljenje vještaka, kao i dopuna nalaza i mišljenja te očitovanje vještaka, su nejasni, proturječni, neuvjerljivi i bez jasnih naznaka da su sačinjeni u skladu s pravilima struke, a što osnovano ističe tuženik u svojim žalbenim navodima.

 

15. Tako vještak u svom očitovanju navodi da je predmetno osobno vozilo amortizirano 90% od svoje novonabavne vrijednosti koja iznosi 177.496,36 kn. Ako je vozilo amortizirano 90%, kako to navodi vještak, onda i bez korištenja drugih amortizacijskih stopa, bi vrijednost tog vozila u trenutku nastanka štete trebala iznositi 17.749,64 kn (177.496,36 kn – amortizacija 159.746,72 kn /90% od 177.496,36 kn/). Naime, neprihvatljivo je, nerealno i nestručno procijeniti vrijednost vozila na dan štetnog događaja u gotovo istom iznosu ako je novonabavna vrijednost vozila 240.809,02 kn (tada je procjena vrijednosti na dan 30.10.2019. 40.937,50 kn, list 29 spisa) i ako je novonabavna vrijednost 177.496,36 kn (tada je procjena vrijednosti vozila na dan 30.10.2019. 40.000,00 kn, list 64 spisa), a kako je to učinio sudski vještak N. K.. To iz razloga što određeno rabljeno vozilo na isti dan ne može imati gotovo identičnu vrijednost ako je razlika u procijenjenoj novonabavnoj vrijednosti 63.313,66 kn, odnosno ta je vrijednost novog vozila u dopuni nalaza i mišljenja za 26,29% manja nego u nalazu i mišljenju od 10. studenoga 2020., dok je razlika u procjeni vrijednosti vozila na dan štetnog događaja između prvog nalaza i mišljenja te njegove dopune svega 2,29%.

16. Pored toga, u situaciji kad je potrebno procijeniti vrijednost određenog vozila na dan štetnog događaja, a imajući u vidu odredbu čl. 12. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22. i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a) prema kojoj obveza naknade štete dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva, tada je potrebno procijeniti vrijednost novog vozila na dan podnošenja odštetnog zahtjeva, a ne na dan izrade nalaza i mišljenja (10. studenoga 2020.) te na dan izrade dopune nalaza i mišljenja (2. studenoga 2022.), a kako je to učinio sudski vještak i prvostupanjski sud prihvatio, s time da je dosudio zakonsku zateznu kamatu na tako utvrđeni iznos od 6. prosinca 2019. (dan podnošenja odštetnog zahtjeva).

 

17. S obzirom da prvostupanjski sud nije uspio otkloniti nedostatke i proturječnosti u nalazu i mišljenju vještaka, počinio je bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 261. st. 3. ZPP-a kada nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenje, zbog čega je pobijanu presudu pod točkom I. izreke trebalo ukinuti.

 

U odnosu na žalbu tužiteljice

 

18. Tužiteljica u bitnome navodi da se prije pokretanja predmetnog postupka obratila tuženiku s prijedlogom za mirno rješenje predmeta spora te ga je obavijestila kako nema namjeru zadržavati predmetno vozilo, odnosno od tuženika je zatražila da on vozilo preuzme na adresi koju mu je uredno dostavila, zbog čega pobija pravilnost prvostupanjske presude u dijelu u kojem je odbijen njezin zahtjev za isplatu iznosa od 10.937,50 kn, u kojoj visini je sudski vještak procijenio vrijednost ostatka vozila.

 

19. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj: Rev 2384/13-2 od 14. studenoga 2017., tužiteljica nije dužna zadržati spašene dijelove radi uračunavanja u odštetu, već ima pravo tražiti novčanu naknadu koja će joj omogućiti da nabavi drugi automobil u onakvom stanju u kakvom se nalazio njezin u času kada je šteta nastala. Stoga u situaciji kada je pravnom predniku tužiteljice na automobilu nastala totalna šteta i kad je on izjavio da ne želi zadržati preostale dijelove automobila pozvavši tuženika da ih preuzme, tada je pogrešno primijenjeno materijalno pravo iz čl. 1090. ZOO-a kada je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu vrijednosti ostatka vozila.

 

20. S obzirom da je zbog počinjene bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a pogrešno utvrđena vrijednost novog vozila na dan izrade nalaza i mišljenja te na dan dopune nalaza i mišljenja, nejasno utvrđena amortizacija, a time i vrijednost vozila na dan štetnog događaja, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i u dijelu u kojem je odlučeno o ostatku vrijednosti vozila (čl. 369. st. 1. ZPP-a).

 

21. Budući da je zbog ukidanja odluke u pogledu glavne stvari za sada neizvjestan uspjeh stranaka u ovom sporu (čl. 154. ZPP-a), to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka.

 

22. Temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a odlučeno je kao pod točkom II izreke rješenja.

 

23. Na kraju, sudu prvog stupnja se skreće pozornost na odredbu čl. 62. st. 7. Sudskog poslovnika („Narodne novine“ br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21 i 145/21 i 23/22 i 12/23) kojom je propisano da u gornjem desnom kutu u svim odlukama ispod slobodnog prostora iz stavka 3. ovog članka, stavit će se poslovni broj spisa i podbroj pod kojim je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više stranica, poslovni broj i podbroj pod kojim je donesena stavlja se na svaku stranicu u gornjem desnom kutu, a koju odredbu je prvostupanjski sud propustio primijeniti jer na presudi nedostaje podbroj.

 

 

U Zagrebu 9. srpnja 2024.

 

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac, v.r.