1               Poslovni broj: Kž-14/2024-6

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, te Sandre Galjar i Antonije Bagarić kao članica vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. V., zbog kaznenog djela iz čl. 241. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i oštećenice protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-842/2022-24 od 10. listopada 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 4. rujna 2024., u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Gorana Gašpara, a u odsutnosti branitelja optuženika S. M., odvjetnika iz Z.,

r i j e š i o   j e

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred drugim sucem pojedincem.

II. Uslijed odluke pod toč. I. žalba oštećenice G. K. je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. – dalje u tekstu: ZKP) oslobodio je optuženog M. V. optužbe zbog kaznenog djela protiv imovine, povrede tuđih prava iz čl. 241. st. 2. KZ/11. 

1.2. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 5. ZKP-a te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja optuženika padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

2.1. U zakonskom roku žalbu je podnijela i oštećenica G. K. po opunomoćeniku P. K., odvjetniku iz B., time da u istom podnesku prije svega predlaže da sud donese „dopunsko rješenje“ o naknadi troškova kaznenog postupka oštećenici, a podredno da se isto može smatrati žalbom na presudu o troškovima kaznenog postupka.

3. Optuženik je po branitelju S. M., odvjetniku iz Z., podnio odgovor na žalbu s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP-a spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru.

5. Budući je branitelj optuženika u odgovoru na žalbu zatražio da se branitelja izvijesti o sjednici drugostupanjskog vijeća, ista je održana sukladno čl. 475. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.) u odsutnosti uredno obaviještenog branitelja, a u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Gorana Gašpara, koji je predložio da se prihvati  žalba državnog odvjetnika i ukine prvostupanjska presuda te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

6. Žalba je osnovana.

7. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka državni odvjetnik nalazi da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama odnosno da je izreka presude proturječna njezinim razlozima, te je pogrešno utvrđenje suda da je zaštićeni objekt kod inkriminiranog kaznenog djela založno pravo ili pravo uživanja, budući se optuženika tereti za st. 2. kaznenog djela povrede tuđih prava inkriminirajući mu da je otuđio svoju nekretninu prije ovršnog postupka s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika, oštećenice u ovom kaznenom postupku. Ističe da je optuženik za cijelo vrijeme trajanja parničnog postupka imao svojstvo dužnika i ovim svojim činom prodaje nekretnine prije pravomoćnosti presude u parničnom postupku kojom mu se nalaže da naknadi štetu oštećenici, svjestan ove svoje obveze, otuđio je svoju nekretninu kako bi spriječio oštećenicu da namiri svoje potraživanje iz imovine optuženika.

7.1. Nije u pravu državni odvjetnik da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, budući je prvostupanjski sud dao razloge zašto smatra da nije dokazano da bi bila ostvarena obilježja kaznenog djela za koje se tereti optuženik, te isti nisu tako proturječni da se presuda ne može ispitati.

7.2. Međutim, osnovano državni odvjetnik, podvodeći isto pod bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, ističe da je činjenično stanje za sada pogrešno utvrđeno kada zaključuje da optuženik nije imao namjeru osujetiti namirenje vjerovnice prije ovršnog postupka na način da je otuđio dijelove svoje imovine, iako je znao da je protiv njega u tijeku parnični postupak radi naknade nematerijalne štete oštećenici.

8. Kaznenim djelom povrede tuđih prava iz čl. 241. KZ/11. u st. 1. objekt zaštite je založno pravo, pravo zadržanja ili pravo uživanja, kako je to naveo i prvostupanjski sud, ali optuženika se tereti za djelo iz st. 2. istog članka u kojem je propisano da će se kaznom iz st. 1. ovog članka kazniti tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovršnog postupka otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čije interese zastupa.

9. S obzirom na nesporna utvrđenja prvostupanjskog suda da je optuženik prodao suvlasnički dio svoje nekretnine, prije početka ovršnog postupka, iako je bio svjestan da je protiv njega u tijeku parnični postupak radi naknade nematerijalne štete iz osnova počinjenja kaznenog djela ubojstva sina oštećenice, za koje je djelo pravomoćno osuđen, prvostupanjski je sud bio dužan utvrditi je li ovakvo raspolaganje svojom imovinom optuženika bilo u namjeri da osujeti namirenje vjerovnika, oštećenice u ovom kaznenom postupku, odnosno je li raspolagao i nekom drugom imovinom iz koje bi mogao namiriti potraživanje vjerovnice ili je to bila jedina imovina iz koje se ista mogla namiriti.

9.1. Stoga su promašena utvrđenja prvostupanjskog suda da je objekt zaštite kod terećenog kaznenog djela založno pravo ili pravo uživanja, kao i da je optuženik mogao slobodno raspolagati svojom imovinom jer to njegovo pravo nije bilo ni na koji način ograničeno, budući se ovom zakonskom odredbom želi pružiti zaštita vjerovniku od namjernog postupanja druge osobe (što ne mora biti nužno dužnik), u ovom slučaju optuženika, da osujeti namirenje naplate vjerovnika, čak i prije početka ovršnog postupka, pri čemu treba imati u vidu da je dužnost optuženika da naknadi štetu bila izvjesna s obzirom na nespornu odgovornost optuženika za počinjeno kazneno djelo odnosno štetni događaj.

10. Slijedom navedenog, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika prvostupanjsku je presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem, zbog čega je žalba oštećenice o troškovima kaznenog postupka za sada bespredmetna.

11. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud, imajući u vidu nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, nakon što ponovno izvede provedene dokaze, po potrebi izvede i nove za koje ocijeni da ih je potrebno provesti, sve izvedene dokaze kritički analizirati i svestrano ocijeniti, kao pojedinačno tako i u vezi s ostalim dokazima, te će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, koju će onda i valjano obrazložiti.

12. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 483. st. 1. i čl. 484. st. 1. ZKP-a odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 4. rujna 2024.