- 1 -              Poslovni broj: Usž-446/2024-2

 

                              

Poslovni broj: Usž-446/2024-2

 

 

 

 

U I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja I. S., G., kojeg zastupa opunomoćenica M. K., odvjetnica u Odvjetničkom društvu O. i partneri d.o.o., D., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Z., radi prigovora na katastarsku izmjeru, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2825/2022-10 od 15. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. lipnja 2024.

 

p r e s u d i o   j e

                           

I              Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2825/2022-10 od 15. svibnja 2023.

II              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporenom presudom prvostupanjskog suda (točkom I izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-932-04/22-06/48, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 21. listopada 2022. i rješenja Područnog ureda za katastar D., KLASA: UP/I-932-04/22-03/15, URBROJ: 541-30-02/11-22-2 od 6. svibnja 2022. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II izreke presude). Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen tužiteljev prigovor na podatke nove katastarske izmjere katastarske općine G. u odnosu na k.č. 1623.

2.              Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da je prigovarao da nije pravilno evidentiran način upotrebe predmetne k.č. 1623 k.o. G. jer nisu evidentirane četiri staje, dvije gusterne i suhozidno polje. Pri tome su se javnopravna tijela pozvala na odredbe Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere, no tužitelj ističe da je isti samo provedbeni propis. Posebno ističe da je predmetna katastarska čestica i u zemljišnim knjigama upisana kao oranica, a tako se i koristi, te se isto ne može utvrditi samo uvidom u DOF, a očevidom nije utvrđena namjena čestice. Iz spisa je razvidno da se zgrade nalaze na toj čestici, ali nisu upisane jer nisu propisane pravilnikom. Smatra da iz odredbe članka 27. Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina („Narodne novine“, broj 142/08.-dalje: Pravilnik) proizlazi da nije riječ o zatvorenom broju (numerus clausus) građevina, već o otvorenoj listi građevina jer se propisom ne mogu predvidjeti sve moguće građevine i njihovi nazivi. Osim toga, u Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se mogu evidentirati zgrade ako su trajnog karaktera i ako je njihova površina veća od 10m², o čemu se ovdje radi. Predmetne građevine postoje više od 100 godina, a ako je riječ o ruševinama propisana je i ta kategorija građevina. Smatra da ako građevine nisu bile vidljive iz zraka, trebalo ih je utvrditi na terenu. Javnopravna tijela su utvrdila da građevine postoje, no nisu ih evidentirali, što je kontradiktorno te su obrazloženja rješenja manjkava. Predlaže prihvatiti žalbu, preinačiti presudu, prihvatiti tužbeni zahtjev, odrediti da mu tuženik nadoknadi troškove spora podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.    

3.              Tuženik iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4.              Žalba nije osnovana.

5.              Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.-dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude. Prvostupanjski sud je utvrdio sve bitne činjenice te je presudu valjano obrazložio u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. ZUS-a.

6.              Prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela primjenom odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07.- dalje: Zakon) te je sud pravilno zaključio da su ispunjene pretpostavke za odbijanje prigovora na novu katastarsku izmjeru u pogledu načina upotrebe k.č. 1623 k.o. G..

7.               Naime, tužitelj prigovara da predmetna k.č. 1623 k.o. G. po načinu upotrebe nije šuma kako je to evidentirano prilikom katastarske izmjere, već je riječ o oranici na kojoj se nalaze četiri staje, dvije gusterne i suhozidno polje. U tom pogledu prvostupanjski sud u pobijanoj presudi kao i tuženik u osporenom rješenju naveo je da je uvidom u službene državne karte (DOF 2015, DOF 2017, DOF 2019)  utvrđeno da je način upotrebe predmetne katastarske čestice šuma. Naime, prilikom katastarske izmjere nakon izrade digitalnih ortofoto planova područja k.o. G. s registrom načina korištenja zemljišta, agronom tuženika je izvršenim terenskim uviđajem utvrdio stvarni način korištenja pojedinih katastarskih čestica i potvrdio popis katastarskih čestica s načinom korištenja.

8.               U pogledu navedenih objekta (staje, gusterne, suhozid), za koje nije sporno da se nalaze na predmetnoj katastarskoj čestici, prvostupanjski sud je prihvatio obrazloženje tuženika prema kojem isti nisu predmet katastarske izmjere i za njih nije predviđen način uporabe zgrade kojim bi iste bile evidentirane. U tom pogledu i prema ocjeni ovog Suda pravilno su javnopravna tijela i prvostupanjski sud uputili na odredbu članka 38. stavka 5. Zakona prema kojoj se zgrade mogu evidentirati i prikazivati ako su trajnog karaktera i ako je njihova tlocrtna površina veća od 10 metara kvadratnih, ali i na odredbu članka 27. stavka 2. Pravilnika kojom je navedena odredba Zakona razrađena i kojom se način uporabe zgrada evidentira razvrstavanjem zgrade u jednu  od vrsta uporabe određenih tim pravilnikom. Tako je stavkom 2. te odredbe Pravilnika propisano da vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:– za zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje: kuća, stambena zgrada i zgrada mješovite uporabe– za zgrade za povremeni boravak: zgrada za povremeni boravak, kuća za odmor, voćarska kuća, vinogradarska kuća, seljački stan, ribarska kuća, planinska kuća– za poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade: poslovna zgrada, hotel, motel, prenoćište, restoran, zgrada za iznajmljivanje, upravna zgrada, servisna zgrada, zgrada za prijem putnika, benzinska stanica, sportska dvorana, zatvoreni bazen, stadion, svjetionik– za javne, sakralne i zgrade spomeničke baštine: javna zgrada, sakralna zgrada, zgrada spomeničke baštine, sveučilište, škola, dječji vrtić, bolnica, ambulanta, crkva, kapelica, samostan, manastir, sinagoga, džamija, spomenik, spomen obilježje– za gospodarske zgrade: gospodarska zgrada, hidrocentrala, termocentrala, toplana, trafostanica, pumpna stanica, hala, otvorena hala, hangar, spremnik, silos, staklenik, toranj, skladište – za pomoćne zgrade uz stambenu ili drugu zgradu: garaža, nadstrešnica, drvarnica, spremište, dvorišna zgrada, pomoćna zgrada– za ruševine: ruševina i ruševina spomenik – za podzemne zgrade: podzemna zgrada, podzemna poslovna zgrada, podzemna garaža, podzemno sklonište. Prema stavku 3. iste odredbe zgradama se može pridružiti i podatak o nekoj drugoj vrsti uporabe kada to odobri Središnji ured. Iz navedenih odredbi pravilno javnopravna tijela i prvostupanjski sud zaključuju da tim Pravilnikom kao i Zakonom nije predviđen način uporabe kojim bi se predmetni objekti mogli evidentirati.

9.                Pri tome nije pravno odlučno pozivanje tužitelja na način uporabe predmetne katastarske čestice koji je naveden u zemljišnim knjigama, budući da se nova katastarska izmjera provodi u svrhu izrade katastra nekretnina te se tom prilikom snima stvarno stanje na terenu, a podaci se pri tom ne preuzimaju iz zemljišne knjige. 

10.               S obzirom na sve izloženo ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

11.               Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

12.               Budući da tužitelj nije uspio sa žalbom, to je njegov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe trebalo odbiti kao neosnovan, na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a (točka II. izreke).

 

U Zagrebu, 20. lipnja 2024.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner, v.r.