- 1 -              Revd-703/2024-2

Broj: Revd-703/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. ... T. (C. ... T.), Italija, T., V OIB ..., koju zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., protiv tuženika Grada Z., Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica A. H., odvjetnica u Z., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-445/2023-2 od 4. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8288/21-107 od 30. rujna 2022., na sjednici održanoj 10. travnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-445/2023-2 od 4. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8288/21-107 od 30. rujna 2022. pozivom na čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da su mu pobijanom odlukom zbog grube povrede odredba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava i slobode zajamčene čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i to pravo na pravično suđenje te pravo na nasljeđivanje (čl. 48. Ustava).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. U konkretnom slučaju tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu tijekom postupka pred sudom prvog i drugog stupnja bila povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom i Konvencijom na koja se poziva (pravo na pravično suđenje i pravo na nasljeđivanje - čl. 29. st. 1., te čl. 48. Ustava) te stoga nisu ostvarene procesne pretpostavke propisane čl. 385.a st. 2. ZPP za prihvaćanje prijedloga za dopuštenje revizije.

4. Pritom valja naglasiti da čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

5. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.

6. Također u odnosu na povredu Ustavom zajamčenog prava na nasljeđivanje valja odgovoriti da bi do povrede tog prava eventualno moglo doći ali samo u okolnostima da je tijekom postupka utvrđeno da postoji pravni temelj za nasljeđivanje što bi u konkretnom slučaju bila oporuka. Međutim, nižestupanjski sudovi su detaljno i argumentirano obrazložili činjenična utvrđenja prema kojima ne proizlazi da je oporuka ikada postojala pa stoga tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu pobijanim odlukama bilo povrijeđeno i ovo Ustavom zajamčeno pravo.

7. Stoga je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 10. travnja 2024.

                            Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Đuro Sessa, v.r.