- 1 -              Kzz-16/2024-3

 

 

 

 

 

Broj: Kzz-16/2024-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. A. V. i dr.,  zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22. - dalje: ZZNO), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 30. srpnja 2024. broj ZPP-DO-20/2024-4 podignutim protiv pravomoćnog rješenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 25. listopada 2023. broj Ppž-7994/2023, u sjednici održanoj 29. kolovoza 2024.,

 

 

r i j e š i o    j e:

 

Odbacuje se kao nedopušten zahtjev za zaštitu zakonitosti.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Đakovu od 6. rujna 2023. broj Pp-789/2023-5 okr. A. V. je proglašena krivom zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. ZZNO  (opisanog u toč. I./ izreke) za koji je izrečena kazna zatvora trideset dana te primijenjena uvjetna osuda uz vrijeme provjeravanja od šest mjeseci. Istom je presudom okr. P. V. oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. ZZNO (opisanog u toč. II./ izreke).

 

1.1. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske rješenjem od 25. listopada 2023. broj Ppž-7994/2023 prihvatio je žalbu okr. A. V., ukinuo pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet dostavio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti (dalje u tekstu: zahtjev) „protiv pravomoćnog rješenja Visokog prekršajnog suda … zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. u svezi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. toč. 11. Prekršajnog zakona.“, na štetu okr. P. V., s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje.

 

2.1. U odnosu na povredu iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. - dalje: PZ) državni odvjetnik navodi da je protiv prvostupanjske presude žalbu podnijela samo okr. A. V., dok oslobađajući dio presude (za okr. P. V.) nije pobijan žalbom pa je za taj dio nastupila djelomična pravomoćnost. Naime, drugostupanjski sud je, prihvaćanjem žalbe okr. A. V., presudu ukinuo zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ, time da ovu povredu prekršajni sud ne ispituje po službenoj dužnosti zbog čega je oslobađajući dio presude trebao ostati neizmijenjen. Pored toga je i izreka rješenja drugostupanjskog suda nerazumljiva i proturječna razlozima (povreda iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ). Ovo stoga što iz izreke proizlazi da se „… prihvaća žalba okr. A. V., koja se odnosila samo na točku I./ izreke prvostupanjske presude, a da se ukida prvostupanjska presuda, očito u cijelosti, iako to nije jasno naznačeno u izreci.“ time da se i razlozi drugostupanjskog rješenja „…odnose samo na točku I./ izreke…“, dakle samo na osuđujući dio prvostupanjske presude.

 

3. Zahtjev nije dopušten.

 

4. Prema čl. 509. ZKP protiv pravomoćnih sudskih odluka i protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom Glavni državni odvjetnik može podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon. Prema tome, za podnošenje zahtjeva potrebno je postojanje pravomoćne odluke koja se zahtjevom pobija.

 

4.1. U ovom je predmetu zahtjev podignut protiv rješenja žalbenog suda kojim je ukinuta prvostupanjska presuda i, prema stanju spisa predmeta, u tijeku je ponovljeno suđenje protiv obje okrivljenice pred sudom prvog stupnja. Valja primijetiti da državni odvjetnik predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje na ponovno odlučivanje žalbenom sudu dok istovremeno traje prekršajni postupak pred prvostupanjskim sudom. Međutim, iako je pobijano drugostupanjsko rješenje, gledano samo za sebe, pravomoćno jer se ne može pobijati žalbom, nedvojbeno prekršajni postupak još uvijek nije okončan pravomoćnom odlukom/presudom što je po pravnoj prirodi pretpostavka podnošenja ovog izvanrednog pravnog lijeka (stanovište izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Kzz-14/1994, Kzz-27/01, Kzz-12/2023).

 

4.2. Nadalje, ne ulazeći u osnovanost zahtjeva ipak valja reći slijedeće. Iz obrazloženja ukidne odluke žalbenog suda proizlazi da su, osim nedostatka formalne naravi (bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ), uočeni i nedostaci kod utvrđivanja odlučnih činjenica u odnosu na okr. A. V. uz uputu prvostupanjskom sudu što treba raspraviti u ponovljenom suđenju i to ponovnim izvođenjem svih već provedenih (među kojima je i suočenje okrivljenica) i novih dokaza. Premda se, stoga, iz obrazloženja pobijane odluke žalbenog suda jasno može zaključiti da je prvostupanjska presuda ukinuta u cijelosti što je u suglasju sa izrekom pobijane odluke, po svemu sudeći jer drugostupanjski sud nije primijenio čl. 206. st. 3. PZ,  nema sumnje da u ponovljenom suđenju u odnosu na okr. P. V., shodno ograničenju iz čl. 202. st. 4. PZ, može biti izrečena jedino oslobađajuća presuda.

 

5. Slijedom navedenog, kako pobijano rješenje nema značaj pravomoćne odluke jer prekršajni postupak protiv obje okrivljenice još nije okončan, to nema zakonskog uvjeta za podnošenje zahtjeva protiv osporenog ukidnog rješenja žalbenog suda. Stoga, u procesnom smislu, zahtjev nije dopušten te ga je trebalo odbaciti kako je odlučeno u izreci.

 

Zagreb, 29. kolovoz 2024.

 

Predsjednica vijeća:

Ileana Vinja, v.r.