- 1 -

        Broj: Ppž-3907/2023.

 

                                              

                                         

                                                                                                Broj: Ppž-3907/2023.

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

R J E Š E N J E

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenog J. V. i II. okrivljene S. M. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 10/17, 126/19, 84/21), odlučujući o žalbi I okrivljenog J. V., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 6 Pp-10597/22 od 7. veljače 2023, na sjednici vijeća održanoj 20. lipnja 2024.

 

 

      r i j e š i o   j e:

 

                Prihvaća se žalba I okrivljenog J. V., prvostupanjska presuda u odnosu za žalitelja se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

             

Obrazloženje

 

              1. Pobijanom presudom I okrivljeni J. V. i II. okrivljena S. M. su proglašeni krivima zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u odnosu na I. okrivljenika činjenično opisanog u t. 1. izreke pobijane presude za koji prekršaj je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 dana, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona u vezi sa čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona okrivljeniku je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode dana 29. kolovoza 2021. u 17,30 sati kada je uhićen do 30. kolovoza 2021. u 13,00 sati kao 2 dana zatvora tako da okrivljenik ima za izdržati još 8 dana zatvora, a temeljem čl. 44. Prekršajnog zakona okrivljeniku je primijenjena uvjetna osuda te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom.

             

II. okrivljenoj S. M. je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana zbog prekršaja činjenično opisanog u t. 2. izreke pobijane presude, a na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona u svezi sa čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona okrivljenici je uračunato vrijeme za koje je bila lišena slobode od dana 29. kolovoza 2021. u 17,30 sati kada je uhićena do dana 30. kolovoza 2021. u 13,00 sati kao dana zatvora tako da ima za izdržati još 28. dana zatvora, a na temelju odredbe čl. 44. Prekršajnog zakona prema okrivljenici je primijenjena uvjetna osuda te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku od jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene ovom uvjetnom osudom.

 

2. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona I. okrivljeni J. V. je oslobođen u cijelosti obveze naknade troškova postupka iz čl. 138. st. 2. t. 1. do 4. Prekršajnog zakona, a II. okrivljena S. M. je obvezana na naknadu troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eur/150,69 kuna na temelju odredbe čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona.

 

3. Protiv te presude I okrivljeni J. V. je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Žalitelj ističe da je pobijana presuda dovela do opetovanog grubog kršenja njegovog ustavnog prava na pošteno suđenje, ustavnog prava na život, ustavnog prava da ne bude zlostavljan, ustavnog prava na mirno uživanje doma i drugih, zajamčenih pozitivnim odredbama Ustava Republike Hrvatske, a posebno osnovnog ljudskog prava na pošteno suđenje zajamčenog odredbama čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i njegovog osnovnog ljudskog prava da ne bude zlostavljan i mučen zajamčenog čl. 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnovna ljudska prava na slobodu i sigurnost zajamčena čl. 5 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i osnovnog prava na poštovanje privatnog obiteljskog života koji podrazumijeva njegovo pravo na mirno uživanje doma, zajamčenog čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dr., ali i grubog kršenja: prava Europske unije, pozitivnih odredbi Direktive 2012/29/EU, Direktive 2004/80/EC i dr. kao i mnogih drugih temeljnih prava na pošteno suđenje zajamčeno čl. 47. st. 2. Povelje o temeljnim pravima Europske unije kao i temeljnog prava na život zajamčenog čl. 2. Povelje o temeljnim pravima Europske unije kao i načela temeljna prava na ljudsko dostojanstvo iz čl. 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije utvrđenom presudom od 9. listopada 2001. u predmetu C-377/98 Nizozemska protiv Europskog parlamenta i Vijeća (2001) ECRI-7079, točke od 70 do 77 ali i načela temeljnog prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života koji podrazumijeva pravo na mirno uživanje doma iz čl. 7. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, a sve na njegovu ogromnu štetu sada u sveukupnom neto iznosu od 27.000.000,00 eura.

 

3.1. Predlaže da se žalba prihvati, da Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske temeljem pozitivnih odredbi svih relevantnih zakona provede dokazni postupak po ovoj žalbi te žalbu prihvati osnovanom i rješenjem u cijelosti ukine prvostupanjsku presudu citiranu pod točkom a) ove žalbe i predmet dostavi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu na ponovno suđenje i to pred drugim sucem. Ujedno predlaže da nadležno vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ga oslobodi od plaćanja sudskih pristojbi i sudskih troškova za sve radnje jer je iznimno lošeg materijalnog stanja, 23 godine nezaposlen i otac dvoje djece, bez ikakvih primanja, a što da je dokazao dokumentacijom u gore navedenim i kao dokaz predloženim spisima.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i  10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te je pritom ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelj ističe žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer i po ocjeni ovog suda provedeni dokazi nemaju potrebnu dokaznu snagu i vrijednost da bi se na istima mogla temeljiti odluka o krivnji žalitelja zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

6. Valja naglasiti da je žalitelj podnio žalbu na 145 stranica u kojoj su navedene, između ostalog, priložene kaznene prijave koje je podnio protiv predsjednika vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Visokog prekršajnog suda u Zagrebu, sutkinje I. B., protiv sudaca Odjela za javni red i mir i javnu sigurnost Visokog prekršajnog suda te dopise koje je upućivao na institucije navedene u žalbi. Međutim, navedene prijave nisu predmet ovog prekršajnog postupka, imajući u vidu odredbu čl. 95. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) kojom odredbom je propisana nadležnost Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske te je propisano da Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan je: 1. odlučivati u drugom stupnju o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima, odluka tijela državne uprave koja vodi prekršajni postupak, odluka ovlaštenih tužitelja i drugih odluka kada je to propisano zakonom, 2. odlučivati o prigovorima protiv prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja kada je prigovor podnesen zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, troškovima postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, 3. odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim zakonom, odlučivati o sukobu nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima , 5. odlučivati o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje država članica EU iz prekršajne nadležnosti i 6. obavljati druge poslove propisane zakonom te se slijedom navedenog ovaj Sud ograničio na žalbene navode okrivljenika navedene na str. 5. žalbe u kojoj su navedene žalbene osnove za pobijanje presude.

 

7. Prvostupanjski sud je u t. 11. pobijane presude obrazložio odluku o krivnji žalitelja navodeći u bitnom, da je I. okrivljeni J. V. predmetnog dana vrijeđao suprugu S. M. raznim pogrdnim riječima kao što su „kurvaš se okolo, jebem ti mater“, a da navedeno proizlazi iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika J. V. i S. M. sastavljenog dana 29. kolovoza 2021. u prostorijama II. Policijske postaje Zagreb koji su valjan, zakonit i kvalitetan dokaz sukladno čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona te da je iz svih provedenih dokaza razvidno da je I. okrivljeni vrijeđao suprugu pogrdnim riječima, a što je kod nje uzrokovalo osjećaj straha i uznemirenosti.

 

8. Međutim, po ocjeni ovog Suda, imajući u vidu obranu II. okrivljenice S. M. koja je na glavnoj raspravi održanoj 15. veljače 2023. ostala kod svoje obrane u žurnom postupku kao i I. okrivljenik, a koju obranu su dali 30. kolovoza 2021. te je prvostupanjski sud citirao obranu II. okrivljenice u t. 6. obrazloženja pobijane presude. Iz citirane obrane okrivljenice ne proizlazi da bi ponašanje žalitelja predmetne zgode kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenosti, a kako to prvostupanjski sud obrazlaže u t. 11. obrazloženja pobijane presude u odnosu na krivnju žalitelja.

 

9. Naime, II. okrivljenica prilikom davanja obrane kada je opisala dinamiku događaja kritične zgode, između ostalog, je iskazala da je suprug nazvao putem svog mobilnog uređaja policiju, napominje da je i ona također dok je suprug zvao policiju nazvala policiju te im rekla da ne moraju žuriti, a također se sjeća da je suprug u jednom trenutku zagalamio na nju rekavši joj „S. dok ja pričam ti šuti“ pretpostavlja da je to policijski službenik koji je bio na vezi to i čuo te da je toga dana uz ručak popila jedno pivo od 0,5 l, a također je prethodnog dana popila 1 dcl jabučnog octa. Dakle, imajući u vidu navedenu obranu okrivljenice iz iste ne proizlazi da je ponašanjem okrivljenika osjetila uznemirenost i da joj je bilo povrijeđeno dostojanstvo, a što je zakonsko obilježje prekršaja, odnosno odlučna činjenica za postojanje prekršaja psihičkog nasilja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

10. Naime, citiranom odredbom Zakona je propisano, tko počini nasilje iz čl. 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana, a koja prekršajnopravna sankcija je propisana u vrijeme počinjenja prekršaja, a čl. 10. st. 3. citiranog Zakona je propisano nasilje u obitelji je psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, pa dakle u prvostupanjskom postupku je svakako trebalo okolnosno ispitati II. okrivljenicu u odnosu na činjenicu je li ponašanje žalitelja kod nje prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, s tim da prvostupanjski sud treba valjanim i argumentiranim razlozima obrazložiti nastupanje povrede dostojanstva ili uznemirenosti u odnosu na postupanje žalitelja kritične zgode.

 

11. Slijedom navedenog, činjenično stanje glede krivnje žalitelja nije u potpunosti utvrđeno pa je preuranjena odluka o krivnji žalitelja zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i u tom dijelu je trebalo prihvatiti žalbu okrivljenika.

 

12. Okrivljenik, nadalje, u žalbi ističe da Općinski prekršajni sud u Zagrebu nije nadležan za navedeni predmet prilažući uz žalbu kaznene prijave koje je podnio, međutim nadležnost prvostupanjskog prekršajnog suda je propisana u odredbi čl. 94. Prekršajnog zakona, a podnositelj optužnog prijedloga u konkretnom predmetu je Policijska uprava Zagrebačka, II. Policijska postaja Zagreb koja je u konkretnom slučaju ovlaštena da disponira optužnim aktom.

 

13. Nadalje, nije prihvaćen žalbeni prijedlog žalitelja da se nova glavna rasprava, odnosno postupak održi pred prvostupanjskim sudom i to pred drugim sucem jer po ocjeni ovog Suda nisu se stekli razlozi za navedeno, a prvostupanjski sud je u t. 9. obrazložio razloge i postupanje žalitelja na glavnoj raspravi koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud te po ocjeni ovog Suda nisu se stekli uvjeti da se održi nova glavna rasprava pred drugim sucem kako to predlaže žalitelj.

 

14. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu I. okrivljenika Josipa Vujčića prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će ponovo provesti dokazni postupak u odnosu na žalitelja, u postupku ispitati S. M. u svojstvu svjedoka budući da ista nije podnijela žalbu te na ponovljenoj glavnoj raspravi ima procesnu ulogu svjedoka, u smislu razloga ove odluke, po potrebi provesti i dokaz suočenja između žalitelja i svjedokinje S. M., provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu u odnosu na žalitelja donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

 

 

 

U Zagrebu  20. lipnja 2024.

 

             

 

Rješenje se dostavlja  Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, žalitelja i tužitelja.