Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Željki Matijević, u pravnoj stvari tužitelja
CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg
zastupa Žužika Bajus, dipl. iur, temeljem generalne punomoći br. 315/11, protiv
tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912, kojeg
zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Zagoršćak & Partneri d.o.o., Zagreb,
Radnička cesta 52, radi isplate iznosa od 1.434,42 eura1 / 10.807,65 kuna, nakon
održane javne glavne rasprave, zaključene 29. kolovoza 2023., u prisutnosti
punomoćnika tužitelja Marine Dodig i punomoćnika tuženika Damira Zagorščaka i
Jelene Guljaš, na ročištu za objavu presude, 28. rujna 2023.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 10.807,65 kn (deset tisuća
osamsto sedam kuna i šezdeset pet lipa), što u protuvrijednosti iznosi 1.434,42 EUR
(tisuću četiristo trideset četiri eura i četrdeset dva centa), zajedno sa zakonskom
zateznom kamatom tekućom:

-na iznos od 8.700,00 kn od 9. veljače 2022. do isplate

-na iznos od 2.107,65 kn od 14. veljače 2022. do isplate,

po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena,
sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u
iznosu od 477,80 eura (četiristo sedamdeset sedam eura i osamdeset centi) / 3.599,98
kuna (tri tisuće petsto devedeset devet kuna i devedeset osam lipa) sa zakonskom
zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za

2

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku
od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 4. siječnja 2022. oko 17,45 sati na 241. km i
70 metara južne kolničke trake dionice autoceste A3 (Bregana - Zagreb - Slavonski
Brod - Čvorište Sredanci - Lipovac), Općina Oprisavci dogodila prometna nezgoda na
način da je divlja životinja (lisica) istrčala na cestu kada je na nju naletjelo osobno
vozilo marke WV Passat reg. ozn. OS 568-ND kojim je upravljao Ivanković Božo.
Budući da je vozilo reg. ozn. OS 568-ND bilo u trenutku nezgode osigurano kod
tužitelja policom osiguranja od automobilskog kaska br. 004021103442, tužitelj je
isplatio naknadu štete u iznosu od 10.807,65 kn. Za nastanak predmetnog događaja
isključivo je odgovoran tuženik, smatra tužitelj, kao pravna osoba koja upravlja i
održava predmetnu prometnicu i koja je propustila istu održavati na način da bude
sigurna za prometovanje sudionicima u prometu budući da je u konkretnom slučaju
prilikom prolaska navedenom prometnicom došlo do naleta na divljač koja se zatekla
na kolniku autoceste. Prema odredbama Zakona o cestama tuženik je dužan
nadoknaditi štetu korisniku javne ceste ako je šteta prouzrokovana stanjem javne
ceste. Tužitelj je postavio regresni zahtjev, no do mirnog rješenja spora nije došlo.
Tužitelj od tuženika potražuje naknadu imovinske štete s pripadajućim zateznim
kamatama pa do isplate uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava odgovornost i uzročno-
posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom da tužitelj
za tu tvrdnju ne dostavlja niti jedan dokaz te je tvrdnja samo pretpostavka. Iz tužbe nije
razvidno o kakvom se propuštanju od strane tuženika radi, odnosno što je tuženik
napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nastanak štetnog događaja. Činjenica
da se divljač našla na kolniku autoceste, kako to pogrešno smatra tužitelj, sama po
sebi ne znači da tuženik nije postupao u skladu s pravilima i da je napravio propust.
Odgovornost trgovačkog društva koje upravlja javnom cestom za štetu koju divljač
nanese na javnim cestama uređena je Zakonom o cestama, odredbom čl. 50. st. 1., a
sukladno stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske krivnja pravne osobe koja upravlja
cestom odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu
signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od
mogućeg naleta divljači. Dakle, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara
po načelu kulpoznosti i to u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica
nepropisnog održavanja autoceste i to suprotno zakonskoj obvezi. U predmetnom
slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste, odnosno zbog
propusta ili krivnje tuženika. Slijedom navedenog ističe se prigovor promašene
pasivne legitimacije. Osim toga, tuženik osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu
vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je
ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke
glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju
cesta i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, a sve sukladno odredbama Zakona o
cestama. Navedenim popisima propisana je svaka radnja koju su osobe nadležne za
održavanje autoceste dužne poduzeti prilikom održavanja javne ceste, odnosno način
na koji vode brigu i poduzimaju primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja
sigurnog i nesmetanog prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske

3

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

službe. U predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja
autoceste i zaštitne žičane ograde, smatra tuženik, već zbog iznenadnog dolaska
divljači (lisice) na ograđeni prostor autoceste, a koje tuženik, nije mogao spriječiti
mjerama i radnjama koje poduzima temeljem propisa, a kojima su definirane obveze
tuženika u pogledu održavanja javnih cesta i zaštitne žičane ograde. Radi zaštite ceste
i korisnika od ulaska životinja, autocesta je čitavom dužinom ograđena zaštitnom
žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme odnosno u
skladu s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama te se ista održava na
način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje i u slučaju potrebe,
otklanja se sve što bi moglo ugroziti sigurnost i nesmetano odvijanje prometa na
autocesti. Pored navedenog, za predmetnu dionicu autoceste izdana je uporabna
dozvola što je dokaz da je izvedeno stanje dionice autoceste uključujući i postavljenu
zaštitnu žičanu ogradu sukladno projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli.
Tuženik ističe kako predmetnog dana prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se
dogodila prometna nesreća nisu postojala, niti su primijećena ikakva oštećenja, a
pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde. Svako oštećenje na zaštitnoj žičanoj
ogradi mora se evidentirati u dnevniku rada ophodara, a iz dnevnika rada ophodara
razvidno ja da u istom nisu upisana oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi niti prokopi
ispod ograde. Autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba
obavlja svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata i to na način da ophodarska služba
redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko
uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa. Na navedeni način
bila je organizirana ophodnja i dana 4. siječnja 2022. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o
ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno, s time da se
prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom ako je ophodarska
dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje 3
puta u 24 sata. Sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta ophodarski dnevnik dokaz
je da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju
ophodnje. Putni radni list, dnevnik rada i ophodarski dnevnik mjerodavne su i
vjerodostojne isprave iz kojih je vidljivo da je ophodnja na autocesti obavljena, kao i
sve radnje koje se poduzimaju radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Iz
putnog radnog lista ophodarske službe za prvu smjenu razvidno je da je predmetna
dionica u prvoj smjeni obiđena i to zadnji put u vremenu od 16,10 do 16,20 sati, i to
neposredno prije nezgode, kojom prilikom nije uočena divljač na kolniku autoceste, niti
nedostaci na autocesti, kao ni oštećenje zaštitne žičane ograde. Iz navedenog
nesporno proizlazi da je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja
kolnika. Iz dostavljene dokumentacije razvidno je da je 4. siječnja 2022. ophodarska
služba Tehničke jedinice održavanja "Slavonski Brod" u redovitim ophodnjama
obilazila predmetnu dionicu autoceste te istu pregledavala, kojom prilikom nisu uočene
nikakve okolnosti koje bi ugrožavale sigurnost prometa. Nadalje, u dnevniku rada
nigdje nije evidentirano oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi, niti prokop ispod ograde
te je ista bila funkcionalna u smislu sprječavanja ulaska životinja. Slijedom navedenog,
objektivno nije bilo moguće reagirati i spriječiti nalet vozila na lisicu, s obzirom na
činjenicu da je lisica na kolnik autoceste očito dospjela neposredno prije nesreće, a
ophodarska se služba ne može naći u svako vrijeme na svakom mjestu. Odmah nakon
štetnog događaja radnici tuženika pregledali su zaštitnu žičanu ogradu od 240 km do
242 km u oba smjera i na istoj nisu pronašli oštećenja, niti zadignuća, a što je razvidno
iz putnog radnog lista, i ophodarskog dnevnika za prvu smjenu. Ujedno se ističe da
prethodno nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste niti tuženiku, niti
djelatnicima policije o pojavi divlje životinje na kolniku autoceste, a što upućuje na

4

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

činjenicu da je divlja životinja u potpunosti nepredvidivo i neposredno prije naleta
osiguranika tužitelja dospjela na kolnik autoceste, a što tuženik nije mogao spriječiti,
izbjeći ili otkloniti. Napominje se da u slučaju dojave bilo korisnika, ophodara ili
djelatnika MUP-a tuženik odnosno radnici Centra za nadzor i upravljanje prometom
prometa putem displeja iznad autoceste o tome obavještavaju odnosno upozoravaju
korisnike i ograničavaju brzinu kretanja. Kako u ovom slučaju nije bilo nikakve dojave
o pojavi divlje životinje na kolniku autoceste, a i slijedom navedenog, objektivno nije
bilo moguće spriječiti nalet tužitelja na divlju životinju. Iz gore navedenog dnevnika
rada referenta operatera razvidno je da je u 17,53 sati operater Centra za nadzor i
upravljanje prometom (CNUP) zaprimio dojavu CNUP-a Đakovo da je korisnica
naletjela na životinju na čvoru Sredanci i da se nalazi na zaustavnom traku, o čemu je
odmah obaviješten ophodar Tomislav Marelja. Pojava divljači na kolniku autoceste nije
propust trgovačkog društva koje upravlja autocestom, niti je divljač - lisica u vlasništvu
istog. Nastavno na navedeno ističe se isključiva odgovornost lovačkog društva koje
gospodari lovištem u neposrednoj blizini dionice autoceste na kojoj se dogodio štetni
događaj, a iz kojeg lovišta je divlja životinja izašla na kolnik autoceste. Uvidom u
Središnju lovnu evidenciju Ministarstva poljoprivrede utvrđeno je da se u neposrednoj
blizini predmetne dionice autoceste na kojoj se dogodio štetni događaj s obje strane
autoceste nalazi lovište i to s lijeve strane lovište broj: XII/105 Sredanci, a sa desne
strane lovište broj: XII/104 Svilaj, što je razvidno iz karte lovišta koje se dostavljaju u
privitku. Divljač na cesti je opasna stvar, jer predstavlja povećanu opasnost nastanka
štete za okolinu, a za štetu od opasne stvari sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a
odgovara njezin vlasnik i to bez obzira na krivnju, na temelju objektivne odgovornosti,
sukladno odredbi čl. 1045. st.3. ZOO-a. Umjesto vlasnika stvari i isto kao i on
odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je
inače dužna nadgledati stvar. Temeljem citiranih zakonskih odredbi, za štetu nastalu
naletom vozila na divljač koja iznenada iskoči na cestu, a koja se smatra opasnom
stvari, odgovara ovlaštenik prava lova na području iz kojeg je divljač iskočila na cestu,
budući da gospodarenje lovištem i divljači obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje
divljači. Sukladno navedenom, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije.
Tuženik je ispunio svoje zakonske obveze ophodnje autoceste i poduzeo sve mjere
radi osiguranja sigurnog i nesmetanog prometa te se osporava postojanje bilo kakve
radnje ili propusta koje bi se moglo dovesti u uzročno - posljedičnu vezu s štetnim
događajem. Sličan stav proizlazi i iz sudske prakse koje dostavlja u privitku. Oštećenik
mora dokazati svoju štetu i štetnikovu štetnu radnju, međutim, niti pored toga štetnik
nije dužan naknaditi štetu oštećeniku, sve dok se ne utvrdi njegova odgovornost za
takvu naknadu štete. Da bi štetnik bio odgovoran za naknadu štete njegovo
postupanje mora biti protupravno, odnosno da je postupao suprotno nekom propisu.
Sudska praksa zauzela je stav da je osnovno pravilo građanskog prava da je onaj koji
nešto tvrdi dužan to i dokazati, stoga je tužitelj dužan dokazati nastanak štete i
odgovornost za štetu. U ovom slučaju tuženik je postupao u skladu sa svim
odredbama Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju cesta i Pravilnika o ophodnji
javnih cesta, odnosno nije postupao protupravno. U prilog navedenog tuženik ističe i
činjenicu da protiv tuženika kao pravne osobe i odgovorne osobe u istoj nije pokrenut
prekršajni postupak, a koji postupak bi bio pokrenut kada bi postojala odgovornost
tuženika. Predlaže se da naslovni sud sukladno odredbi članka 211. Zakon o
parničnom postupku o otpočetoj parnici, s pozivom na miješanje obavijesti
osiguravajuće društvo HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb, budući je s istim tuženik imao
sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti. Tuženik osporava pasivnu
legitimaciju, odgovornost i osnovu tužbenog zahtjeva te postojanje bilo kakve radnje ili

5

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

propusta na strani tuženika koje bi se moglo dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa
štetnim događajem, u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva koju tužitelj nije
dokazao, niti učinio vjerojatnom pa predlaže da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni
zahtjev kao neosnovan te naloži tužitelju da tuženiku naknadi troškove ovog parničnog
postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Na ročištu održanom 11. listopada 2022., punomoćnica tužitelja je tom
prilikom izjavila da, u odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije
prema kojem bi za nastalu štetu tuženiku bilo odgovorno nadležno lovačko društvo,
Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno stajalište da je za štete nastale na
javnim cestama solidarno odgovorno nadležno lovačko društvo i tvrtka koja upravlja
javnom cestom, a tužitelj je u ovoj tužbi odabrao solidarnog dužnika tuženika HAC
d.o.o. Tužitelj naglašava da već sama činjenica da se lisica našla na autocesti upućuje
na zaključak da zaštitna ograda nije bila održavana na pravilan način od strane
tuženika. Predmetni štetni događaj dogodio se na 241 km i 70m južne kolničke trake, a
istoga dana na 232 km je također prema podacima dostavljenim od tuženika
zabilježen ulazak psa na autocestu što također potvrđuje zaključak o tome da ograda
nije bila neoštećena za ulazak životinja.

4. Tom prilikom se prihvatio dokazni prijedlog tuženika za saslušanje
radnika tuženika Tomislava Marelja, na okolnost urednog održavanja autoceste, i
tumačenja ophodarske dokumentacije. Također, sud je po prijedlogu tuženika, odlučio
pozvati umješača HOK-OSIGURANJE d.d. Zagreb da sudjeluje na strani tuženika,
budući da s njim tuženik ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti koja
proizlazi iz djelatnosti kojom se bavi.

5. Umješač je pozvan obaviješću ovog suda poslovni broj: 24 P-183/2022-7 od 11. listopada 2022., ali nije stupio u parnicu niti je odgovorio na obavijest.

6. Na ročištu održanom 27. listopada 2022., saslušan je svjedok Tomislav
Marelja koji je tom prilikom objasnio kako izgleda smjena tijekom dana: da ophodnja
ide dva puta u smjeni od 12 sati, na dionici od 38,60 km, Slavonski Brod zapad –
Velika Kopanica, a smjene su od 19-7 h te od 7-19 sati. Službenim vozilom,
zaustavnim trakom se vozi dionicom brzinom od 40 km/h. Nadalje iskazuje da je na
dan predmetne prometne nezgode, 4. siječnja 2022., na autocesti nađen pas pa je
imao intervenciju, 232 km – lijeva strana autoceste, između 11-12 sati. Naime, prema
njegovim saznanjima pas je ostavljen na odmorištu Sredanci, a nije prošao kroz
zaštitnu ogradu. Naime, nađeno je šest štenaca u kutiji na odmorištu Sredanci na
parkiralištu. Nadalje, navodi da je 241 kilometar autoceste, gdje se predmetna nesreća
dogodila, udaljen oko 400 m od naplatne kućice. Zaštitna ograda se nalazi na tom
dijelu, međutim riječ je o ulasku na autocestu tako da nema podataka o tome može li
tu nešto ući. Druga ophodnja je krenula oko 15 h. Oko 17:45 h svjedok se vratio s
ophodnje te je tada dobio poziv o naletu na lisicu i izašao na teren. Na tom mjestu je
veliko čvorište cesta, križaju se dvije autoceste te se nalaze ulazi i izlazi na autocestu.
Svjedok navodi da se temeljito provjerava zaštitnu ogradu, a da kada je mrak imaju i
reflektor sa strane na vozilu da možemo uočiti rupe, međutim, nije nađen eventualni
otvor kroz koji bi lisica izašla na autocestu. Dodao je i da se dva puta godišnje ograda
provjerava pješice, a ostalo iz vozila. Svjedok navodi da je čvorište, blizu kojeg se
dogodila predmetna nezgoda, ulaz na Slavoniku i A3, a da je ulaz na Veliku Kopanicu
sedam kilometara dalje. Punomoćnik tužitelja postavlja pitanje svjedoku, je li

6

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

provjeravao žičanu ogradu uz autocestu Slavoniku, svjedok odgovara da je
provjeravao samo dio koji se odnosi na A3. Svjedok dalje navodi da je njegova
nadležnost samo 20 metara dalje, a da je dio nakon toga u nadležnosti Poslovne
jedinice Đakovo, da je provjerio i pješice svoj dio trase koju provjerava ali da nema
saznanja o zaštitnoj ogradi koja je u nadležnosti druge poslovne jedinice.

7. Sud je na istom ročištu odlučio pribaviti spis Postaje prometne policije
Slavonski Brod, ur. broj 511-11-09/06-O-10-3/2022 o navedenoj prometnoj nezgodi te
provesti dokazni prijedlog prometno-tehničkim vještačenjem na okolnost dinamike
nastanka prometne nezgode, mogućnost uočavanja i izbjegavanja naleta, brzine
kretanja i sve druge okolnosti vezano uz nastanak konkretnog štetnog događaja, kao i
na okolnost visine štete na vozilu reg. oznake OS-568-ND.

8. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi da se predmetna prometna
nezgoda dogodila tako da je Božo Ivanković vozio VW Passat reg.oznake OS568-ND,
u vlasništvu INTEL d.o.o., krećući se autocestom A3 iz smjera Slavonskog Broda u
smjeru Lipovca, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka južnim kolničkim trakom
izlaznog kraka 16, čvorišta Sredanci (A5). Bila je noć, vrijeme vedro, javna rasvjeta u
funkciji, vidljivost uz uporabu putnih svjetala i uz javnu rasvjetu. Kolnik suh, čist, ravan.
Nema saznanja je li vozač koristio duga ili oborena svjetla. Prema situacijskom planu
vozilo se kretalo južnim kolničkim trakom izlaznog kraka 16 čvorišta Sredanci (A5) iz
smjera zapada u smjeru istoka. Dolaskom na dionicu južnog kolnika izlaznog kraka na
241 km + 70 m, ostvaren je primarni fizički kontakt sa divljom životinjom – lisicom, koja
je uslijed udara uginula te odbačena na južnu stranu kolnika na travnatu površinu. Na
osnovu nastalih oštećenja na osobnom automobilu VW Passat registarske oznake
OS-568-ND u prednjem donjem lijevom dijelu branika i prednjeg lijevog svjetla za
maglu može se zaključiti kako je lisica došla vozaču s lijeve strane sa zelene površine
ispod razdjelne metalne ograde. Na osnovu utvrđenog položaja uginule životinje koja
je odbačena po rezultirajućoj putanji kod sraza tijela lisice i osobnog automobila, može
se zaključiti kako se lisica kretala iz smjera sjevera u smjeru juga, odnosno okomitim
pretrčavanjem. Visina nastalih oštećenja odgovaraju srazu sa lisicom koja ima visinu u
ramenima približno 40 cm. Točno mjesto ostvarivanja kontakta na kolniku se ne može
pouzdano odrediti, već samo približno te se može nalaziti u zoni 1,30 m do 1,70 od
sjevernog ruba južnog izlaznog kolnika. Nastala oštećenja mogla su nastati pri
najvećoj dopuštenoj brzini od 100 km/h = 27,78 m/sek te manjim brzinama od najveće
dopuštene brzine. Nema elemenata za pouzdan izračun brzine predmetnog osobnog
automobila. Lisica na autocesti nije očekivana opasnost za vozača obzirom da je
prostor autoceste ograđen žičanom ogradom. Obzirom na širinu južnog izlaznog
kolnika čvora Sredanci, pojava divlje životinje na kolniku koja je došla iz prostora
ostalih sjevernih kolničkih trakova predstavlja iznenadnu opasnost za vozača.

9. Oštećenja na vozilu utvrđena su: Izvidom štete Croatia osiguranja
br.D600507222 od 7. siječnja 2022, šteta br. 2-AK-507/2022 kojim se definiraju dijelovi
kontrolu i za popravak, Dopunskim Izvidom štete Croatia osiguranja br. D600507222
od 18. siječnja 2022., šteta br. 2-AK-507/2022 koji je dopunjen dijelom za zamjenu jer
nije moguć popravak lijevog fara za maglu, te je povećano radno vrijeme radova s 3,5
ns na 4,0 ns. Izvršen je uvid u Račun o popravku REMIX d.o.o., br. 723/11165/3 od

10. veljače 2022. koji po svojim stavkama odgovara Izvidu štete kojim su definirana
oštećenja na vozilu te predstavlja trošak za popravak predmetnog automobila. Nastala
oštećenja na OA VW Passat reg.oznake OS568-ND mogla su nastati pri najvećoj

7

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

dopuštenoj brzini 100 km/h i manjim brzinama od najveće dopuštene. Popravak vozila
je u skladu s opisanim oštećenjima u izvidu štete.

10. Tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da ga u
cijelosti osporava, smatra manjkavim, nevjerodostojnim i na činjenicama
neutemeljenim. Navedeno iz razloga što se nalaz i mišljenje vještaka zasniva isključivo
na jednoj ponudi o popravku i to izdane od trg. društva REMIX d.o.o. iz Osijek. Jedna
ponuda ne može biti vjerodostojnim dokazom kojim bi se trebalo dokazati visina štete,
odnosno utvrditi cijenu dijelova i popravka u odnosu na oštećenja vozila. Ujedno,
smatra da nije primjereno niti vjerodostojno da bi vještaku kao jedan od pokazatelja
visine naknade za nastalu štetu bila i procjena tužitelja. Ukoliko je vještak uzeo
utvrđivati visinu štete temeljem ponuda, tada je morao uzeti u obzir nekoliko ponuda,
barem tri ponude, koji bi mu trebali poslužiti kao usporedna procjena visine štete.
Stoga, cijena dijelova i cijena popravka vozila nije utvrđena na stručan i valjan način, a
što je očiti propust vještaka u činjenju njegova nalaza i mišljenja, zbog čega
prigovaramo visini utvrđene štete što vještak prilikom izrade svoga nalaza i mišljenja
isključivo ukazivao na visinu nastale štete, a ne obrazlaže ulogu i doprinos tužitelja
odnosno vozača u nastalom štetnom događaju u smislu njegove eventualne brzine, ne
prilagođavanju uvjetima na cestama, uzročno posljedičnu vezu oštećenja vozila s
težinom životinje u odnosu na kretanje vozila, osvjetljenja, što je mogući doprinos
tužitelja u šteti odnosno njegovu potencijalnu odgovornost samog tužitelja u
predmetnom štetnom događaju, i sl., što ne ukazuje u svom zaključku mišljenja.
Tuženik smatra da i pored izrađenog nalaza i mišljenje vještaka da je tužitelj onaj na
kome je teret dokaza te da je dužan dokazati da je konkretan propust u obavljanju
tuženikove djelatnosti zaista i postojao, a ne da je postojanje propusta moguće ili da
postojanje propusta nije isključeno, a tuženik je dužan dokazati da je on svoju obvezu
predviđenu propisima zaista i ispoštovao, a što je tuženik dokazao dostavljanjem
relevantne vjerodostojne ophodarske dokumentacije, te očitovanjem svjedoka na istu.
Kako tužitelj u ovom postupku nije dokazao ikakav propust krivnju niti odgovornost
tuženika za predmetni štetni događaj, predlaže se da sud odbije tužbu i tužbeni
zahtjev tužitelja kao neosnovan te obveže tužitelja na nadoknadu parničnih troškova
tuženiku, skupa sa zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate.

11. Na ročištu za raspravu 29. kolovoza 2023. punomoćnik tuženika istakao
je primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Naime, smatra da se nalaz i mišljenje
vještaka ne može zasnivati na isključivo jednoj ponudi o popravku, jer da ona ne može
biti vjerodostojna dokaza o visini štete, odnosno, cijeni dijelova i popravka u odnosu na
oštećenje vozila. Također smatra da nije primjereno niti vjerodostojno da bi vještaku
kao jedan od pokazatelja visine štete za nastalu štetu bila procjena tužitelja. Osim
toga, ističe da vještak prilikom izrade svog nalaza i mišljenja nije obrazložio uzročno
posljedičnu vezu oštećenja vozila te mogući doprinos i odgovornost tužitelja u štetnom
događaju. Punomoćnik tužitelja je naveo da smatra da je vještak trebao usporediti
račun popravka predmetnog vozila sa izvidom štete tužitelja kako bi se utvrdilo je li
popravljena šteta i njezina visina usklađena.

12. Sud je zatim proveo dokaz saslušanjem vještaka. Vještak je ostao u
cijelosti kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na primjedbe tuženika, vještak je
pojasnio da je kod određivanja visine štete nužno imati navedena i popisana oštećenja
na vozilu, a ta oštećenja se nalaze u izvidu štete kojeg je sačinio stručni procjenitelj.
Drugi način za utvrđivanje štete je pregled vozila od strane vještaka. Obzirom da

8

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

vozilo nije imao mogućnost pregledati, jedino na osnovu čega je bilo moguće iskazati
visinu štete je izvid štete i dopunski izvid štete koji se nalaze u spisu. Na stranici 10
nalaza i mišljenja, navedeno je kako račun o popravku odgovara izvidu štete. Na
primjedbu oko ponude navodi kako se ne radi o ponudi nego o računu za popravak,
dakle, stavke na računu odgovaraju stavkama na izvidu štete i po ničemu se ne
razlikuju. Vezano za mogućnost uočavanja divlje životinje pri dugim i kratkim svjetlima
navodi kako je divlja životinja neočekivana opasnost na površini kolnika autoceste.
Svjetlosni snop kod dugih svjetala iznosi minimalno 100 metara, dok je kod oborenih
40-80 metara, naravno pri dugim svjetlima postoji veća mogućnost uočavanja
prepreke na kolniku. U konkretnom slučaju nije moguće utvrditi u kojem trenutku i na
kojoj udaljenosti je divlja životinja iskočila odnosno pojavila se na površini kolnika.
Vještak smatra da vozač nije doprinio nastanku štetnog događaja obzirom da je šteta
mogla nastati i pri manjoj brzini od najveće dopuštene, a divlja životinja u ograđenom
prostoru oko cesta predstavlja neočekivanu opasnost.

13. Punomoćnik tuženika postavlja pitanje vještaku zašto nije dostavio tri
usporedne ponude, a vještak iskazuje: račun Remixa koji je uzet u obzir je iznos
dijelova i popravka koji je stvarno plaćen i koji odgovara izvidu štete tužitelja pa stoga,
ne smatra spornim dijelove koji su ugrađeni i uslugu koja je dana, s tim da, je Remix
ovlašteni serviser za VW vozila, a iznosi usluga i dijelova u nekim drugim kućama nisu
u tom smislu usporedivi.

14. Punomoćnik tuženika je stavio primjedbu na iskaz vještaka u dijelu u
kojem vještak eksplicitno navodi da ne postoji odgovornost vozača u dijelu doprinosa
na štetni događaj te da upotreba kratkih i dugih svjetala u ovom predmetu nisu od
značaja. Također smatra da je vještak morao prilikom utvrđivanja nastanka štete raditi
uspoređivanje cjenika drugih ovlaštenih servisa, jer svako trgovačko društvo je
ovlašteno za popravak štete na vozilu ima slobodu ugovaranja marže u svome dijelu
visine cijene sata rada kao i broju sati popravka određenih dijelova koje se mogu
razlikovati a koje se i razlikuju da su se cijene usporedile kod ovlaštenog servisa
Zubak i drugih ovlaštenih servisa. Smatra da ne postoji jedinstveni cjenik u kojem će
popravak vozila biti istovjetan onom koji je popravio Remix.

15. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u potvrdu Ministarstva
unutarnjih poslova (stranica 3-4), prometnu dozvolu (stranica 5-6), osobnu i vozačku
dozvolu (stranica 7-8), policu osiguranja (stranica 9), izvid štete (stranica 10-13), nalog
za doznaku po šteti (stranica 14), račun Remixa (stranica 15-17), nalog za doznaku po
šteti (stranica 18-19), izvadak po transakcijskom računu (stranica 20-21), regresni
zahtjev (stranica 22), fotografije vozila (stranica 28-33), putni radni list (stranica 43-44),
dnevnik rada (stranica 45), ophodarski dnevnik (stranica 46), zapisnik o prometnoj
nesreći (stranica 47-49), putni radni list (stranica 50-52), ophodarski dnevnik (stranica
53), dnevnik rada operatera (stranica 54-55), kartografski prikaz (stranica 56-57),
policu osiguranja (stranica 91), saslušanje svjedoka (stranica 107-109), policijski spis
(stranica 113-119) te Nalaz i mišljenje vještaka (stranica 147-161).

16. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u
skladu s odredbom članka 8. ZPP-a te imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, kao
i da je riječ o sporu male vrijednosti koji se vodi pred trgovačkim sudom, sud je utvrdio
da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

17. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.434,42
EUR/10.807,65 HRK sa pripadajućim zakonskim kamatama na ime naknade štete
nastale na vozilu reg. oznaka OS 568 ND uslijed naleta na divljač (lisica) na području
autoceste A3 (Bregana - Zagreb - Slavonski Brod - Čvorište Sredanci - Lipovac),
Općina Oprisavci.

18. Prije svega, nije osnovan prigovor nedostatka pasivne legitimacije
tuženika, jer je tuženik, kao pravna osoba koja upravlja autocestom u obvezi održavati
autocestu i nadoknaditi štetu korisniku ceste jer je šteta prouzrokovana njegovim
propuštanjem postaviti takvu ogradu koja sprječava dolazak divljači na autocestu (kao
u odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-4385/2020).

19. Među strankama nije sporna dinamika nastanka štetnog događaja, ali je sporna odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj te visina štete.

20. Na temelju članka 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne
novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21; dalje: ZOO) tko drugome
prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove
krivnje. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina
povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). (čl. 1046
ZOO-a). Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. (čl.

1086. ZOO-a). Na temelju čl. 1090. ZOO-a sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su
nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se
oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije
bilo štetne radnje ili propuštanja.

21. Na temelju odredbe čl. 17. st. 1. t. 2. Zakona o cestama (Narodne
novine, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22,
114/22, 4/23, dalje: ZC) javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i
održavaju na način: da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu,
kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se
protežu. Odredbom čl. 6. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne
novine, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, dalje:
ZSPC), ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati,
opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti
prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju
toga zakona.

22. Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je
voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i
nesmetanog prometa. (6. st. 2. ZSPC).

23. Na temelju čl. 78. st. 1. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i
opremi na cestama (Narodne novine, broj 92/19, dalje: Pravilnik) zaštitne žičane
ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa: - od divljači i
drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu
autoceste.

24. Na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske održane 20. prosinca 2022. zauzeto je pravno shvaćanje prema

10

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

kojem „za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba
koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno
da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u
održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku
je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri
čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih
se divljač zatekla na kolniku autoceste.“

25. Odredba čl. 7. st. 1. ZPP-a propisuje da su stranke dužne iznijeti
činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice
utvrđuju, a prema odredbi čl 219. st. 1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice
i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze
protivnika. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu
tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u
stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Ako sud na temelju
izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice
zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221. a. ZPP-a).

26. Ocjenjujući provedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve
isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi.

27. Prema navodima vještaka, predmetna prometna nezgoda dogodila tako
da je Božo Ivanković vozio VW Passat reg.oznake OS 568-ND, u vlasništvu INTEL
d.o.o., krećući se autocestom A3 iz smjera Slavonskog Broda u smjeru Lipovca,
odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka južnim kolničkim trakom izlaznog kraka 16,
čvorišta Sredanci (A5). Bila je noć, vrijeme vedro, javna rasvjeta u funkciji, vidljivost uz
uporabu putnih svjetala i uz javnu rasvjetu. Kolnik suh, čist, ravan. Prema situacijskom
planu vozilo se kretalo južnim kolničkim trakom izlaznog kraka 16 čvorišta Sredanci
(A5) iz smjera zapada u smjeru istoka. Dolaskom na dionicu južnog kolnika izlaznog
kraka na 241 km + 70 m, ostvaren je primarni fizički kontakt sa divljom životinjom –
lisicom, koja je uslijed udara uginula te odbačena južne strane kolnika na travnatu
površinu. Na osnovu nastalih oštećenja na osobnom automobilu VW Passat
registarske oznake OS568-ND u prednjem donjem lijevom dijelu branika i prednje
lijevog svjetla za maglu može se zaključiti kako je lisica došla vozaču s lijeve strane sa
zelene površine ispod razdjelne metalne ograde. Na osnovu utvrđenog položaja
uginule životinje koja je odbačena po rezultirajućoj putanji kod sraza tijela lisice i
osobnog automobila, može se zaključiti kako se lisica kretala iz smjera sjevera u
smjeru juga, odnosno okomitim pretrčavanjem. Visina nastalih oštećenja odgovaraju
srazu sa lisicom koja ima visinu u ramenima približno 40 cm. Točno mjesto
ostvarivanja kontakta na kolniku se ne može pouzdano odrediti, već samo približno, te
se može nalaziti u zoni 1,30 m do 1,70 od sjevernog ruba južnog izlaznog kolnika.
Nastala oštećenja mogla su nastati pri najvećoj dopuštenoj brzini 100 km/h = 27,78
m/sek te manjim brzinama od najveće dopuštene brzine. Nema elemenata za pouzdan
izračun brzine predmetnog osobnog automobila. Lisica na autocesti nije očekivana
opasnost za vozača obzirom da je prostor autoceste ograđen žičanom ogradom.
Obzirom na širinu južnog izlaznog kolnika čvora Sredanci, pojava divlje životinje na
kolniku koja se došla iz prostora ostalih sjevernih kolničkih trakova predstavlja
iznenadnu opasnost za vozača.

11

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

28. Iz iskaza svjedoka Tomislava Marelja, utvrđeno je između ostalog da
ophodnja ogradu provjerava iz vozila, pri brzini 40 km/sat, a pješice dva puta godišnje.
Obzirom na veličinu lisice, upitno je može li se otvor u ogradi dovoljan za prolaz lisice
primijetiti pri toj brzini. Nadalje, svjedok je iskazao da je prometna nezgoda nastala
blizu čvorišta sa Slavonikom te da je njegova nadležnost samo 20 metara dalje, a da
je dio nakon toga u nadležnosti Poslovne jedinice Đakovo. Dodao je i da je provjerio i
pješice svoj dio trase koju provjerava, ali da nema saznanja o zaštitnoj ogradi koja je u
nadležnosti druge poslovne jedinice.

29. Sukladno navedenim odredbama, tuženik je bio dužan dokazati da su
bile poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa, a činjenica da
se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje ili da je rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi
postojao ili da se zaštitna ograda nije bila pravilno postavljena jer da je bila tada se ne
bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste, za što po načelu
pretpostavljene krivnje odgovara tuženik.

30. Iskazi svjedoka i vještaka uzeti su kao istiniti i vjerodostojni jer su životno
logični, a svjedok nije zainteresiran za ishod spora.

31. Sama činjenica što je za predmetnu dionicu autoceste ishođena
uporabna dozvola, na što se tuženik također poziva otklanjajući svoju odgovornost,
sama za sebe ne znači da je tuženik u konkretnom slučaju poduzeo sve mjere koje su
potrebne radi sigurnog neometanog prometa i mjere održavanja sigurnosti autoceste,
pa i postavljanjem takve ograde koja će spriječiti izlazak divljači na autocestu. Do
prometne nezgode došlo je upravo tako da je divljač naletjela na vozilo na autocesti
zbog nepravilnog održavanja prometnice, jer u protivnom do izlijetanja divljači na cestu
ne bi došlo. Stoga je, uzevši u obzir navedeno, sud utvrdio kako u konkretnom slučaju
postoji tuženikov propust da poduzme mjere radi sigurnog neometanog prometa i
mjere održavanja sigurnosti autoceste, pa i postavljanjem ograde koja će spriječiti
izlazak divljači na autocestu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 873/2017-2
od 16. veljače 2021. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2737/2022-2 od 12.
travnja 2023.). Posljedično, a kako tuženik tijekom postupka nije dokazao da je šteta
nastala bez njegove krivnje, sud je utvrdio da tuženik nije poduzeo sve potrebne
radnje na predmetnoj autocesti kako bi ju na siguran način mogli koristiti svi korisnici
kojima je namijenjena, odnosno da nije osigurao siguran promet zbog čega postoji
tuženikova odgovornost za štetu u smislu odredbe članka 1045. stavka 1. ZOO-a.

32. Budući da se u konkretnom slučaju radi o tuženikovoj građanskopravnoj
odgovornosti u skladu s citiranim odredbama ZOO-a i ZC-a, pravno je irelevantna
tuženikova tvrdnja kako protiv tuženika kao pravne osobe niti njegove odgovorne
osobe nije pokrenut prekršajni postupak jer nepostojanje te vrste odgovornosti ne
isključuje tuženikovu građanskopravnu odgovornost za koju je u ovom postupku
utvrđeno da postoji.

33. Prema odredbi članka 963. stavka 1. ZOO-a, isplatom naknade iz
osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade,
sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

34. S obzirom na to da je za štetu na predmetnom vozilu tužiteljevog osiguranika odgovoran tuženik, tužitelj je ovlašten potraživati od tuženika štetu koju je

12

Poslovni broj: 24 P-183/2022-23

tužitelj, po osnovi predmetnog štetnog događaja, nesporno nadoknadio oštećeniku
dakle, štetu u ukupnom iznosu od 10.807,65 HRK / 1.434,42 EUR. Naime, nije od
utjecaja prigovor tuženika da vještak nije pravilno odredio visinu štete jer nije dostavio
tri usporedne ponude i to zato jer popisana oštećenja na vozilu, navedena u izvidu
štete odgovaraju u cijelosti izdanom računu za popravak vozila. Stoga je, uzevši u
obzir navedeno, sud, na temelju odredbe članka 963. stavka 1. ZOO-a, obvezao
tuženika na isplatu navedenog iznosa.

35. Slijedom navedenog, na temelju čl. 1045. st. 1. ZOO-a, čl. 1090. ZOO-a,
čl. 17. st. 1. i 2. ZC-a te 6. st. 1. i 2. ZSPC-a, odlučeno je kao u točci I. izreke te je
tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

36. Pravo na zatezne kamate od dospijeća do isplate propisano je odredbom
članka 29. st 1. i 183. st. 1. ZOO., dok je kao početak tijeka zateznih kamata određen
na temelju članka 1086. ZOO-a, od dana njezinog nastanka. Stopa zatezne kamate na
glavnicu određena je sukladno članku 29. st. 2. ZOO-a, za ostale odnose.

37. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi
ZPP-a i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena
je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
(Narodne novine, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; u daljnjem tekstu OT) i
Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj 53/19).

38. Tužitelju je priznat trošak parničnog postupka, a koji se sastoje od troška
sudske pristojbe na tužbu,u iznosu od 26,54 eura / 200,00 kuna presudu u iznosu od
53,09 eura / 400,00 kuna u svezi s Tar. br. 1. st.1. i 2. st 1. Uredbe o tarifi sudskih
pristojbi te plaćenog vještačenja u iznosu od 398,17 eura / 3.000,00 kuna.

39. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

Osijeku 28. rujna 2023.

Zapisničar Sutkinja

Gordana Harc Željka Matijević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Visokom Trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana putem ovog suda.