Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj: 14. Kir-1506/2023

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

             

Županijski sud u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Gašpert u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog S. Č. zbog kaznenog djela iz članka 139 stavak 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22– dalje u tekstu: KZ/11) i dr., povodom prijedloga Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj Kir-DO-958/2023 od 08. kolovoza 2023., zaprimljenog 09. kolovoza 2023. godine, dana 10. kolovoza 2023 godine

 

 

r i j e š i o   j e

 

Na temelju članka 237. stavak 2. Zakona kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22– dalje u tekstu: ZKP) odbija se kao neosnovan prijedlog za provođenje dokaznog ročišta ispitivanjem svjedoka/žrtve A. Ž. i svjedokinje Ž. Ž.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je prijedlog za provođenje dokaznog ročišta ispitivanjem svjedoka/žrtve A. Ž., te svjedokinje Ž. Ž. u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog S. Č. zbog kaznenog djela prijetnje na štetu bliske osobe iz članka 139 stavak 2 i 3 KZ/11, te kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117 stavak 1 i 2 KZ/11, na štetu A. Ž.

 

2. Državno odvjetništvo predložilo je sucu istrage oštećenog, A. Ž., nećaka osumnjičenika, te svjedokinju Ž. Ž. sestru osumnjičenika ispitati na dokaznom ročištu sukladno članku 236. stavak 1. točka 2. ZKP. Prijedlog državno odvjetništvo obrazlaže okolnošću da se radi o svjedocima koji uživaju blagodat ne svjedočenja, pa da postoji bojazan da kasnije na raspravi neće iskazivati, pozivajući se pri tomu i na odredbu članka 431 stavak 1 točka 4 ZKP o mogućnosti čitanja iskaza privilegiranih svjedoka kasnije na raspravi.

 

3. Prijedlog OKDO Zagreb za ispitivanjem svjedoka nije osnovan.

 

4. Dokazno ročište se može provesti ako je to potrebno radi donošenja odluke i to u onim slučajevima koji su taksativno propisani odredbama ZKP, a među ostalim prema članku 236. stavak 1. točka 2. ZKP, ako je potrebno ispitati svjedoka iz članka

285. stavak 1. točka 1. do 3. ZKP (osoba s kojom je osumnjičeni u braku ili izvanbračnoj zajednici, srodnici osumnjičenika u ravnoj lozi, u bočnoj lozi do trećeg stupnja, zaključno i po tazbini do drugog stupnja, zaključno te posvojenik i posvojitelj osumnjičenog) i ako ujedno postoji bojazan da na raspravi neće iskazivati.

 

5. Pored nedvojbene činjenice da svjedok/žrtva A. Ž. te svjedokinja Ž. Ž. sukladno članku 285. stavak 1. točka 2. ZKP uživaju blagodat ne svjedočenja, kao krvni srodnici u pobočnoj liniji, nije ispunjen dodatni uvjet, a to je postojanje bojazni da na raspravi neće iskazivati.

 

6. Upravo suprotno, iz podataka u spisu proizlazi da je svjedok/žrtva A. Ž. podnio kaznenu prijavu istog dana kada je bio i inkriminirani događaj, te time tako inicirao kazneni postupak, nedvosmisleno iskazao volju za kaznenim progonom osumnjičenika, a iz sadržaja podnesene kaznene prijave proizlazi kako je dao vrlo detaljan opis inkriminiranog događaja i opisao ponašanje osumnjičenika inkriminirane zgode. Jednako tako i iz sadržaja službene zabilješke o obavljenom obavijesnom razgovoru sa svjedokinjom Ž. Ž. proizlazi da je ista vrlo jasno opisivala predmetni događaj pa ne proizlazi da bi postojala bila koja okolnost koja bi ukazivala na mogućnost i činjenicu da kasnije svjedokinja iz nekog opravdanog razloga ne bi iskazivala ili ne bi bila u mogućnosti iskazivati, a niti igdje proizlazi da svjedokinja. Što se pak tiče podnošenja kaznene prijave ističe se da je oštećenik podnio kaznenu prijavu osobno, pa kako svjedokinja nije niti oštećena, to nije bilo ni potrebe za podnošenje kaznene prijave od strane ove svjedokinje.

 

7. Stoga prema ocjeni sutkinje istrage, bez obzira na srodstvo predloženih svjedoka i osumnjičenika, nema nikakve realne bojazni da isti na raspravi neće iskazivati, jer prema postojećim podacima dostupnim u spisu takve okolnosti ne postoje. Osim toga, bezrezervno prihvaćanje stava u kojem svjedoci koji uživaju zakonsku blagodat ne svjedočenja, pretpostavlja osnovu za provođenje dokaznog ročišta, bez postojanja druge opravdane okolnosti, značilo bi prejudiciranje procesne dispozicije svjedoka.

 

8.Nadalje treba istaći da u ovoj fazi istraživanja nema zapreke da i državni odvjetnik provede ispitivanje svjedoka ili isto naloži policijskom istražitelju u smislu članka 213 stavak 1 ZKP, a kao radnju koja je svrhovita za odlučivanju o podizanju optužnice protiv osumnjičenog.

 

9. Slijedom izloženog takav prijedlog ukazuje se neosnovan i neutemeljen, pa je isti odbijen, te je odlučeno kao u izreci.

 

U Zagrebu, dana 10. kolovoza 2023. godine

 

 

Sutkinja istrage:

 

Natalija Glumičić Šćekić

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravu na žalbu:

Na temelju čl. 237. st. 2. protiv ovog rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku 24 (dvadesetčetiri) sata od primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje vijeće ovoga suda.