- 1 -              Revd-1698/2024-2

Broj: Revd-1698/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. S. iz T., OIB ..., koju zastupaju punomoćnici L. V. i S. T. S., odvjetnici u O., protiv tuženika: 1. Ž. P. iz P., OIB ..., kojega zastupa punomoćnica T. T., odvjetnica u P., i 2. I. R. iz O., OIB ..., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije prvo tuženika Ž. P. protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž 622/2022-5 od 9. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-37/2019 od 18. svibnja 2022., u sjednici održanoj 5. lipnja 2024.

r i j e š i o   j e:

              I. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na pravna pitanja se odbija.

              II. Prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik Ž. P. je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (dalje i: prijedlog) protiv drugostupanjske presude naznačivši u njemu pitanja za koja smatra da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), a s obzirom na sadržaj naznačenih pitanja, smatra da mu reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što su mu povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i mirno uživanje vlasništva zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Tužiteljica na taj prijedlog nije odgovorila.

3. Prijedlog je djelomično neosnovan a djelomično nedopušten.

4.1. Pitanja naznačena u prijedlogu glase:

„1) Da li je došlo do povrede postupovnog prava koja ugrožava pravnu sigurnost, uz povredu prava stranke na pravičan sudski postupak koji uključuje pravo na obrazloženu sudsku presudu, kada je drugostupanjski sud prilikom odlučivanja o žalbi tuženika propustio uzeti u obzir sve relevantne činjenice i pravne propise koji su mjerodavni za ocjenu žalbenih razloga i za ocjenu ispravnosti prvostupanjske presude, a osobito kada obrazloženje odluke ne sadrži ocjenu svih žalbenih navoda pa tako niti onih od osobitog značaja (nepostojanje punomoći za sklapanje Ugovora o kupoprodaji iz 1985. temeljem kojeg ugovora je usvojena tužba tužiteljice, itd), niti jasne razloge iz kojih bi se moglo provjeriti na kojim utvrđenjima i kojim pozitivnim pravnim propisima je ista utemeljena?

2) Da li je došlo do povrede prava prvotuženika na pristup sudu i povrede načela ravnopravnosti stranka u postupku kada nije udovoljeno prijedlogu tuženika za odgodom pripremnog ročišta na kojem je zaključen pripremni postupak te kao stranka u postupku više nije mogao predlagati daljnje dokaze, jer je njegov odvjetnik prestao sa radom i brisan je iz imenika odvjetnika, a od dana saznanja  prvotuženikado dana održavanja pripremnog ročišta prvotuženik nije uspio angažirati drugog punomoćnika o čemu je obavijestio sud i zatražio odgodu ročišta?

3) Da li je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava kojim je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo – pravo vlasništva zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kada nižestupanjski sudovi uopće nisu utvrdili osnovnu pretpostavku za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a to je poštenje stjecatelja u ovom slučaju tužiteljice?“

4.2. Pitanja takvoga sadržaja nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP. To su prigovori stranke obrazloženju sudske odluke, a ne pitanja kojima se problematizira nešto što su nižestupanjski sudovi u postupku razmatrali i o tome donijeli neko pravno shvaćanje.

4.3. Zato je na temelju članka 389.b stavka 1. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke.

5. Naznačenim pitanjima prvo tuženik zapravo ukazuje na to da da su mu u postupku povrijeđena prava na pravično suđenje i mirno uživanje vlasništva. Pritom u prvom i trećem citiranome pitanju prvo tuženik iznosi neutemeljene prigovore obrazloženjima nižestupanjskih presuda. Prema obrazloženju drugostupanjske presude prvo tuženik nije zatražio odgodu ročišta zbog nemogućnosti opunomoćivanja odvjetnika za zastupanje, a suprotno tvrdi u drugome citiranome pitanju, kojim tvrdi da mu je spriječen pristup sudu. Tako prvo tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku povrijeđena temeljna ljudska prava pa je na temelju članka 389.a stavka 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 5. lipnja 2024.

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

                                                                                                                              Renata Šantek, v.r.