1

Poslovni broj: Gž-1424/2024-2

Poslovni broj: Gž-1424/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan u ostavinskom postupku iza pok. A. M. (M.), rođ. B., rođene 10. kolovoza 1938., a umrle 5. rujna 2009., s prebivalištem u V., OIB: …,   odlučujući o žalbi nasljednika ostaviteljice pok. A. M., D. M. podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj O-719/2024-24 od 11. srpnja 2024., 13. rujna 2024.,

r i j e š i o  j e

              Odbija se kao neosnovana žalba nasljednika ostaviteljice pok. A. M., D. M. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola poslovni broj O-719/2024-24 od 11. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je održano na snazi rješenje javnog bilježnika Ž. V. iz P. poslovni broj O-831/2009-21, UPP-OS-146/2023-4.

2. Protiv rješenja je žalbu podnio nasljednik ostaviteljice D. M., pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U žalbi navodi da je jedini zakonski nasljednik svoje majke pok. A. M. umrle 5. rujna 2009. iza koje je doneseno rješenje o nasljeđivanju. Ističe da nekretnine koje je obuhvatio prijedlogom nisu bile predmetom raspravljanja u ostavinskom postupku, da se radi o bračnoj stečevini njegovih roditelja te smatra da je javni bilježnik bio dužan tu imovinu prenijeti na njega. Podredno da je bio dužan zbog spora o pravu na nasljedstvo i spora o sastavu ostavine uputiti na parnicu nasljednika ili drugu osobu koja polaže pravo na tu imovinu, dakle postupiti u skladu s čl. 223. do 225. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj  48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, - dalje ZN). Tvrdi da se evidentno radi o naknadno pronađenoj imovini koja se morala raspraviti, da je javni bilježnik u rješenju spominjao zastaru, ali da o tome u rješenju suda nema ni riječi pa da je ostvarena bitna postupovna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP), koji propis se primjenjuje u ostavinskom postupku na temelju čl. 175. st. 2. ZN-a. Smatra da okolnost što je isti zahtjev postavio u parničnom postupku iza oca M. M. ne utječe na njegovo ovlaštenje postaviti takav zahtjev u ovom postupku.

              4. Predlaže preinačiti pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.

              5. Žalba nije osnovana.

              6. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je održao na snazi rješenje javnog bilježnika, kojim je odlučeno da se neće provoditi ostavinska rasprava iza pok. A. M. radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine. Pritom nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje ove povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa tako ni povreda na koju ukazuje žalitelj, jer su razlozi rješenja potpuni i jasni te je rješenje moguće ispitati.

              7. Naime, kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, iza pok. A. M. je vođen ostavinski postupak koji je okončan donošenjem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika D. P. iz P. poslovni broj O-831/09 UPP-OS-100/09-10 od 12. listopada 2009., a kojim rješenjem je ostavinska imovina raspoređena na nasljednike, supruga ostaviteljice M. M. i sina D. M., koji su utvrđeni kao jedini zakonski nasljednici ostaviteljice. Nadalje proizlazi da je suprug ostaviteljice umro 2023., da iza njega nije pravomoćno okončan ostavinski postupak te da je predlagatelj, sin ostaviteljice, podnio prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju.

              8. Prema stajalištu suda prvog stupnja, nije riječ o naknadno pronađenoj imovini za koju stranke iz ostavinskog postupka nisu znale u času kada se postupak vodio pa ocjenjuje da nisu ispunjene pretpostavke za raspravljanje te imovine, već da podnositelj prigovora ima mogućnost tvrdnju o tome da te nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu isticati u ostavinskom postupku koji se vodi iza oca predlagatelja.

              9. Iako je pogrešno pravno stajalište suda prvog stupnja da se imovina za koju se znalo u vrijeme vođenja postupka ne bi mogla raspraviti kao naknadno pronađena imovina, ipak je pravilno stajalište da se o imovini koja je obuhvaćena prijedlogom ne može raspravljati u ovom ostavinskom postupku. Naime, prema čl. 234. ZN-a ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će tu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Kako imovina koja je sadržana u prijedlogu neprijeporno nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, okolnost što se eventualno znalo o postojanju te imovine, ne bi bila zapreka za raspravljanje o toj imovini kao naknadno pronađenoj.

              10. Međutim, u tom slučaju bi sud trebao pozvati nasljednike utvrđene rješenjem o nasljeđivanju te ukoliko između njih ne bi postojao spor oko naknadno pronađene imovine, donijeti odluku u ostavinskom postupku, a u protivnom stranke uputiti da svoja prava ostvaruju u parnici. Kako je u međuvremenu otac predlagatelja umro, proizlazi da na opisani način u ostavinskom postupku ne bi bilo moguće postupati, iz čega valja zaključiti da predlagatelj svoja prava mora ostvariti u parnici.

              11. S obzirom na utvrđenja iz ovog postupka, proizlazilo bi da je predlagatelj jedini zakonski nasljednik svog oca M. M., što znači da bi trebao naslijediti i imovinu koja je predmetom prijedloga za naknadno pronađenu imovinu iza majke predlagatelja. Međutim, žalitelj spominje u žalbi treće osobe te oporuku, iz čega bi se moglo zaključiti da je njegov otac raspolagao svojom imovinom ili dijelom imovine u korist neke treće osobe pa je očigledno da će se pitanje bračne stečevine pojaviti kao prijeporno i u tom postupku te da će se stoga morati raspraviti u parnici.

              12. Utoliko je sud prvog stupnja pravilno ocijenio da nema uvjeta za raspravljanje naknadno pronađene imovine iza pok. A. M. te je pravilnom primjenom materijalnog prava održano na snazi rješenje javnog bilježnika.

              13. Zbog izloženog je valjalo žalbu nasljednika ostaviteljice odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 13. rujna 2024.

                   Sutkinja

                       Milena Vukelić-Margan, v.r.