Poslovni broj Kž-369/2024-4

Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Kž-369/2024-4

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. I.H., OIB: ..., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 9. svibnja 2024. poslovni broj K-1137/2023-7, u sjednici vijeća održanoj 29. kolovoza 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e

             

 

I/ Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni i izriče da se opt. I.H. za kaznena djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 i nepružanje pomoći iz čl. 123. st. 2. KZ/11 u vezi čl. 51. KZ/11, za koje je tom presudom proglašen krivim, na temelju čl. 227. st. 1. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i na temelju čl. 123. st. 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, te se na temelju čl. 51. KZ/11 osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 3 (tri) mjeseca, a na temelju čl. 57. KZ/11 optuženiku se izriče djelomična uvjetna osuda, na način da neuvjetovani dio kazne zatvora koji se mora izvršiti iznosi 7 (sedam) mjeseci, a uvjetovani dio kazne zatvora od 8 (osam) mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

 

II/ U ostalom nepobijanom i nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim opt. I.H. zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – nepružanje pomoći iz čl. 123. st. 2. KZ/11, sve u vezi čl. 51. KZ/11, te su optuženiku na temelju čl. 227. st. 1. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci, a na temelju čl. 123. st. 2. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci, te je na temelju čl. 51. KZ/11 optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, a na temelju čl. 55. st. 1. i 2. KZ/11 optuženiku je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.

 

1.1. Na temelju čl. 55. st. 6. i 7. KZ/11 ako se osuđenik u roku od 8 dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu se poziv ne bi mogao dostaviti na adresu koju je dao sudu ili ukoliko ne da pristanak za rad, započet će sa izvršavanjem kazne zatvora, a ako osuđenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koji mu je odredilo nadležno tijelo, sud će donijeti odluku u kojoj će odrediti izvršenje kazne zatvora u cijelosti ili u neizvršenom dijelu.

 

1.2. Na temelju čl. 42. u vezi čl. 40. st. 2. KZ/11 opt. I.H. je izrečena kao sporedna novčana kazna u iznosu od 30 dnevnih dohodaka s visinom dnevnog dohotka od 25,00 eura, što ukupno iznosi 750,00 eura.

 

1.3. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11 optuženik je dužan novčanu kaznu platiti odmah, a na temelju čl. 42. st. 7. KZ/11, ukoliko optuženik u cijelosti ili djelomično ne isplati novčanu kaznu u roku koji je određen presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojih je došlo bez njegove krivnje nakon donošenja presude, sud može na njegov zahtjev produljiti rok plaćanja novčane kazne do 24 mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku.

 

1.4. Na temelju čl. 43. KZ/11 ukoliko novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u roku određenom u presudi, a ne postoje uvjeti iz čl. 42. st. 7. KZ/11, naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Ako osuđeni ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna odnosno rad za opće dobro, zamijenit će se kaznom zatvora tako da se jedan dnevni iznos novčane kazne zamijeni jednim danom zatvora. Isplati li osuđeni novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju djelomične isplate, izvršit će se samo preostali dio navedene kazne.

 

1.5. Na temelju čl. 64. st. 3. KZ/11 opt. I.H. određen je zaštitni nadzor u trajanju od 1 (jedne) godine koji provodi nadležno tijelo za probaciju.

 

1.6. Na temelju čl. 148. st. 1. i 6. u vezi čl. 145. st. 2. t. 1.-6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – dalje u tekstu ZKP/08) optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, paušalnu svotu u iznosu od 50,00 eura, troškove alkotesta uzimanja krvi i mokraće te izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće i izrade fotoelaborata u iznosu od 62,38 eura, dok je oslobođen dužnosti naknade troškova provedenih vještačenja.

 

2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i optuženiku izrekne veću kaznu.

 

3. Odgovor na žalbu podnio je opt. I.H. po branitelju M.M., odvjetniku iz Z., s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije, kao neosnovana.

 

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u O..

 

5. Žalba je osnovana.

 

6. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, ali da je precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti. 

 

6.1. Prvostupanjski sud je opt. I.H. od olakotnog utvrdio priznanje počinjenja naprijed navedenih kaznenih djela za koje je proglašen krivim, čime je pridonio ekonomičnosti kaznenog postupka, izraženo žaljenje i kajanje, nekažnjavanost i neosuđivanost i mlađu životnu dob, dok otegotnih okolnosti nije utvrdio. Međutim, osnovano u žalbi navodi državni odvjetnik da je prvostupanjski sud precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti. Pored toga prvostupanjski sud je propustio cijeniti da je opt. I.H. upravljajući osobnim automobilom, u vrijeme i na mjestu kako je to pobliže opisano u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude, prekršio dvije odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je unatoč alkoholiziranosti poduzeo upravljanje motornim vozilom te da brzinu kretanja motornog vozila nije prilagodio prometnim uvjetima (noćni uvjeti vožnje, ograničenje brzine 40 km/h, prometni znak "djeca na cesti", te da se približava raskrižju sa obilježenim pješačkim prijelazom gdje je promet motornih vozila i pješaka reguliran svjetlosnom signalizacijom), te da je pješakinja ošt. E.P. uslijed naleta motornog vozila kojim je upravljao optuženik bila nabačena na poklopac motornog vozila i vjetrobransko staklo, a zatim prebačena preko vozila i potom pala na kolnik, uslijed čega je zadobila brojne tjelesne ozljede glave, kralježnice, ruke i oba gležnja nogu, pobliže opisane u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude.

 

6.2. Kraj takvog stanja stvari valjalo je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika preinačiti prvostupanjsku presudu u odluci o kazni i izreći da, prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda, vodeći računa o stupnju krivnje opt. I.H. (kaznena djela za koja je optuženik proglašen krivim su počinjena s neizravnom i izravnom namjerom), težini povrede zaštićenog dobra, te svrhom kažnjavanja, pravilnom ocjenom svih okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, je valjalo opt. I.H. za kazneno djelo iz čl. 227. st. 1. KZ/11, na temelju tog zakonskog propisa utvrditi kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, za kazneno djelo iz čl. 123. st. 2. KZ/11, na temelju tog zakonskog propisa utvrditi kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te za kaznena djela u stjecaju, na temelju čl. 51. KZ/11 optuženika osuditi na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca, a na temelju čl. 57. KZ/11 optuženiku izreći djelomičnu uvjetnu osudu, na način da neuvjetovani dio kazne zatvora koji se mora izvršiti iznosi sedam mjeseci, a uvjetovani dio kazne zatvora od osam mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

 

6.3. Prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom, ocijenivši da postoji visok stupanj vjerojatnosti da opt. I.H. i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, ostvarit će se svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).

 

7. Slijedom navedenog žalba državnog odvjetnika je osnovana, a ovaj drugostupanjski sud ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti shodno čl. 476. st. 1. ZKP/08 nije utvrdio neku od povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti niti da je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon, tako da je na temelju čl. 486. st. 1. ZKP/08 valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, kao pod I/ izreke ove presude, dok u ostalom nepobijanom i nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena, kao pod II/ izreke ove presude.

 

Osijek, 29. kolovoza 2024.