Baza je ažurirana 22.05.2025. 

zaključno sa NN 74/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                                                                                 1                                 Broj: Ppž-4055/2024

 

                            

          REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

                        Zagreb

 

 

 

   REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

Broj: Pž-4247/14

 

 

 

                                                                            Broj: Ppž-4055/2024

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.., kojeg brani S. M., odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“ broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenog J.. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-10528/2023 od 27. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. lipnja 2024.,

 

p r e s u d i o   j e

 

          I. Odbija se žalba okrivljenog J.. kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

              II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) okrivljeni J.. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura) u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-10528/2023 od 27. ožujka 2024., proglašen je krivim okrivljeni J.. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 39. stavka 1. točke 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 eura. U kaznu je okrivljeniku na temelju članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme oduzimanja slobode kao dva dana zatvora, te mu je preostalo za platiti 220,37 eura. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan preostalu novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmicama u kojima sudjeluje HNK Hajduk i hrvatska nogometna reprezentacija na području Republike Hrvatske, s obvezom javljanja u policijsku postaju, u trajanju od 12 mjeseci. Također, okrivljeniku su oduzeta dva komada pirotehničkog sredstva tzv. ''bengalke'' s natpisom ''Mr light 1'' te je oslobođen obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

 

2. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji odnosno odluke o novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri, s prijedlogom da se žalba prihvati. U žalbi navodi kako je prvostupanjski sud izrečenu zaštitnu mjeru vezao za sportski klub i za hrvatsku reprezentaciju, dok se ista može izreći samo u kontekstu određenih športskih natjecanja sukladno članku 32. stavku 1. alineji 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, zbog čega je ista nezakonita, neosnovana i neprovediva. Zatim, navodi kako nije unio pirotehničko sredstvo u prostor stadiona niti ga je koristio, te nije nikoga doveo u opasnost, a što prvostupanjski sud nije cijenio kao olakotnu okolnost. Osim toga, tvrdi kako mu je izrečena novčana kazna u previsokom iznosu s obzirom na sve olakotne okolnosti koje je utvrdio prvostupanjski sud. Naposljetku, tvrdi kako sud nije postupao sukladno načelu ekonomičnosti zbog čega su okrivljeniku uzrokovani dodatni troškovi iz razloga što su nepotrebno održana dva ročišta.

 

              3. Žalba nije osnovana.

 

              4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog  materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

              5. Razmotrivši odluku o novčanoj kazni koju je prvostupanjski sud izrekao okrivljeniku za počinjeni prekršaj, ovaj drugostupanjski sud prihvaća kao pravilno utvrđene od strane prvostupanjskog suda sve okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja.

 

5. 1. Naime, za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom je propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00eura ili kazna zatvora do 30 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu od  300,00 eura predstavlja novčanu kaznu izrečenu u iznosu neznatno iznad zakonom propisanog minimalnog iznosa kazne za predmetni prekršaj. Imajući na umu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, koji se ogleda i u tome što je sam zakonodavac predvidio da se za ovaj prekršaj osim novčane može izreći i kazna zatvora, a naročito imajući na umu težinu počinjenog prekršaja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u žalbi.

 

5. 2. Sijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni nije osnovana.

 

              6. Također, osnovano je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru iz članka 32. stavka 1. alineje 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

 

6. 1. Naime, okrivljenik je u ovom prekršajnom postupku proglašen krivim da je na športski objekt unio 2 pirotehnička sredstva P1 kategorije tzv. bengalke, iako je općepoznato da se glede odigravanja nogometnih utakmica najvišeg ranga primjenjuju rigorozne mjere osiguranja te stoga, sasvim sigurno nije nimalo jednostavno u športski objekt unijeti i samo jedno predmetno pirotehničko sredstvo, a osobito ne dva. Navedeno, uz činjenicu da je okrivljenik osoba mlade životne dobi ukazuju na visoki stupanj drskosti i upornosti istoga te je unatoč okrivljenikovoj dosadašnjoj nekažnjavanosti, i po ocjeni ovog suda, bilo nužno izricanje zaštitne mjere iz članka 32. stavka 1. alineje 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji su predmet ovog postupka i kako bi dodatno preventivno djelovale na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od jedne godine, dakle u zakonom propisanom minimumu trajanja, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

 

6. 2. Pogrešan je stav žalitelja kada ističe kako okrivljenik nije unio pirotehničko sredstvo u prostor stadiona niti ga je koristio, te nije nikoga doveo u opasnost, te da bi navedeno trebalo cijeniti kao olakotnu okolnost. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi kako je u navedenom spriječen vanjskim okolnostima odnosno poduzetim radnjama od strane policijskog službenika i zaštitara te se nekorištenje pirotehničkog sredstva nikako ne može uzeti kao olakotna okolnost.

 

6. 3. Također, pogrešno smatra žalitelj kako je izrečena zaštitna mjera nezakonita iz razloga što se ista sukladno pozitivnim zakonskim propisima može izreći samo u odnosu na športsko natjecanje, a ne u odnosu na određene subjekte. Naime, iz sadržaja izrečene zaštitne mjere proizlazi da se ista odnosi na sve nogometne utakmice odnosno športska natjecanja, ali samo u odnosu na HNK Hajduk i nogometnu reprezentaciju Hrvatske, čime je ista konkretizirana. Nelogično bi bilo da se ista izriče samo u odnosu na određeno športsko natjecanje, jer se ne može unaprijed predvidjeti da li će se određeno športsko natjecanje uopće održati i da li će nogometni klub kojeg je okrivljenik navijač, kao i nogometna reprezentacija Hrvatske, uopće sudjelovati u istome. Na primjer, bilo bi nelogično da se okrivljeniku izrekne zabrana prisustvovanja nogometnim utakmicama u kojima nastupa HNK Hajduk u UEFA Ligi prvaka, budući je nepoznato da li će HNK Hajduk uopće nastupati u istoj.

 

7. Dužnost je suda da izvođenjem dokaza raspravi sve sporne odlučne činjenice, što znači da je sud ovlašten, a i dužan, izvoditi dokaze koji su od važnosti za donošenje zakonite odluke. Stoga, nije osnovan žalbeni navod kojim se ističe kako prvostupanjski sud nije postupio sukladno načelu ekonomičnosti iz razloga što je odlučio saslušati u svojstvu svjedoka policijskog službenika, iako je okrivljenik priznao počinjeni prekršaj.

 

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 40,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote.

 

9. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 20. lipnja 2024.

 

    Zapisničar:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.                                                                                              Ivanka Mašić, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu