- 1 -              Kzz-9/2024-3

Broj: Kzz-9/2024-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Melite Božičević-Grbić, kao predsjednice vijeća, te Ileane Vinja i Žarka Dundovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. Š. zbog prekršaja iz čl. 101. st. 1. u vezi st. 4. i drugih Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. - u daljnjem tekstu: ZSPC), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 7. lipnja 2024. br. ZPP-DO-46/2024-2 podignutom protiv pravomoćne presude Općinskog suda u Metkoviću od 10. listopada 2022. broj Pp-819/2022., u sjednici vijeća održanoj 29. kolovoza 2024.,

p r e s u d i o   j e:

              Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću od 10. listopada 2022. broj Pp-819/2022. povrijeđen zakon u odredbi čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. - u daljnjem tekstu: PZ) u korist okrivljenog D. Š.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom pravomoćnom presudom oslobođen je optužbe okrivljeni D. Š. da bi počinio prekršaje iz čl. 101. st. 1. i st. 4. te čl. 32. st. 1. i 4. ZSPC-a.

2. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni odvjetnik), podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a i povrede čl. 88. st. 1. u vezi čl. 222. st. 3. PZ-a, s prijedlogom da se zahtjev utvrdi osnovanim zbog navedenih povreda.

3. Sukladno čl. 510. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.- pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. - dalje u tekstu: ZKP/08.), o sjednici vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske uredno je izviješten državni odvjetnik, koji nije pristupio.

4. Zahtjev je osnovan.

5. U pravu je državni odvjetnik da u obrazloženju pobijane presude postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava pročitanih na raspravi i samih tih isprava koje prileže spisu te da u presudi izostaju razlozi o odlučnim činjenicama. Time je, doista, ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a posljedicom koje se pobijana presuda ne može s uspjehom ispitati.

6. Naime, prvostupanjski je sud, na samo jednoj održanoj raspravi, ispitao okrivljenika te izvršio uvid u obavezni prekršajni nalog Policijske postaje M. od 12. travnja 2022., prigovor okrivljenika protiv tog naloga te službenu bilješku Policijske postaje M. od 10. travnja 2022. Temeljem tako izvedenih dokaza, prvostupanjski sud utvrđuje da okrivljenik poriče počinjenje prekršaja, a budući da "prema stanju spisa policijski službenici PP M. nisu uspjeli zaustaviti osobni automobil reg. oznake ... niti identificirati vozača, sud nije mogao sa sigurnošću, van svake sumnje i bez dvojbe, utvrditi da su se na strani okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavljaju na teret".

7. Međutim, navod prvostupanjske presude da vozač osobnog vozila nije identificiran u očitoj je suprotnosti sa sadržajem službene bilješke od 10. travnja 2022. koju je sud pročitao kao dokaz na raspravi. Naime, prema toj bilješci, koju su sačinili policijski službenici J. P. i vježbenik M. T., jasno proizlazi da su oni, neposrednim opažanjem, kritične prilike identificirali vozača osobnog vozila D. Š. koji im je osobno poznat.

8. Budući da prvostupanjski sud nije ispitao navedene djelatnike policije, već je isključivo na temelju predočenih isprava utvrdio da vozač osobnog automobila nije identificiran, jasno je da postoji znatno proturječje na koje državni odvjetnik upire u svom zahtjevu.

9. Nastavno, u obrazloženju pobijane presude nema razloga o tome kakav je stav suda prema vjerodostojnosti okrivljenikove obrane tj. zbog čega prihvaća njegovo poricanje prekršaja, kao temelj donošenja oslobađajuće presude. Iako okrivljenik tvrdi da mu je kritične večeri osobno vozilo otuđeno, nikakve provjere navoda obrane nisu obavljene (prijava policiji o nestanku vozila), a postoje i proturječja između navoda okrivljenikovog prigovora i sadržaja njegove obrane u pitanju gdje je vozilo prethodno bilo parkirano (da li u njegovoj garaži, kako tvrdi u prigovoru, ili iza kuće pokraj garaže, kako navodi u obrani).

10. Međutim, iako se radi o  odlučnim činjenicama, prvostupanjska presuda ne sadrži analizu takve obrane niti ju dovodi u vezu s drugim podacima u spisu, čime je ostvarena daljnja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a.

11. U odnosu na zahtjevom istaknutu povredu čl. 88. st. 1. u vezi čl. 222. st. 3. PZ-a, državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud trebao ispitati policijske djelatnike J. P. i M. T. u svojstvu svjedoka jer mu odredba čl. 88. st. 1. PZ-a nalaže da s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje okrivljenika terete i koje mu idu u korist. Međutim, ovim se dijelom zahtjeva, u svari, sugerira da je činjenično stanje ostalo nepotpuno, a time i pogrešno utvrđeno. Suprotno stavu državnog odvjetnika, ovaj izvanredni pravni lijek treba zadržati u granicama koje mu postavlja zakon, tj. treba inzistirati na strogom definiranju pojma povrede zakona i to samo onda kada je na činjenično stanje utvrđeno u pravomoćnoj presudi pogrešno primijenjen zakon. Budući da se o tome ovdje ne radi, ovim navodima zahtjeva prelaze se zakonski okviri podnesenog pravnog lijeka.

12. Slijedom navedenog, a budući da je povreda zakona iz čl. 195. st. 1. toč. 11. ZKP/08 počinjena u korist okrivljenika, trebalo je, sukladno čl. 513. st. 2. ZKP/08, samo utvrditi postojanje te povrede, ne dirajući u pravomoćnu presudu.

Zagreb, 29. kolovoza 2024.

                                                                                                                Predsjednica vijeća:

                                                                                                                Melita Grbić-Božičević, v.r.