- 1 -              Revd 69/2024-2

Broj: Revd 69/2024-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. A., OIB ..., iz N., kojeg zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u O., protiv tuženice P. b. Z., d.d., OIB ..., sa sjedištem u Z., koju zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva L. i p. iz Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-869/2022-7 od 31. kolovoza 2023. kojom je djelomično preinačena, a djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj P-812/2019-25 od 20. lipnja 2022., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-812/2019-34 od 13. prosinca 2022., u sjednici održanoj 16. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e :

Dopušta se tuženici revizija protiv dosuđujućeg dijela presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-869/2022-7 od 31. kolovoza 2023. radi pravnog pitanja:

''Može li se smatrati da su Dodacima ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija, a koji su sklopljeni sukladno izričitim i prisilnim odredbama zakona (ZID ZPK, "Narodne novine" broj 102/15), potrošači koji su takve Dodatke prihvatili u potpunosti obeštećeni po pitanju ništetnih odredbi osnovnih ugovora o kreditu te time izgubili pravnu osnovu i pravo pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je u potpunosti zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu?''.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-869/2022-7 od 31. kolovoza 2023., kojom je djelomično preinačena, a djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu poslovni broj P-812/2019-25 od 20. lipnja 2022. koja je ispravljena rješenjem istog suda broj P-812/2019-34 od 13. prosinca 2022.

2. Prijedlog je utemeljen na tvrdnji da su pitanja navedena u njemu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naznačena pitanja glase:

1) Može li se smatrati da su Dodacima ugovorima o kreditu kojima je izvršena konverzija, a koji su sklopljeni sukladno izričitim i prisilnim odredbama zakona (ZID ZPK, "Narodne novine" broj 102/15), potrošači koji su takve Dodatke prihvatili u potpunosti obeštećeni po pitanju ništetnih odredbi osnovnih ugovora o kreditu te time izgubili pravnu osnovu i pravo pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je u potpunosti zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu;

2) Smatra li se promjenjiva kamatna stopa nedovoljno određenom, preciznom i utvrđenom ukoliko do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju nije postojalo zakonskih obveza glede izmjene ili usklađivanja odredaba u postojećim ugovorima o kreditu na način da definira parametre promjenjivosti;

3) Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, utvrđenja iz takve presude tumačiti na način kojim uspostavlja novu neravnotežu u ugovornom odnosu stranaka odnosno u razrješenju međusobnih odnosa nakon što je ugovorni odnos prestao, pružajući tužitelju zaštitu kojom izravno intervenira u samu narav takvog ugovornog odnosa, zadirući pritom u kreiranje poslovne politike i odlike kreditnih proizvoda koje tuženik kao kreditna institucija nudi na tržištu, nalažući isplatu po osnovi "preplaćenih" kamata kao da je ugovorena fiksna kamatna stopa i kao je ugovoren fiksni tečaj kroz cijelo razdoblje otplate, dakle, tretirajući ugovorni odnos stranaka sukladno uvjetima koji nisu u sporno vrijeme postojali na tržištu ugovorni odnos stranaka sukladno uvjetima koji nisu u sporno vrijeme postojali na tržištu?

4) Može li se, u tumačenju i primjeni utvrđenja iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, na individualni ugovorni odnos u pogledu kojeg tužitelj zahtijeva pravnu zaštitu, dozvoliti sudu da intervenira na način koji ne ide k utvrđenju postojanja eventualne odgovornosti za štetu i, posljedično, visine same štete u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, već k arbitrarnoj jednostranoj izmjeni bitnih uvjeta ugovora iz kojeg proizlazi tužbeni zahtjev, a koje postupanje izravno zadire u poslovanje financijske institucije glede kreiranja pojedine kategorije kreditnih proizvoda, kao i u samovoljnu i nedopuštenu "korekciju" tržišnih uvjeta u pogledu kreiranja tečaja valute uz koju je vezana glavnica kredita, što u konačnici dovodi do toga da se potrošača neosnovano stavlja u povoljniji položaj nego što je to mogao biti u trenutku sklapanja ugovora o kreditu (jer mu se "nadoknađuje šteta" čija visina utvrđena primjenom arbitrarnih i nepostojećih uvjeta kreditiranja i tržišnih uvjeta koji određuju tečaj valute i to od strane suda koji je za takvu intervenciju u ugovorni odnos stranaka bez njihove obostrane privole apsolutno nenadležan?"

3. Obrazlažući razloge važnosti revidentica ističe da su pravna shvaćanja na kojima je utemeljena pobijana presuda nepodudarna s pravim shvaćanjem izraženim u rješenju revizijskog suda broj Gos-1/2019-5 od 11. prosinca 2019., zatim odlukama Suda Europske unije broj C-567/20 od 5. svibnja 2022., kao i zbog toga što o istim pitanjima postoji i neujednačena praksa drugostupanjskih sudova jer je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda suprotno pravnom shvaćanju na kojem su utemeljene presude Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-457/2018 od 15. lipnja 2020., Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-85/2014 od 13. studenoga 2018., Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1654/2017 od 12. studenoga 2018. i dr. Ujedno je kao razlog važnosti istaknuta i nezakonitost uzrokovana pogrešnom primjenom materijalnog prava.

4. Tužitelj nije odgovorio na reviziju tuženice.

5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da je prvo postavljeno pitanje koje se odnosi na postojanje pravne osnove i prava pozivanja na ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz osnovnog ugovora o kreditu koji je zamijenjen Dodatkom kojim je izvršena konverzija sukladno zakonu važno pitanje jer se o tom pitanju revizijski sud još nije izjasnio, a o njemu postoji različita praksa županijskih sudova. Stoga su u takvim okolnostima u ovoj pravnoj stvari ostvarene pretpostavke za dopuštenje revizije iz članka 385.a stavka 1. ZPP u odnosu na dosuđujući dio pobijane presude, radi čega je u odnosu na ovo pitanje riješeno kao u izreci na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. i 3. ZPP.

6. Za ostala pravna pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije uzima se, a u skladu s odredbom članka 389.b stavka 3. ZPP, da je u odnosu na njih prijedlog povučen. Ipak, neovisno o tome, valja uočiti da se radi o pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18-2 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. i dr., a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.

Zagreb, 16. siječnja 2024.