- 1 -              Revd 334/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 334/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Dragana Katića, Jasenke Žabčić i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. m. o. d.o.o., OIB …, iz Z., zastupanog po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu P. i P. d.o.o., odvjetnicima u Z., protiv ovršenika M. K., OIB …, iz P., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž Ovr-15/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1369/2022-5 od 21. prosinca 2022., u sjednici održanoj 30. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog ovrhovoditelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž Ovr-15/2023-3 od 6. rujna 2023. se odbija.

 

              Odbija se prijedlog ovršenika za nadoknadu troška sastava odgovora na prijedlog, kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž Ovr-15/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-1369/2022-5 od 21. prosinca 2022., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita.

 

2. 1. U prijedlogu je postavila slijedeća pravna pitanja:

 

              "1. Može li nadležni drugostupanjski sud u predmetu identične pravne i činjenične osnove između istih stranaka donijeti oprečnu odluku te zauzeti drugačije shvaćanje od pravnog shvaćanja drugih drugostupanjskih sudova?

 

              2. Čini li sud bitnu povredu odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a, kada odbije prijedlog za ovrhu na nekretnini prema ovlaštenju iz čl. 80.b st. 2. i st. 3. OZ-a te ocjenjuje da je došlo do narušenja pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, iako nedvojbeno proizlazi da predmetno uopće nije provedena procjena iste pravične ravnoteže, odnosno test razmjernosti ?

 

              3. Je li sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da u ovrsi na nekretninama ovrhovoditelj mora učiniti vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna?

 

              4. Je li sud pogrešno primijenio odredbe ZPP-a o teretu dokazivanja, odnosno odredbu čl. 7. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, kada je utvrdio da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu na nekretnini koji se temelji na sudskoj presudi kao ovršnoj ispravi mora učiniti vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna?

 

              5. Znači li odredba čl. 5. st. 1. OZ-a, prema kojoj sud određuje ovrhu onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu, da je ovrhovoditelj slobodan izabrati sredstvo i predmet ovrhe pa ne mora dokazivati da je bezuspješno pokušao namiriti se drugim sredstvima i na drugom predmetu ovrhe?

 

              6. U slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na sudskoj presudi kao ovršnoj ispravi, je li ovrhovoditelj prije podnošenja istog prijedloga obvezan provjeravati može li se ovrha provesti drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe?    

 

              7. U slučaju potvrdnog odgovora na prethodno pitanje, postoji li obveza ovrhovoditelja prvenstvenog pokušaja namirenja na drugim predmetima i sredstvima na kojima se ovrha može provesti?

 

              8. Je li pravo ovrhovoditelja na namirenje svoje tražbine utvrđene sudskom presudom kao ovršnom ispravom ovrhom na nekretnini ovršenika i njegovo legitimno očekivanje da svoju tražbinu može namiriti iz imovine ovršenika koja predstavlja nekretninu, znači da je ovrhovoditelj prvenstveno obvezan pokušati namiriti svoju tražbinu ovrhom drugim sredstvima i na drugom predmetu ovrhe, prije nego podnese prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika?

 

              9. Može li sud zanemariti da ovršenik uopće nije isticao narušenu pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja iz odredbi čl. 80. st. 2. i 3. OZ-a, a da je upravo zbog iste nedokazane neravnoteže o kojoj je sud svojevoljno odnosno po službenoj dužnosti odlučio, odbio ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu?

 

              10. Je li sud počinio bitnu povredu odredbe ovršnog postupka iz čl. 4. st. st. 7. OZ-a, budući je pravomoćno odbio prijedlog za ovrhu na temelju činjeničnog utvrđenja da je ovrha provedena u pretežitom dijelu izravnom naplatom pokrenutom pred Financijskom agencijom, a nakon podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini?

 

              11. Ako sud utvrdi činjenično stanje prema kojemu je ovrha dovršena u pretežitom dijelu pa na temelju istoga donese odluku kojim pravomoćno odbija prijedlog za ovrhu, nije li time u cijelosti uskratio legitimno pravo ovrhovoditelja na namirenje ostatka tražbine, a za koji ovrha nije dovršena? Odnosno, ima li ovrhovoditelj pravo na pravnu zaštitu, a koja bi konkretno bila namirenje presudom dosuđene tražbine prisilnim putem, u cijelosti ili pak u pretežitom dijelu?".

 

2. 2. Za navedena pitanja tvrdi da odluka u sporu ovisi o rješavanju tih materijalno pravnih i postupovno pravnih pitanja, zbog čega je su ona važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, obzirom da je riječ o pravim pitanjima o kojima praksa županijskih sudova nije jedinstvena, pa za pitanja Ad 1. do Ad 4., (na kojem je teret dokaza da su ispunjeni zakonski uvjeti iz čl. 80.b OZ-a) ukazuje na rješenje Županijskog suda u Vukovaru broj Gž Ovr-248/2020-2 od 29. rujna 2020., Županijskog suda u Puli-Pola, Gž Ovr-24/2023-2, od 18.01.2023., rješenje Županijskog suda u Zagrebu, Gž Ovr-57/2023-2, od 24.01.2023., rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću, Gž Ovr-12/2023-2, od 26.01.2023.,  rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, Gž Ovr-26/2023-2, od 30.01.2023, rješenje Županijskog suda u Zagrebu, Gž Ovr-160/2023-2, od 31.01.2023., rješenje Županijskog suda u Zagrebu, Gž Ovr-152/2023-2, od 07.02.2023., rješenje Županijskog suda u Rijeci, Gž Ovr-27/2023-3, od 11.09.2023. Županijski sud u Varaždinu i u sentenci pod posl. brojem Gž Ovr 1148/2018-2, od 8. studenog 2018., Gž Ovr 1148/2018-2 od 08.11.2018.).

 

2. 3. Glede pitanja Ad 5. do Ad 8. kao razloge važnosti navodi rješenje Županijskog suda u Zagrebu, Gž Ovr-57/2023-2, od 24.01.2023., rješenje Županijskog suda u Zagrebu, Gž Ovr-152/2023-2, od 07.02.2023., i rješenje Županijskog suda u Rijeci, Gž Ovr-27/2023-3, od 11.09.2023.

 

2. 4. U odnosu na pitanje Ad 9., ističe da je ovršenik prije donošenja prvostupanjskog rješenja prvostupanjskom sudu dostavio podnesak od 30. studenog 2022. u kojemu predlaže odbacivanje prijedloga za ovrhu, bez ikakve naznake pozivanja na odredbe čl. 80.b st. 2. i st. 3. OZ-a, a prvostupanjski sud odbio prijedlog za ovrhu samoinicijativnim pozivanjem na čl. 80.b st. 2. OZ-a odnosno na narušenu pravičnu ravnotežu, s tim da je drugostupanjski sud implicitno tako postupio. Pozivajući se na suprotnu praksu poziva se na rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, Gž Ovr-24/2023-2, od 18.01.2023., rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću, Gž Ovr-12/2023-2, od 26.01.2023. i rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, Gž Ovr-26/2023-2.

 

2. 5. U odnosu na pitanja Ad 10. i Ad 11., naveo je da je ovrhovoditelj nakon podnošenja Prijedloga za ovrhu, 23. studenog 2022. putem FINE podnio zahtjev za izravnu naplatu na temelju Ovršne isprave, a ovršenik je potom 30. studenog 2022. potpisao suglasnost za prijenos zaplijenjenih sredstava prije proteka zakonskog roka.

 

3. 1. U odgovoru na prijedlog ovrhovoditelja ovršenik navodi da se pitanja od 2-10. odnose na to je li ovrhovoditelj bio dužan prije podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretninama pokušati provesti ovrhu na drugim sredstvima ovrhe ili ne i je li sud ovlašten provoditi test razmjernosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu na nekretnini obzirom na sadržaj odredbe članka 80b. Ovršnog zakona, navodeći da je na navedena pravna pitanja Vrhovni sud RH je dao odgovor u svojoj odluci broj Rev 3062/2019-3 od 08. ožujka 2022. i u Revd 2102/2023 od 20. 06. 2023.

 

3. 2. Za pitanje pod 1. navodi da je potpuno hipotetsko i pravno teorijsko, te odgovor na ovo pitanje kada bi se u odnosu na njega i dopustila revizija ne bi moglo imati nikakvog značaja za odluku u ovom postupku, za pitanja 2-9 dodatno navodi da je teret dokaza o tome da je pokušao naplatu na drugih sredstvima ovrhe na ovrhovoditelju, a takav stav da je zauzeo i Vrhovni sud RH u svojoj odluci Rev 3062/2019-3, dok za pitanja 10. i 11.  navodi da sud nije počino povredu odredbi postupka kada je utvrdio da je ovrha dovršena u pretežitom dijelu izravnom naplatom kod FINA-e nakon podnošenja prijedloga za ovrhu na nekretnini.

 

3. 3. Predložio je revizijskom sudu da odbije prijedlog za dopuštenje revizije, a ovrhovoditelju naloži da mu nadoknadi troškove sastava ovoga podneska sukladno troškovniku.

 

5. Prijedlog je neosnovan.

 

6. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za ovrhu, zbog ocjene toga suda da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a osobito jer da ovrha na drugim predmetima ovrhe nije bila bezuspješna, odnosno da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežnom dijelu namiri. Drugostupanjski sud je utvrdio da je izvršena naplata potraživanja u iznosu od 585.663,61 kn te kako ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da bi ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da je ovršenik dokazao da ima drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti (ili u pretežnom dijelu) namiri, te je ocijenio da je prvostupanjsko rješenje doneseno pravilnom primjenom materijalno pravnih odredbi sadržanih u čl. 80.b. OZ.

 

7. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da ovrhovoditelj postavljenim pitanjima (jedanaest pitanja) u biti problematizira je li ovrhovoditelj dužan uz prijedlog za ovrhu na nekretnini dostaviti i dokaz o bezuspješnom pokušaju namirenja na drugim predmetima ovrhe, te je li sud mogao sam odlučiti o tome je li narušena pravična ravnoteža, sve u smislu odredbe čl. 80.b Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), ili tek po prigovoru ovršenika, pri čemu navodi da o tim pitanjima postoji različita praksa nižestupanjskih sudova, koju i dostavlja.

 

8. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito:

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili

- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili

- ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

 

9. Prema odredbi čl. 80.b st. 2. OZ, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300 eura (40.000,00 kn), sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a st. 3. pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2., sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: - je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

 

10. Ovaj sud je u odluci broj Rev 3062/2019-2 od 8. ožujka 2022. u odnosu na ta bitna pravna pitanja izrazio pravno shvaćanje, od kojeg ne odstupa pravno shvaćanje izneseno u pobijanoj odluci (tako i u Revd 2102/2023-2 od 20. lipnja 2023.).

 

11. Slijedom navedenog, imajući u vidu sadržaj same zakonske odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ, te izraženo pravno shvaćanje ovog suda, ovaj sud ocjenjuje da u prijedlogu nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je prijedlog ovrhovoditelja valjalo odbiti pozivom na odredbu čl. 389.b st. 1. ZPP.

 

12. Ovršeniku, pozivom na odredbu čl. 155. ZPP, ne pripada trošak sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer isti nije bio potreban za razrješenje spora.

 

Zagreb, 30. siječnja 2024.