- 1 -              Revd-685/2024-2

Broj: Revd-685/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. M., OIB:…, iz Z., koju zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika Grada Zadra, OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik mr. sc. I. B., odvjetnik u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-834/2022-3 od 14. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1769/2020-21 od 30. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 20. veljače 2024.,

r i j e š i o   j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-834/2022-3 od 14. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1769/2020-21 od 30. kolovoza 2022. te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova podnesene žalbe.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena tri pravna pitanja za koja predlagatelj smatra da su važna te su određeno izloženi razlozi (Rev 1209/16-3 od 11. veljače 2020., Rev 2426/1990-2 od 15. veljače 1991., Gž-3074/77), zbog kojih tužiteljica smatra da su postavljena pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

3. U odnosu na prvo postavljeno pitanje predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da je sud samo na temelju činjenice znanja posjednika da je u zemljišnim knjigama upisan vlasnik kao treća osoba jer je tijekom postupka tuženik ponudio dokaze kojim bi oborio navedenu pretpostavku, a u postupku tužiteljica nije dokazala pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) jer je tijekom postupka utvrđeno da tužiteljici ne pripada pravo na posjed te da nije bila savjestan posjednik, budući je pravni prednik tužiteljice s tuženikom vodila spor što je zaustavilo gradnju objekta na spornoj nekretnini i što je sama tužiteljica potvrdila u svom iskazu, a također nije ni dokazala pretpostavke stjecanja prava vlasništva izvanrednom dosjelošću kroz određeno vrijeme propisano čl. 159. st. 4. ZV.

3.1. Drugim postavljenim pitanjem zapravo tužiteljica izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom vezano za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i nepoštenje posjeda te pokušava dovesti u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, što nije smisao revizije po dopuštenju nego ujednačavanja sudske prakse i zauzimanje načelnih shvaćanja koja bi bila primjenjiva, ne samo u konkretnom, nego i u svim drugim slučajevima temeljenim na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Stoga i odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja predlagatelj poziva donesene su u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji pa iste ne opravdavaju važnost naznačenih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer su te odluke donesene u bitno drugačijoj pravnoj situaciji.

4. Ostalim postavljenim pitanjima podnositelj ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.

5. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješeno kao u izreci.

Zagreb, 20. veljače 2024.

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.