Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-2807/2023-2
Poslovni broj: Usž-2807/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Mirjane Juričić, predsjednice vijeća, Blanše Turić i Lidije Rostaš, članice vijeća, te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice I. Š., Č. OIB: …, zastupana po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Lj. – V. & Partneri, S., protiv tuženika Odbora za državnu službu, Z., radi prestanka službe, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 10 UsI-559/2023-7 od 5. srpnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. lipnja 2024.
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 10 UsI-559/2023-7 od 5. srpnja 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Splitu točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Odbora za državnu službu, klasa: UP/II-112-07/22-01/879, urbroj: 566-01/11-22-2 od 28. prosinca 2022. i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave D.-n., broj: 511-03-05/3-2677/1-2022 od 21. listopada 2022. i vraćanja predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovno postupanje. Točkom II. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika od 28. prosinca 2022. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 21. listopada 2022. kao neosnovana, a kojim rješenjem se utvrđuje da tužiteljici, policijskoj službenici Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave D.-n., na radnom mjestu policijski službenik za graničnu kontrolu u Policijskoj postaji K., prestaje državna služba po sili zakona s danom 30. ožujka 2022. zbog pravomoćne presude za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
3. Protiv označene presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih žalbenih razloga. U bitnome ističe da je tuženik u postupku donošenja rješenja povrijedio načelo saslušanja stranke jedno od najvažnijih načela upravnog postupka. Naglašava da joj tijekom postupka nije dana mogućnost da iznese činjenice o kojima ovisi pravilna primjena materijalnog prava te pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja. Ističe da su osporena rješenja tuženika sastavljena protivno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP). Tužiteljica nadalje ističe da su neosnovani navodi tuženika da bi saznanje prvostupanjskog tijela, a ne tužiteljice za pravomoćnost presude bila razlogom za prestanak državne službe po sili zakona s obzirom da to ne proizlazi iz odredbe članka 120. Zakona o policiji. Ističe da je za navodnu pravomoćnu presudu saznala tek kada je primila osporeno rješenje, a ne 30. ožujka 2022. kako to navodi prvostupanjsko tijelo. Nadalje ističe da je protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku podnijela zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude te se predmet sada nalazi na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske pa smatra kako je trebalo pričekati s donošenjem osporenog rješenja do donošenja odluke povodom navedenog pravnog lijeka. Tužiteljica također ističe kako prvostupanjsko tijelo ne može donositi rješenje retroaktivno odnosno ne može odlučiti da je služba prestala još dana 30. ožujka 2022. s obzirom da je samo rješenje doneseno tek 21. listopada 2022., dakle, istim se odlučuje kako joj je služba prestala prije više od pola godine, a služba može prestati tek donošenjem osporenog rješenja. Nadalje ističe kako ju je, s obzirom na sve navedeno, prvostupanjsko tijelo trebalo pozvati da sudjeluje u postupku te da utvrdi sve sporne činjenice, a tek potom odluči o donošenju rješenja kojim ostaje bez posla. Tužiteljica nadalje navodi da je odredbom članka 120. Zakona o policiji propisano da policijskom službeniku neće prestati služba po sili zakona, iako je kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, ako je kazneno djelo počinio s nehajnim oblikom krivnje, u prekoračenju nužne obrane ili u krajnjoj nuždi. Ističe da iz njene obrane, a i ostalih dokaza proizlazi da je djelo počinjeno upravo u krajnjoj nuždi, dok tuženik nije ispitao navedenu činjenicu odnosno nije niti pribavio spis Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: K-370/20, već je donio osporeno rješenje, a s druge strane niti sud navedeno ne uzima u obzir čime na grub način vrijeđa prava tužiteljice te zanemaruje zakonske odredbe odnosno odredbu članka 120. stavka 1. točke 2. Zakona o policiji. Tužiteljica se poziva na stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci broj: U-III-4856/2017 vezano za način obrazloženja odluke te iz navedenih razloga predlaže ovom Sudu da usvoji tužbeni zahtjev, poništi osporavanu presudu te predmet vrati na ponovno postupanje uz nadoknadu troškova za sastav žalbe.
4. Tuženik, iako uredno pozvan nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u dijelu u kojem je osporena žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći na razloge ništavosti po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda osporava.
7. Odredbom članka 120. stavka 1. točke 2. Zakona o policiji („Narodne novine“ 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19. – dalje: ZOP) propisano je da uz slučajeve prestanka službe po sili zakona, utvrđene propisom o državnim službenicima, policijskom službeniku po sili zakona služba prestaje kada je pravomoćno kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, danom saznanja za to. Sukladno stavku 2. istog članka Zakona iznimno od stavka 1. točke 2., policijskom službeniku neće prestati služba po sili zakona iako je kažnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti ako je kazneno djelo počinjeno s nehajnim oblikom krivnje, u prekoračenju nužne obrane ili u krajnjoj nuždi, i to ako je kazneno djelo počinjeno prilikom primjene policijskih ovlasti ili za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora – danom pravomoćnosti presude.
8. Sukladno odredbi članka 133. stavka 1. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ 92/05., 142/06., 77/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12. – dalje: ZDS) o prestanku državne službe donosi se rješenje, a prema stavku 2. rješenje se donosi u roku od 8 dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje kojim je tužiteljici utvrdilo prestanak državne službe po sili zakona s danom 30. ožujka 2022., odnosno s danom saznanja za pravomoćnu presudu Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: K-370/2020 od 29. studenog 2021. kojom je tužiteljica proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela krivotvorenja isprave opisano i kažnjivo po članku 278. stavku 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 56/11., 144/12., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – dalje: KZ/11) i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 9 mjeseci, a na koju se temeljem članka 56. istog Zakona primjenjuje uvjetna osuda tako da se izrečena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljena u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Navedena presuda postala je pravomoćna 3. ožujka 2022., a prvostupanjsko tijelo je o tome obaviješteno 30. ožujka 2022. što proizlazi iz prijemnog štambilja otisnutog na preslici presude.
10. Slijedom svega navedenog prvostupanjski je sud ocijenio zakonitim rješenje tuženika nalazeći da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o prestanku državne službe po sili zakona. Pri tome se napominje da je saznanje prvostupanjskog tijela, a ne tužiteljice, za pravomoćnost presude razlog za prestanak državne službe po sili zakona sukladno naprijed navedenoj odredbi članka 120. ZOP-a. Pri tome se ujedno napominje kako rok iz članka 133. ZDS nije prekluzivan pa njegovo propuštanje ne proizvodi pravne posljedice u smislu da se rješenje ne bi moglo donijeti nakon isteka tog roka.
11. Tužiteljica i u žalbi ponavlja navode iz tužbe da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti iznimku propisanu člankom 120. stavkom 2. ZOP-a jer je predmetno kazneno djelo za koje je proglašena krivom počinjeno u krajnjoj nuždi. U odnosu na taj navod prvostupanjski je sud tužiteljici dostatno obrazložio da spisu predmeta prileži pravomoćna presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: K-370/2020 od 29. studenog 2021. iz koje ne proizlazi da je predmetno kazneno djelo počinjeno u krajnjoj nuždi, a osim toga je li kazneno djelo počinjeno u krajnjoj nuždi ili ne utvrđuje se u kaznenom, a ne u upravnom postupku.
12. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo bilo dužno donijeti rješenje o prestanku državne službe po sili zakona jer su za to bili ispunjeni zakonski uvjeti, izjašnjavanje tužiteljice ne bi imalo utjecaja na rješavanje ove upravne stvari pa se ni taj prigovor tužiteljice ne nalazi osnovanim.
13. Nadalje, osnovano prvostupanjski sud navodi kako činjenica da je tužiteljica podnijela zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude nije od utjecaja na drukčije rješavanje predmetne upravne stvari.
14. Slijedom svega navedenog proizlazi da se navodi žalbe istovjetni navodima tužbe ne mogu ocijeniti osnovanim i od utjecaja na drukčije rješenje predmetne upravne stvari. Nadalje ovaj Sud nalazi da je osporavana presuda suprotno navodima tužiteljice valjano i argumentirano obrazložena te se ne nalaze ni povrede postupka na koje tužiteljica upire u žalbi.
15. Slijedom navedenog trebalo je temeljem članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.
16. S obzirom da tužiteljica nije uspjela sa žalbom nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka temeljem odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a.
U Zagrebu, 12. lipnja 2024.
Predsjednica vijeća
mr. sc. Mirjana Juričić, v.r.