1

Poslovni broj: Gž-830/2023-4

 

 

                                

                REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU                                             

           STALNA SLUŽBA U POŽEGI

                 Sv. Florijana 2, Požega     

 

 

                                                                                                  Poslovni broj: Gž-830/2023-4

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz S., OIB…,, zastupanog po punomoćniku I. Š., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. H. sa sjedištem u Z., OIB… zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u O. društvu B. i M. J. d.o.o. sa sjedištem u Z., radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 48 Pn-85/2022-9, od 9. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 9. rujna 2024.,

 

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

 

Žalba tužitelja M. M. odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda  Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 48 Pn-85/2022-9, od 9. ožujka 2023.

 

 

Obrazloženje

 

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 48 Pn-85/2022-9, od 9. ožujka 2023., presuđeno je:

 

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

"Obvezuje se tuženik isplatiti tužitelju iznos od 25.843,33 kn / 3.430,00 €, sa zateznim kamatama po čl. 29. ZOO, od 18. kolovoza 2020., pa do konačne isplate, kao i naknaditi troškove spora, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 497,71 eura / 3.750,00 kuna1, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je E. središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos koji predstavlja razliku preko dosuđenog do zatraženog, zahtjev odbija kao neosnovan.

 

2. Protiv presude žabu je uložio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava.

 

2.1 Da je počinjena bitna povreda parničnog postupka tužitelj smatra iz razloga što presuda ne sadrži valjano obrazloženje.

 

2.2. U sadržaju žalbe tužitelj navodi da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno jer je prvostupanjski sud neosnovano odbio provesti predložene dokaze, pa ni materijalno pravo nije pravilno primijenjeno.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženik smatra da je prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu presudu i predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

 

3.1. U sadržaju odgovora tuženik ponavlja navode koje je iznio i u odgovoru na tužbu, smatrajući da nije odgovoran za otklanjanje kvarova na infrastrukturi, a da tužitelj nije dokazao osnovanost zahtjeva za naknadu štete jer nije dostavio nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo koji su gosti rezervirali boravak, u kojoj smještajnoj jedinici, za koliku cijenu, niti kada su napustili isti u odnosu na rezervirani termin boravka.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, dok je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

 

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

 

7. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, nastale zbog nemogućnosti korištenja usluge Interneta u kampu tužitelja u S..

 

8. U postupku nije sporno da su tužitelj i tuženik sklopili ugovor za korištenje telekomunikacijskih usluga i da zbog kvara tužitelj nije mogao koristiti te usluga, a sporno je da li je tužitelj pretrpio imovinsku štetu uslijed kvara na mreži, te visina štete i odgovornost tuženika za nastalu štetu.

 

9. Iz dokumentacije u spisu utvrđeno je:

 

- iz uvida u odluku H. -a, KLASA… URBROJ… od 31. svibnja 2021. utvrđeno je da je usvojen zahtjev za rješavanje spora između korisnika M. M. i operatora javnih komunikacijskih usluga A., kao osnovan.

 

- da iz obrazloženja odluke proizlazi da je tužitelj kao korisnik usluga A. bio u nemogućnosti korištenja fiksnih usluga (telefona i interneta) od 8. kolovoza 2020. i da je uredno prijavio kvar i da je tužitelj kao korisnik više puta prijavljivao tehničke poteškoće u korištenju fiksnih usluga, odnosno nemogućnost njihovog korištenja, ali da povodom prigovora korisnika nije provedena administrativna i tehnička provjera koju je neophodno provesti u slučaju prigovora korisnika zbog nemogućnosti korištenja usluga operatora, a Odluka operatora do 18. prosinca 2020. ne sadrži sve elemente administrativne i tehničke provjere na način kako je to propisano pravilnikom.

 

- da je odlukom H. –a tužitelju dosuđena naknada jer nije na odgovarajući način od strane ovdje tuženika kao pružatelja usluge, obavljena administrativna i tehnička provjera prijavljenog kvara i što tuženik nije otklonio prijavljeni kvar.

 

10. Glede prigovora pasivne legitimacije pravilno se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 30. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (''Narodne novine'' broj 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17., dalje: ZEK), prema kojoj infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uključujući i komunikacijske instalacije unutar zgrade, koje su u vlasništvu infrastrukturnog operatora, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja, utvrđeni pravilnikom iz stavka 9. istog članka. To znači da je tuženik kao operator imao mogućnost pristupa i korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, pa shodno tome nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, a tuženik kao pružatelj usluge je odgovoran za eventualno nastalu štetu.

 

11. Drugo sporno pitanje je da tužitelju nastala šteta i ako je u čemu se šteta sastoji i koliki je iznos te štete.

 

12. Pravni okvir spora pravilno je postavljen i odnosi se na primjenu odredbi Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO), i to:

 

- odredbe članka 1045. ZOO-a, prema kojoj je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

- odredbe članka 1089. stavka 1. ZOO-a, kojom je propisano da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, dok je stavkom 3. istog članka zakona propisano, da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

 

13. Prvostupanjski sud u razlozima presude naveo je da iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj kao osnov štete navodi da mu je šteta nastala jer su mnogi gosti negodovali i napustili kamp zbog nemogućnosti korištenja interneta u istom, ali da u tom pravcu nije priložio nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo, koji gosti su to rezervirali boravak, u kojoj smještajnoj jedinici, za koliku cijenu, niti kada su napustili isti u odnosu na rezervirani termin boravka, pa da uopće ne postoje parametri na osnovu kojih bi se moglo utvrditi je li šteta uopće nastala, te ukoliko je, kolika bi bila njena visina.

 

14. Nasuprot navodima žalbe na tužitelju je teret dokazivanja da je pretrpio imovinsku štetu i u tom pravcu trebao je predložiti konkretne dokaze da je ta šteta uopće nastala. Tužitelj je predložio saslušanje svjedoka G. M. iz S., na okolnost da je odustao od boravka u kampu zbog nemogućnosti korištenja interneta, ali nije dostavio adresu svjedoka.

 

14.1. Međutim, ono što je još važnije nije dostavio nikakve podatke da je u razdoblju u kojem nije mogao koristiti usluge tuženika imao smanjenu popunjenost smještajnih kapaciteta i da je bilo prekida smještaja i otkazivanja smještaja zbog nemogućnosti korištenja interneta.

 

15. Zbog iznesenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao nastanak same štete, pa shodno tome ni uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i nastale štete, niti je dokazao da bi postojala objektivna vjerojatnost za stjecanje koristi tužitelja, koja bi bila povezana s postupanjem tuženika, pa je glede odluke o glavnoj stvari žalba tužitelja odbijena kao neosnovana.

 

16. Nije osnovana žalba tužitelja ni glede odluke o troškovima postupka, o kojima je prvostupanjski sud odlučio primjenom odredbe članka 154. st. 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku.

 

16.1. Pravilno je prvostupanjski sud priznao tuženiku troškove postupka sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22.-dalje: Tarifa) i to za trošak za sastav odgovora na tužbu – 100,00 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu od 27. siječnja 2023. – 100,00 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što uz vrijednost boda od 15,00 kuna (Tbr. 50.), uvećano za pripadajući PDV od 25% (Tbr. 42.), iznosi ukupno 497,71 eura / 3.750,00 kuna.

 

17. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, presuđeno  je kao u izreci ove presude.

 

 

U Požegi 9. rujna 2024.

 

 

                  Predsjednica vijeća:

 

                                                                                                                                Branka Ribičić