Posl. broj: Pp-852/2024-7  

                                                                                                                Posl. broj:  Pp-852/2024-7

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

p r e s u d a

                           

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sutkinji Jasnici Rodić, uz sudjelovanje Ankice Sorić kao zapisničarke,              u prekršajnom postupku protiv okrivljenice D. D., radi djela prekršaja iz čl.22.st.1. i st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), pokrenutog optužnim prijedlogom Policijske postaje Vrbovec, Klasa: 211-07/24-5/9258, Urbroj: 511-19-42-24 od 10. travnja 2024. godine, temeljem čl.179. i čl. 182.tč.3. Prekršajnog zakona (N.N. 107/07,39/13,157/13,110/15, 118/18,114/22), nakon održane glavne javne rasprave u odsutnosti okrivljenice i tužitelja, dana 02. srpnja 2024. godine, objavio i

 

presudio  je

 

              I.              Na temelju čl.182. točka 3. Prekršajnog zakona,

 

Okrivljenica: D. D., kći S. i A. rođ. djev. G., rođena .... u Z., OIB: …, državljanka RH, NSS, umirovljenica, udovica, majka troje djece, sa stanom V., , prekršajno ne kažnjavana, 

 

oslobađa se od optužbe

 

              da bi dana 05. travnja 2024. godine u 20:00 sati, u obiteljskoj kući u V., , počinila nasilje u obitelji prema svojoj snahi M. D. i unuci mlt. D. D. rođ. ..., na način da su iste pokušale ući u prostoriju u kojoj se nalazi škrinja kako bi uzele meso iz škrinje koje je M. D. kupila, ali je M. svekrva D. D. zaključala navedenu prostoriju te spriječila pristup M. i mlt. D. D., onemogućivši ih da koriste navedenu škrinju,

 

              da bi, takvim svojim ponašanjem okrivljenica zabranila i onemogućila korištenje zajedničke imovine snahi i mlt. unuci i time počinila ekonomsko nasilje, 

 

              pa da bi time počinila prekršaj iz čl.10.st.1. tč.4. kažnjiv po čl.22.st.1. i st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

II.               Temeljem članka 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2.-5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

 

              1. Policijska postaja V., pod gornjim brojem, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

 

2. Okrivljenica se očitovala da se ne smatra krivom te je na saslušanju kod ovog Suda navela da ima narušene odnose sa svojom snahom, a ne svojom krivnjom. Živjela je nevjenčano sa V. H., u C.,  nakon njegove smrti on je svoju kuću ostavio svom unuku, a ona se vratila prošle godine u rujnu 2023. godine u svoju kuću na adresu V., . Njen sin i snaha žive u njenoj kući u Ulici     , oko 17 godina, sve njenom dobrom voljom, ne plaćaju režije niti bilo kakve popravke, svi su aparati u kući njezini, tako da snaha ima samo svoju spavaću sobu. Navela je da im je dopuštajući da tu žive pomagala, jer je njen sin gluh od rođenja, ima malu plaću, a snaha se tek zaposlila, pa im je pomagala i financijski. Njena stara škrinja se pokvarila, pa je kupila novu, o čemu posjeduje i račun. Čim se vratila snaha ju je počela maltretirati da neće sa njom živjeti, tjerala je i njenog sina, te da sa njim neće biti, dok je nju nazivala "starom kurvom", govorila da će ju istjerati iz kuće. Radi se o grubom verbalnom zlostavljanju sa njene strane, jednom prilikom ju je u hodniku bacila na pod, što je sve prijavila zavodu. Da ih je mislila maltretirati ne bi ih pomagala, oni nju smetaju u njenom posjedu, kuće i stvari, a sina joj je snaha bila istjerala iz kuće, navodeći da ju maltretiraju, tako da je bio 6 mjeseci udaljen iz kuće, a ona osobno je i bila privedena da maltretira snahu. Dok su bile same u kući stalno je lupala na vrata i izazivala, govoreći joj da neka izađe van da će ju zdrobiti. Što se tiče predmetnog mesa u škrinji, navela je da je ona snahi rekla da si izvadi meso van nekoliko puta, međutim ista je rekla je da ne bude, da će vidjeti svoje samo neka joj meso pipne. Istaknula je da ju tog dana nije vidjela, da bi ona išla u prostoriju sa škrinjom koja je u prizemlju, snaha živi na katu gdje ima svoju špajzu, a koristi njenu u prizemlju i da bi tom prilikom bilo sa njom dijete. Ona je u večernjim satima zaključala tu prostoriju, a ujutro je snaha prijavila policiji. Da ju je pitala da otvori, ona bi joj dopustila da uzme meso.  Kada je došao policajac ona je snahi rekla da si slobodno uzme meso iz škrinje, tom je prilikom nešto vikala, ali si je uzela svoje meso iz škrinje u prisutnosti policajca. Slijedeći dan snaha si je iz njene kuhinje uzela suđe i hladnjak te odnijela na kat. To je isto prijavila policiji. Dodala je da je 70 % osoba sa invaliditetom o čemu prilaže rješenje HZMO-a.

             

3. Svjedok – žrtva M. D. snaha okrivljene u svom iskazu je navela da njena svekrva D. s njima nije živjela u istom domaćinstvu u V.,    , oko 17 godina od kako se ona udala za njenog sina. Doselila je poslije smrti svog supruga, negdje u rujnu 2023. godine i odmah su počeli problemi. Počela im se miješati u brak, htjela je nju i njenu kćer izbaciti iz kuće, također su svekrva i  sin, njen suprug, vrijeđali njihovu kćerku da je anoreksična, da je za V., jer je pala prvi razred ekonomske škole, a sada je završila prvi razred trgovačke škole s odličnim. Suprug svoju majku u tome podržava, a gluho-njem je i sada sa svekrvom živi u prizemlju, te joj okrivljenica sa mužem ne dopušta i razgovarati, također joj brani da joj dođu u posjet njena obitelj, roditelji, brat i sestra koji žive u S. I. Z. Predmetnog dana htjela je uzeti meso iz hladnjaka koja se nalazi u prizemlju, međutim je ta prostorija bila zaključana jer ju je svekrva zaključala tokom dana i time joj onemogućila koristiti škrinju – hladnjak, odnosno zajedničku imovinu. Kada je došla policija tražili su da meso izvadi van, jer je meso bilo njeno budući ga ona kupila, a predmetna škrinja je vlasništvo okrivljenice. Suprug joj je rekao da to ona riješi sa njegovom mamom. Kada je vidjela da je zaključano pitala ju je da joj otvori, a ona nije htjela do dolaska policije, nije htjela sa svekrvom dalje razgovarati, ista tvrdi da ju napada, pa izbjegava komunikaciju s njom. Policajac joj je rekao da ona meso mora izvaditi, a svekrva je to dopustila.  Vezano za predmetnu škrinju navela je da su oni koristili staru škrinju do svekrvinog povratka, pa se ista pokvarila. Svekrva se ponudila da će kupiti novu, koju su zajedno koristili sve dok ih nije počela tjerati van iz kuće, vrijeđati dijete, pa su se odnosi narušili, te i sad tvrdi kako je sve to njezino.

Kada joj se predočila obrana okrivljene, svjedokinja je istakla da nije točno kako tvrdi okrivljenica da bi ona nju tjerala iz kuće i zlostavljala, ona to čini njima, dobro su i mirno živjeli dok se nije vratila, a nije niti rekla da si uzme meso prije nego što je zaključala sobu. Tom prilikom kada je htjela uzeti meso je bila prisutna i njena kćer D. Također je Daria bila sa njom da ju ne bi okrivljenica krivila da ju ona napada.

 

              4. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u optužni prijedlog, obavijest počinitelju prekršaja,              izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji,              zapisnik o ispitivanju svjedoka, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac pojedinačne procjene, naredba o mjeri opreza, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, izvješće od 07. travnja 2024., te u dokaze koje predlaže okrivljenica i to: račun o kupnji škrinje od 04.07.2023., ZK izvadak, tužbu radi iseljenja i predaje u posjed od 18. travnja 2024. godine, poziv na iseljenje pod prijetnjom tužbe od 25. siječnja 2024. godine,  rješenje HZMO-a, zapisnike zavoda od 26.10.2023., 04.12.2023. i 18.01.2024. godine te izvadak iz prekršajne evidencije i presude Općinskog suda u Sesvetama, Prekršajni odjel br. Pp-1827/2023 i Pp-2155/2023.

 

              5. Nije sporno da je dana i vremena kako je opisano u  izreci prostorija s rashladnom škrinjom koju je kupila okrivljenica što svjedokinja nije niti osporila, bila zaključana a u škrinji se nalazilo meso njezine snahe i unuke te isto snaha nije mogla uzeti. Sporno je da li je tom prilikom okrivljenica zaključavanjem prostorije ostvarila subjektivna i objektivna obilježja prekršaj ekonomskog nasilja za koji se tereti.

 

              6. Iz pisanih dokaza osobito tužbe okrivljenice protiv M. D. radi iseljenja i predaje u posjed od 18. travnja 2024. godine, poziva na iseljenje M. D. pod prijetnjom tužbe od 25. siječnja 2024. godine,  zapisnika zavoda od 26.10.2023., 04.12.2023. i 18.01.2024. godine iz kojih su razvidne prijave navodnog nasilničkog ponašanja snahe M. D. prema okrivljenici, proizlazi da su uzajamni odnosi okrivljenice i snahe  teže narušeni. Naime, iste se uzajamno optužuju za tjeranje iz kuće i neprimjerene verbalne napade. Zbog toga  su podnijete i prekršajne prijave u odnosu na njih obadvije te donijeta oslobađajuća presuda kod Općinskog suda u Sesvetama br. Pp-2155/2023-9 od 26.03.2024. godine te pod br. Pp-1827/2023 od 14. veljače 2024. godine u odnosu na M., D. i M. D., također oslobađajuća temeljem čl.182. Prekršajnog zakona, obje presude su oslobađajuće u bitnome iz razloga nedostatka dokaza.

 

              7.              Slijedom iznijetog cijeneći obranu okrivljenice i iskaz žrtve u svojstvu svjedoka nije se mogao izvesti siguran zaključak da bi okrivljenica počinila terećeni prekršaj. Naime, okrivljenica se brani da je snahi rekla da predmetno meso izvadi iz škrinje i to nekoliko puta prije nego što je prostoriju zaključala, što je ista odbijala, a s druge strane svjedokinja tvrdi da joj nije htjela otključati prostoriju da uzme meso, sve do dolaska policije. Nadalje, iz iskaza okrivljenice proizlazi da ju snaha nije niti pitala da otključa, jer bi joj u protivnom dopustila da to meso uzme. U odnosu na žrtvu D. D. unuku okrivljenice, sama svjedokinja majka M. D. navela je da je ista bila s njom kritične zgode samo u svojstvu potencijalnog svjedoka, da ju okrivljenica ne bi krivila za napad.

 

           8.              Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, Sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavljao na teret.

 

              8.1.              Ekonomsko nasilje u obitelji definirano je kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke i osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci. Dakle, ekonomsko nasilje bi se manifestiralo kao oduzimanje prava na ekonomsku ovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku i počinitelj po ocjeni Suda mora postupati s tim ciljem.

 

8.2.              U konkretnom slučaju, ne može se izvesti siguran zaključak da bi okrivljenica postupala s ciljem stvaranja ekonomske ovisnosti žrtve, osobito u kontekstu njihovih izjava da je ona s jedne strane tražila snahu da meso izvadi iz njene škrinje, a s druge strane žrtva je neuvjerljivo pred Sudom svjedočila da joj okrivljenica nije htjela otključati prostoriju, ali je istodobno rekla da nije htjela s njom komunicirati, već je odmah pozvala policiju. Dakle, radilo se o uzajamnom inatu zbog narušenih obiteljskih i imovinskih odnosa. 

 

              9.   Dakle, okrivljenica je porekla u svojoj obrani da bi počinila nasilje u obitelji prema svojoj snahi, koju obranu je Sud  prihvatio kao moguću, stoga je temeljem u izreci citirane odredbe okrivljenicu oslobodio od optužbe za navedena djela prekršaja u nedostatku drugih dokaza, primjenjujući načelo in dubio pro reo.

 

10.              Temeljem odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica je oslobođena obveze plaćanja troška prekršajnog postupka, te isti pada na teret proračunskih sredstava.

U Vrbovcu, 02. srpnja 2024.

 

Zapisničarka                                                                                                                                 Sutkinja

Ankica Sorić, v.r.                                                                                                       Jasnica Rodić, v.r.               

 

 

 

             

 

                                                                                                                                                                                                                                                                                                

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 22., Vrbovec, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

             

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica

Ankica Sorić