Poslovni broj: Gž Zk-546/2023-2

Poslovni broj: Gž Zk-546/2023-2

U  I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice upisa Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice upisa protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj Z-11339/2016-9 od 28. lipnja 2019., dana 15. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj Z-11339/2016-9 od 28. lipnja 2019., te se nalaže brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice upisa Republike Hrvatske kao neosnovan i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu broj Z-5603/2016. od 1. travnja 2016.

2. Žali se predlagateljica upisa pobijajući prvostupanjsko rješenje u cijelosti iz razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u svezi s odredbom članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK), te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima.             

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. ZZK-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka, odnosno zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Rješenjem poslovni broj Z-5603/2016 od 1. travnja 2016. odbijen je prijedlog predlagateljice upisa radi uknjižbe pomorskog dobra na čest. zem.  3103/1 i čest. zem. 3103/2 zk. ul. 962 k.o. N.

6. Na navedeno rješenje predlagateljica je podnijela prigovor koji je odbijen pobijanim rješenjem.

7. Predlagateljica je upis pomorskog dobra predložila na temelju odredbe članka 3. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19, dalje: ZPDML).

8. Odredbom članka 3. stavak 1. ZPDML-a propisano je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom te kao osoba koja upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara za pomorsko dobro određena je upravo predlagateljica upisa (članak 10. stavak 1. ZPDML).

9. Prema članku 14. ZPDML-a granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva na prijedlog županijskog povjerenstva za granice dok prema članku 15. istog Zakona Ministarstvo dostavlja Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige, te se u katastru unose podaci o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima, s time da postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra propisuje ministar.

10. Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 8/04, 82/05, dalje: Uredba) propisuje, između ostalog, kriterije i postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, pa tako u članku 4. navodi da Povjerenstvo (županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra na čijem području postoji pomorsko dobro) izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra temeljem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili iznimno temeljem zahtjeva, da Povjerenstvo djeluje pri županijskom upravnom tijelu nadležnom za poslove pomorstva, dok u članku 7. propisuje od čega se prijedlog sastoji i koje priloge mora sadržavati. U članku 9. određuje da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koji donosi Povjerenstvo Ministarstva i koje sadrži opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje, koje se dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadležnog Županijskog državnog odvjetništva, a koje pak isto dostavlja nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama.

11. Način obilježavanja pomorskog dobra, izrada, pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata za potrebe evidentiranja pomorskog dobra, te provedba elaborata u katastarskim i zemljišnim knjigama propisan je Pravilnikom o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra („Narodne novine“, broj 19/05 – dalje: Pravilnik) koji u članku 2. propisuje da se geodetski elaborat za potrebe evidentiranja pomorskog dobra izrađuje  na temelju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra, a u članku 10. stavku 1. da Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvrđuje da je geodetski elaborat izrađen u  skladu s aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra, te se može koristiti za potrebe evidentiranja pomorskog dobra u katastru i zemljišnim knjigama kada je pregledan i potvrđen od strane nadležnog područnog ureda za katastar odnosno njegove ispostave (članak 11. Pravilnika) s time da je glavom IV. i V. Pravilnika propisana provedba geodetskog elaborata u katastru i zemljišnim knjigama.

12. Iz navedene materijalno pravne regulative jasno proizlazi da upisu nekretnine kao pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi prethodi upravni postupak u kojem nadležno tijelo konačnim rješenje utvrđuje granicu pomorskog dobra, te se na temelju tog rješenja pomorsko dobro evidentira u katastru i zemljišnim knjigama.

13. Dakle, nekretnina se ne upisuje kao pomorsko dobro po sili zakona, već ZPDML jasno određuju u kojoj vrsti postupka, pred kojim tijelom i na koji način se nekretnina utvrđuje kao pomorsko dobro i na temelju čega se provodi upis u zemljišnoj knjizi.

14. Kako je sud prvog stupnja utvrdio da predlagateljica upisa uz prijedlog nije podnijela isprave koje bi ukazivale da su predmetne nekretnine pomorsko dobro, pravilno je onda primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za uknjižbu  odbio kao neosnovan.

15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 99. stavak 2. i članka 149. stavak 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagateljice upisa kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu 15. siječnja 2024.