1

                            Poslovni broj: Gž-925/2022-5

 

 

                            

 

                                                

 

 

 

               REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

         Tome Skalice 2, Slavonski Brod                                              

                                                      Poslovni broj: Gž-925/2022-5

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja F. M., OIB: ..., K., zastupanog po punomoćnici N. K. C., odvjetnici u S. protiv 1. tuženog M. M., OIB: ..., S., 2. tuženog H. M., OIB: ..., K., 3. tuženog I. O. OIB: ..., R. Nj., M., 4. tužene M. R., OIB: ..., K., 5. tuženog P. M., OIB: ..., R. Nj., M., 6. tužene K. M., OIB: ..., K., 7. tužene M. K., OIB: ..., S. i 8. tužene A. M., OIB: ..., R. Nj., S., a 1., 2., 3., 5., 7. i 8. tuženici zastupani po punomoćnici T. L., odvjetnici u S., radi utvrđenja prava vlasništva građenjem, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 25. listopada 2022., poslovni broj 40. P-41/2019-41, u sjednici vijeća održanoj 30. kolovoza 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Uvažava se žalba tužitelja F. M., ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 25. listopada 2022., poslovni broj 40. P-41/2019-41 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.     

 

Obrazloženje

 

 

1. Odlukom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja F. M. koji glasi:

 

Utvrđuje se da je tužitelj F. M., OIB:...,  K., vlasnik daljnih 67/72 dijela nekretnine označene kao čkbr ... oranica pod vrtom u S. g. od 181 čhv upisana u zk.ul. ...k.o. R., te je tuženik:1. M. M., OIB:..., S., dužan trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela, 2. H. M., OIB: ..., K., dužan trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela, 3. I. M., OIB: ..., M., ( ranije K. 124) dužan trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela, 4. M. R.(ranije M.) OIB:..., K.; dužna je trpjeti upis prava vlasništva u 5/72 dijela, 5.P. M., OIB: ..., M. ( ranije K. 124) dužan trpjeti upis prava vlasništva u 2/72 dijela, 6. K. M., OIB:...,  K.; dužna trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela, 7.M. K., OIB ..., S.; dužna trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela, 8. A.M., OIB: ..., S.,( ranije M. ul. 43 A, K.) dužna trpjeti upis prava vlasništva u 10/72 dijela na čkbr ... oranica Pod vrtom u S. g. od 181 čhv upisana u zk.ul. ... k.o. R., sve u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tužitelju F. M. platiti tuženicima trošak parničnog postupak u iznosu od 18.000,00 kn/2.389,16 EUR, u roku od 15 dana."

 

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužitelj zbog svih zakonom dopuštenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14;  dalje ZPP) i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu i prvostupanjsku presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima, odnosno pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, pred drugim sucem kako bi se donijela na zakonu osnovana odluka, uz naknadu žalbenih troškova.

2.1. U žalbi navodi da je izreka pobijane presude nerazumljiva i kontradiktorna sama sebi i obrazloženju iste, a posebno provedenim dokazima, kao i dokumentaciji koja se nalazi u sudskom spisu, da ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati i da pobijana presuda ne sadrži jasne i valjane razloge o svim pravno odlučnim činjenicama pa proizlazi da se tužitelj poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu drugostupanjski sud ujedno pazi i po službenoj dužnosti, uzimajući u obzir početak sudskog procesa i primjenu u to vrijeme važećih odredbi ZPP-a.  Ističe da je sud u uvodu presude pogrešno naznačio da su svi tuženici zastupani po punomoćnici T. L., odvjetnici u S., iako tuženice M. R. i K. M. u ovom postupku nemaju punomoćnika i nisu dostavile odgovor na tužbu, a kako to pogrešno tvrdi prvostupanjski sud te da su u odnosu na te tuženice bile ispunjene pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe budući da tuženici u ovoj pravnoj stvari nisu jedinstveni suparničari. Osim navedenog tužitelj ističe da prvostupanjski sud nije presudu dostavio navedenim tuženicama.

 

2.2. Tužitelj dalje u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije ocijenio savjesnost tužitelja kao graditelja u trenutku poduzimanja gradnje, zatim nije precizno utvrdio kada je predmetna nekretnina građena i kada je gradnja bila završena te da se nitko od tuženika gradnji nije protivio, iako je to mogao utvrditi iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja pa da je stoga prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje, zatim ističe da je prethodno gradnji, diobom provedenom pred Uredom za katastar 26. lipnja 2000. predmetna kč.br. ... k.o. R. pripala tužitelju i da je Područni ured za katastar, na temelju izjava stranaka, 5. srpnja 2000. donio rješenje, kojim se mijenjaju podaci o katastarskom operatu i na predmetnoj kč.br. ... k.o. R. dolaze upisani tužitelj i njegova sestra M. R., svatko u ½ dijela pa da je tužitelj znao da gradi na tuđem zemljištu, ali je za to imao pravni osnov – provedenu diobu u obitelji M. pred Uredom za katastar, a da je ova dioba provedena proizlazi i iz predmeta R1-32/2002, u koji je prvostupanjski sud izvršio uvid budući je na očevidu 29. rujna 2006. postignut sporazum o diobi između stranaka i da je stoga prvostupanjski sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja izveo potpuno pogrešan zaključak jer je tužitelj u trenutku građenja bio u uvjerenju da gradi na svojoj nekretnini, a osim toga ističe da su tuženici M. M., H. M., I. M. i A. M. u ovom parničnom postupku istovjetno iskazali da je provedena dioba u obitelji M. i da je na temelju te diobe sporna čestica pripala ocu tužitelja F. M., starijem, a nakon njegove smrti tužitelju, da je dioba dogovorena i u katastru te da oni nikad nisu tužitelju branili gradnju vikend kuće pa da je sasvim neshvatljivo i nelogično kako je sud prvog stupnja zaključio da je tužitelj bio nesavjestan graditelj.

 

2.3. Osim toga tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud samo u jednoj rečenici naveo što utvrđuje iz iskaza čak četiri svjedoka, međutim da te iskaze nije ocijenio niti doveo u svezu s iskazima tužitelja i tuženika, kao niti s dokumentacijom u spisu te je zanemario činjenicu da su svi iskazi u bitnom suglasni s iskazom tužitelja, kao i svih saslušanih tuženika pa nije provedena savjesna i brižljiva ocjena svih provedenih dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, čime je povrijeđeno materijalno pravo sadržano u članku 8. ZPP-a, zatim da je prvostupanjski sud pogrešno izjednačio pojam poštenog posjednika i poštenog graditelja, koji je posebno definiran u članku 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV), da je opomenom  iz listopada 2004., tužitelj od strane tuženika opomenut za korištenje kč.br. 1995/3 k.o. Rakovica, koja nije predmet ovog postupka, zatim da je prvostupanjski sud utvrdio da je 3. rujna 2007. izvršena prijava bespravne gradnje, iako prijava nema prijamni žig tijela kojem je predana ili poštansku potvrdu o slanju i da tuženici nisu dostavili nikakav dokaz o vođenju inspekcijskog postupka iz 2007., dok je dopis od 21, kolovoza po mišljenju tužitelja potpuno irelevantan jer se odnosi na period od pet godina nakon završene gradnje.

 

2.4. Zaključno navodi da je prvostupanjski sud nepravilno utvrdio činjenično stanje i na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženici predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbe te ujedno pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud nalazi ostvarenom bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a jer prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog koji se ne može ispitati s obzirom da presuda ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, a pojedine odlučne činjenice nisu niti obrazložene te presuda sadrži proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. 

 

6. Tužitelj je na ročištu od 21. svibnja 2019., kao činjeničnu i pravnu osnovu tužbe naznačio stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu te je u skladu s naznačenom osnovom tužbe iznosio činjenice i predlagao dokaze. Sud je za činjeničnu osnovu tužbe vezan na temelju odredbe članka 2. ZPP-a, prema kojoj sud u parničnom postupku odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku pa je prvostupanjski sud bio dužan raspraviti samo pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, slijedom čega je predmet ovog spora zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva građenjem na dijelu nekretnine označene kao kč.br. ... oranica Pod vrtom u S. g. od 181 čhv, koja je upisana u zk.ul. ...k.o. R.

 

7. Iz prvostupanjskog spisa utvrđene su slijedeće činjenice:

 

- da je tužitelj upisan kao posjednik kč.br. ... oranica Pod vrtom u S. g. od 181 čhv, zajedno sa svojom sestrom M. R., svako u ½ dijela,

 

- da je tužitelj kao posjednik upisan na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. D. M., poslovni broj O-783/99 i na temelju usmenog očitovanja  zakonskih nasljednika M. R., D. M., M. M. i H. M. (priloženi zapisnici u spisu Odjela za katastar),

 

- da je tužitelj u zemljišne knjige upisan kao vlasnik kč.br. ...u 5/72 dijela, dok su kao ostali suvlasnici upisani tuženici,

 

- da je tužitelj u posjedu cijele nekretnine,

 

- da je tužitelj na predmetnoj nekretnini izgradio kuću, koja je ozakonjenja Rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-361-06/13-01/2213, Ur.broj: 238-11-08/5-19-10 od 7. ožujka 2018.,

 

- da je u predmetu radi razvrgnuća suvlasništva R1-32/2002 nakon dogovora i podjele imovine utvrđeno da se smatra da je prijedlog za razvrgnuće povučen jer stranke nisu po pozivu suda dostavile konačan prijedlog diobe, a kako je to postignuto na licu mjesta,

 

- da ponovno pokrenuti postupak radi razvrgnuća suvlasništva poslovni broj: R1-189/17 nije završen,

 

- da su svjedoci G. T., P. J., M. M. i S. K. iskazali da se tijekom gradnje kuće na spornoj čestici nitko od suvlasnika nije protivio gradnji, nitko nije ometao ili sprječavao gradnju i nije dolazio na nekretninu niti je bilo ikakvog spora u svezi izgradnje nekretnine,

 

- da je tuženi M. M. iskazao da se ne protivi što je tužitelj srušio staru kuću i izgradio novu, ali se protivi što je srušio i staru murvu nedaleko od kuće,

 

- da je tuženi H. M. iskazao da su se nasljednici dogovorili i sporazumno podijelili imovinu iza njihovih roditelja, međutim nakon ove diobe da su M. R. i tužitelj počeli uzimati parcele koje im ne pripadaju, zatim da je točno da je diobom parcela na kojoj je tužitelj izgradio objekt pripala pokojnom F. M., ocu tužitelja te da se nasljednici nisu protivili gradnji vikend objekta i tu su gradnju pustili, međutim da su zahtijevali da se s njihovih parcela skine zabilježena ovrha,

 

- da tuženi P. M. poriče da je u obitelji izvršena bilo kakva dioba, da bi zatim iskazao da je prva dioba izvršena 2000. na sudu, da ovoj diobi nije bio nazočan i da je svatko od nasljednika uzeo parcelu koju je želio, da su se na gradnju objekta žalili i gradnju prijavili inspekciji

 

- da je tuženi I. M. iskazao da nikada nisu sprječavali tužitelja da gradi vikend objekt, da su ga samo upozoravali da ne smije graditi bez građevinske dozvole, da je točno da su se davnih godina dogovorili da se sada pokojnom bratu F. izdvoji parcela sa starom obiteljskom kućom, a da ostala braća budu vlasnici na ostalim parcelama te su ove parcele htjeli prodati što nije bilo moguće jer tužitelj ima hipoteku na svim parcelama,

 

- da je tužena A. M. iskazala da nema konkretnih saznanja o diobi i da joj je poznato da su se braća više puta posvađala oko podjele imovine i da nisu ništa konačno riješili.

 

8. Polazeći od odredbe članka 153. ZV-a, prema kojoj ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta,   prvostupanjski sud neosnovanost  tužbenog zahtjeva temelji na zaključku da tužitelj nije imao valjanu osnovu stjecanja jer nije savjesni posjednik nekretnine, uvažavajući tužiteljevo znanje da je predmetno zemljište zajedno s drugim nekretninama naslijedili tužitelj i tuženici kao potomci zajedničkih prednika, a da fizička dioba nije bila stvarno izvršena te da činjenica da su tuženici znali za gradnju, a nisu se odmah gradnji usprotivili, sama za sebe ne može imati značaj prešutnog sporazuma o diobi.

 

9. Međutim, prvostupanjski sud nije potpuno i pravilno ocijenio odlučne činjenice u ovom postupku, a pojedine činjenice uopće nije obrazložio pa je osim bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a  i činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno te se zaključci prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za sada ne mogu prihvatiti.

 

10.  Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu su: da graditelj može biti samo osoba koja može biti nositelj prava vlasništva, da zemljište na kojem se gradi mora biti u privatnom vlasništvu, da je građevina izgrađena, odnosno stvarno dovedena u stanje da se može upotrebljavati što znači da pravni učinci građenja na tuđem zemljištu nastupaju završenom izgradnjom građevine, da je graditelj uvjerenja da gradi na nekretnini na kojoj mu pripada pravo posjeda (posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed), odnosno da je nekretnina njegova i da je izostalo jasno i nedvojbeno protivljenje vlasnika zemljišta gradnji.

 

11. Imajući u vidu pretpostavke za stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu prvostupanjski sud je propustio obrazložiti odlučne činjenice u postupku i to kad je građevina izgrađena i je li podobna za stanovanje, a osim toga osnovano tužitelj u žalbi navodi da iz prvostupanjske presude nije jasno na temelju kojih dokaza i parametra prvostupanjski sud utvrđuje da je posjed tužitelja bio nesavjestan u trenutku gradnje te u ovom dijelu nisu potpuno i pravilno  analizirani iskazi svjedoka i stranaka, nisu dovedeni u uzajamnu svezu i nije jasno koje je iskaze prvostupanjski sud prihvatio i zašto, a koji iskazi su  za prvostupanjski sud neprihvatljivi. Imajući u vidu da je tužitelj na temelju izjava pojedinih nasljednika i na temelju rješenja o nasljeđivanju upisan u Odjelu za katastar kao posjednik predmetne nekretnine 2000. godine,  da je u sudskom predmetu R1-32/2002 pri sudskoj radnji na licu mjesta ponovno utvrđen posjed tužitelja na kč.br. ... oranica Pod vrtom u S. g. od 181 čhv te da su tuženici M. M., H. M.  i I. M. u iskazu potvrdili posjed tužitelja  na istoj nekretnini, kao i dogovor da će ta nekretnina pripasti u vlasništvo tužitelju, pogrešan je za sada zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj ne bi bio pošteni graditelj i da nije bio uvjerenja da gradi na svojoj nekretnini, tim više što se nitko od suvlasnika gradnji nije protivio, a kako to proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka pa i samih tuženika M. M., H. M. i I. M. Također je izostala brižljiva i potpuna  ocjena materijalnih dokaza u spisu, odnosno datuma kada je korespondencija između stranaka vršena u odnosu na datum završetka izgradnje stambenog objekta tužitelja  te dokaza da su pojedini dopisi predani nadležnim službama, a na koje činjenice također tužitelj osnovano u žalbi ukazuje. 

 

12. Stoga prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer nema razloga o odlučnim činjenicama te je obrazloženje odluke nejasno i nepotpuno pa je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, slijedom čega je na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a prihvaćena žalba tužitelja te je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u fazu glavne rasprave.
 

13. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka, uvažavajući utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, zatim će, vodeći računa da je činjenična osnova tužbe stjecanje prava vlasništva građenjem, ponovno analizirati sve provedene dokaze i po potrebi ponovno provesti pojedine dokaze već predložene od stranaka, nakon čega će analizom svih provedenih dokaza, u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti prema članku 338. stavku 4. ZPP-a, dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge, vodeći računa o žalbenim navodima tužitelja i uvažavajući sve upute ovog suda. Prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o parničnim troškovima te će na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a odlučiti i o troškovima ovog žalbenog postupka.

 

14. Suprotno navodima žalbe, tuženici su jedinstveni i nužni suparničari jer je predmet spora stjecanje prava vlasništva građenjem i spor se može se riješiti samo na jednak način u odnosu na sve tuženike  pa je presuda suda prvog stupnja ukinuta u cijelosti, a prvostupanjski sud će u ponovnom suđenju voditi računa da tuženice M. R. i K. M. nisu zastupane po odvjetniku.

 

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

 

Slavonski Brod, 30. kolovoza 2024.

                                                                                                      Predsjednica vijeća

 

Irena Dikanović-Terzić