- 1 -              Rev 1227/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1227/2021-2

 

 

 

R e p u b l i k a H r v a t s k a

 

R J E Š E N J E

 

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. B. iz I., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo …, OIB: …, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-66/19-3 od 14. travnja 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-632/18 od 20. studenoga 2018. i rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-632/18 od 28. studenoga 2018., u sjednici održanoj 21. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prihvaća se revizija tužitelja, ukidaju se rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-66/19-3 od 14. travnja 2020., rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-632/18 od 20. studenoga 2018. i rješenje Općinskog suda u Splitu broj Pr-632/18 od 28. studenoga 2018. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskim rješenjem od 20. studenoga 2018. odbačena je tužba u ovoj pravnoj stvari, dok je rješenjem od 28. studenoga 2018. naloženo tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak postupka u iznosu od 1.500,00 kuna.

 

2.              Drugostupanjskim rješenjem su odbijene žalbe tužitelja kao neosnovane i potvrđena su navedena prvostupanjska rješenja.

 

3.              Rješenjem ovog suda broj Revd-940/21-2 od 3. ožujka 2021. tužitelju je dopuštena revizija protiv drugostupanjskog rješenja zbog pravnog pitanja:

 

              “Predstavlja li dopis Općinskog državnog odvjetništva kojim se očituje na zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja, u kojem dopisu Općinsko državno odvjetništvo predlaže zaključenje nagodbe ne navodeći konkretne novčane iznose ili predlaže sklapanje nagodbe samo za dio zatraženog (novčanog) zahtjeva odluku o zahtjevu za mirno rješenje spora te jesu li u slučaju kad je takav dopis upućen tužitelju prije isteka 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva ispunjene pretpostavke za odbačaj tužbe na temelju odredbe čl. 186.a st. 6. ZPP?“

 

4.              Protiv drugostupanjskog rješenja tužitelj je zbog prethodno naznačenog pitanja podnio reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

5.              U odgovoru na reviziju tuženica osporava istaknute navode tužitelja, bez prijedloga o sadržaju odluke ovog suda.

 

6.              Revizija je osnovana.

 

7.              Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

8.              U revizijskom stupnju postupka nije sporno da se tužitelj dana 4. svibnja 2018. obratio nadležnom državnom odvjetništvu radi mirnog rješavanja spora, sukladno odredbi čl. 186.a ZPP-a. Nije sporno niti da je državno odvjetništvo dana 3. srpnja 2018. odgovorilo tužitelju na način da je predložilo zaključenje nagodbe te da je tužitelj dana 27. srpnja 2018. podnio tužbu.

 

9.              Nižestupanjski sudovi su odbacili tužbu cijeneći da od podnošenja zahtjeva, koji nije odbijen, nije protekao rok od tri mjeseca, slijedom čega je tužba tužitelja preuranjena jer je podnesena prije isteka roka od tri mjeseca iz odredbe čl. 186.a toč. 5. ZPP-a.

 

10.              Prema odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve što mora sadržavati tužba.

 

Odredbom čl. 186.a st. 6. ZPP-a propisano je da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 2. toga članka.

 

Sukladno odredbi čl. 186. a st. 5. ZPP-a, ako zahtjev za mirno rješenje spora upućen Republici Hrvatskoj ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegovog podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu, dok je prema odredbi st. 6. navedenog članka propisano, da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenja spora, odnosno prije isteka roka iz st. 5. tog članka.

 

11.              Smisao je i svrha odredaba članka 186. a ZPP-a da se izbjegne pokretanje parnica sa Republikom Hrvatskom u situacijama u kojima postoji mogućnost mirnog rješenja spornog građanskopravnog odnosa sklapanjem nagodbe s nadležnim državnim odvjetništvom.

 

12.              U konkretnoj situaciji državno odvjetništvo je odgovorilo na zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora iz čl. 186.a ZPP-a na način da je predložilo zaključenje nagodbe, ne navodeći pritom konkretne novčane iznose. Prema shvaćanju ovog suda, u navedenoj situaciji, dakle kada državno odvjetništvo neodređeno predlaže zaključenje nagodbe, tužitelj ne treba čekati istek tromjesečnog roka, već tužbu može podnijeti odmah nakon primitka dopisa državnog odvjetništva s takvim odgovorom, jer se time ostvarila procesna pretpostavka za podnošenje tužbe. Drugačije tumačenje predstavljalo bi pretjerani formalizam i nepotrebno uskraćivanje tužitelja u njegovom pravu na pristup sudu.

 

13.              S obzirom na to da su sudovi u odnosu na postavljeno pitanje pogrešno primijenili odredbu čl. 186.a ZPP-a, to se ostvarila povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s gore navedenom odredbom, budući da je navedena povreda bila od utjecaja na donošenje zakonite odluke. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

14.              Budući da je ukinuto rješenje kojima je odbačena tužba u ovom predmetu, valjalo je, na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a ukinuti i posebno rješenje o troškovima postupka.

 

Zagreb, 21. veljače 2024.