Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u ovršnom predmetu
ovrhovoditelja B. D. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku S. K., odvjetniku iz S., protiv ovršenice A. b. d.d. Z., OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku B. B., odvjetniku u O. D. Š. & P. d.o.o. Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbama ovrhovoditelja i ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-305/2023 od 13. ožujka 2023., 16. kolovoza 2023.,

r i j e š i o j e

Uvažavaju se žalbe ovrhovoditelja B. D. i ovršenice A. b. d.d. Z., ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-305/2023 od 13. ožujka 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak s tim što se odluka o troškovima postupka u povodu pravnih lijekova ostavlja za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Prihvaća se djelomično prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se void kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 17. siječnja 2023., a temeljem presude ovog suda broj P-60/21 od 14. siječnja 2022. i presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-257/22 od 30. lipnja 2022., te se nalaže Financijskoj agenciji da obustavi postupak izravne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja od 17. siječnja 2023. za iznos preko 20.561,42kn koji se odnosi na trošak parničnog postupka i izvrši deblokadu svih računa ovršenika koji su blokirani temeljem navedenog zahtjeva ovrhovoditelja preko iznosa od 20.561,42kn.

II. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do iznosa od

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2 2

20.561,42kn po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 17. siječnja 2023., kao neosnovan."

2. Protiv citiranog rješenja, u dijelu pod točkom II. izreke, žalbu je izjavila ovršenica
zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, sadržajno upirući na odredbu čl.

354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, kao i zbog pogrešne primjene
materijalnog prava uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu
preinači.

2.1. U žalbi ističe da je tražbina iz ovršne isprave prestala postojati budući da je
ovršenica Izjavom o prijeboju od 6. listopada 2022. izvršila prijeboj svog potraživanja
s potraživanjem kojeg je D. D. kao vjerovnik imao prema ovršenici temeljem pravomoćne presude. Navodi i da je dopisom od 9. studenoga 2022. punomoćnik ovrhovoditelja potvrdio primitak Izjave o prijeboju te se na isti očitovao
iz čega proizlazi da je ovrhovoditelj u trenutku ustupa tražbine od strane D. D. znao da je tražbina koja je predmet ovoga ovršnog postupka prestala postojati te da se kao takva ne može biti ustupljena. Poziva se na odredbu čl. 210. st. 2. u vezi sa čl. st. 2. Ovršnog zakona. Osim toga, da je ovršenica tijekom postupka isticala i dostavila dokaze da se na nekretnini ovrhovoditelja provodi ovrha, iz čega da nedvojbeno proizlazi da nastavkom ovrhe, odnosno zapljenom sredstva, ovršenici prijeti nenadoknadiva šteta jer je očigledno kako ovrhovoditelj nije likvidan
te ovršenica vrlo vjerojatno nikada ne bi povratila ovršena sredstva. Predlaže da joj
se obistini trošak sastava žalbe.

3. Protiv citiranog rješenja, u dijelu pod točkom I. izreke, žalbu je izjavio ovrhovoditelj
zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog
činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se
prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinači.

3.1. U žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.

354. st. 2. točka 6. Zakona o parničnom postupku jer da je sud prvog stupnja
zaključkom od 20. veljače 2023. pozvao ovrhovoditelja da se u roku od 8 dana od
primitka zaključka očituje o prijedlogu ovršenice, koji zaključak suda prvog stupnja
ovrhovoditelj je zaprimio 7. ožujka 2023. te je rok za očitovanje od 8 dana isticao 15.
ožujka 2023. Usprkos tome, dok je rok još tekao tj. dva dana prije isteka roka za
očitovanje od 8 dana, sud prvog stupnja je 13. ožujka 2023. donio pobijano rješenje
te je u toč. 2. obrazloženja svoje odluke naveo kako se „ovrhovoditelj na prijedlog
ovršenika nije očitovao“. Ovrhovoditelj, međutim, tvrdi da se očitovao na prijedlog i
to 14. ožujka 2023., dakle u roku iz čl. 52. Ovršnog zakona, odnosno roku od 8 dana
koji je odredio sam sud te da je na taj način onemogućen u raspravljanju. Ističe da je
uz Zahtjev za izravnu naplatu priložio Ugovor o cesiji iz kojeg Ugovora proizlazi da je
ovrhovoditelj ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenice. Nadalje, da nije točno da je
tražbina ovrhovoditelja prestala jer da nije imala na temelju čega prestati. Naime,
Izjavom o prijeboju od 6. listopada 2022. na koju se poziva ovršenica, ista je izjavila
prijeboj potraživanja koje ovrhovoditelj ima temeljem presude Županijskog suda u
Splitu poslovni broj Gž-257/2022-2 od 30. lipnja 2022. iako ne postoje nikakva
potraživanja ovrhovoditelja prema ovršenici po presudi na temelju koje je izjavila
prijeboj. Pojašnjava da se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2 3

257/2022-2 od 29. kolovoza 2022. (pogrešno navedeno u Izjavi o prijeboju 30. lipnja

2022.) uopće ne odnosi na ovrhovoditelja i ovršenicu već potpuno druge stranke,
M. J. V. i A. O. d.d., pa da je sasvim jasno da nikakav prijeboj ovršenica nije izvršila. Predlaže da mu se obistine troškovi postupka.

3.2. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelja ovršenica osporava istaknute žalbene
razloge. Navodi slijedeće okolnosti koje su od odlučujućeg značaja: Ugovor o kreditu
sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založenog prava na
nekretnini broj: 216-376/2006 sklopljen je između ovršenice u svojstvu banke –
davatelja kredita, D. D. kao korisnika kredita, B. P. D. i ovrhovoditelja B. D., kao založnih dužnika. Djelomično preinačenom presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-257/2022 od 30. lipnja 2022. naloženo je ovršenici isplatiti D. D. iz S., OIB: … iznos od 229.508,19 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Navodi da je 6. listopada 2022. ovršenica izvršila prijeboj međusobnih tražbina ovršenice i D. D. Izjavom o prijeboju koju je dostavila potonjem po punomoćniku, odvjetniku S. K.. dana 17. siječnja 2023. ovrhovoditelj
da je podnio zahtjev za izravnu naplatu putem Financijske agencije, a 8. veljače

2023. ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje nedopuštenim zapljene i
prijenosa sredstava. U odnosu na žalbene navode ističe kako su u potpunosti
neosnovani navodi ovrhovoditelja da mu je postupanjem suda povrijeđeno pravo na
pristup sudu, kao i pravo na jednakost oružja, odnosno pravo na pošteno suđenje iz
razloga što je pobijano rješenje doneseno prije isteka roka za očitovanje. Naime, da
su postupci u povodu prijedloga za proglašenje nedopuštenim zapljene i prijenosa
novčanih sredstava žurni u kojima ovršni sud mora u roku od 60 dana odlučiti u
povodu takvog prijedloga, a koji rok teče od dana podnošenja zahtjeva za izravnu
naplatu. Nadalje, u odnosu na aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja, navodi da bi
ovrhovoditelj imao aktivnu legitimaciju za provođenje ovrhe moralo bi se raditi o
slučaju da isti ima pravnu osnovu na kojemu bi temeljio takvo potraživanje.
Ovrhovoditelj s ovršenicom da nije ni u kakvoj pravnoj vezi izuzev one založnog
dužnika u Ugovora o kreditu. Potraživanje temeljem pravomoćne presude je imao
isključivo D. D. i to do trenutka izvršenog prijeboja od strane ovršenice. Navodi i da su kontradiktorni navodi ovrhovoditelja u odnosu na postojanje tražbine ovršenice prema ovrhovoditelju. Predlaže odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu, potražujući pritom trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalbe su osnovane.

5. Ispitujući pobijano rješenje valja reći da se nisu ostvarene bitne povrede odredaba
postupka iz čl. 354. st. 2. točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. („Narodne novine“, broj 53/91.,
91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13.,
89/14., 70/19. i 80/22. – u daljnjem tekstu: ZPP), na koje ovaj drugostupanjski sud
pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1.
Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.-Odluka
USRH, 73/17., 131/20. i 114/22 – u daljnjem tekstu: OZ).

5.1. Međutim, ovrhovoditelj u žalbi protiv pobijanog rješenja sadržajno ističe bitnu
povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP uz obrazloženje da mu je

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2 4

onemogućeno raspravljanje pred sudom jer da mu je prvostupanjski sud
onemogućio očitovanje na prijedlog ovršenice. Naime, sud prvog stupnja zaključkom
poslovni broj Ovr-306/2023 od 20. veljače 2023. pozvao je ovrhovoditelja da se u
roku od osam dana od primitka zaključka očituje o prijedlogu ovršenice. Iz spisa
predmeta proizlazi da je predmetni zaključak suda prvog stupnja ovrhovoditelj
zaprimio 7. ožujka 2023. Prema tome, rok za očitovanje od osam dana istekao je 15.
ožujka 2023. Međutim, prvostupanjski sud je prije isteka osmodnevnog roka, dok je
isti rok još tekao, 13. ožujka 2023. donio pobijano rješenje, a tim više, u toč. 2.
obrazloženja pobijanog rješenja navedeno je kako se „ovrhovoditelj na prijedlog
ovršenika nije očitovao“. Ta tvrdnja nije točna jer se, naime, ovrhovoditelj očitovao
na prijedlog i to 14. ožujka 2023., dakle u roku iz čl. 52. OZ, odnosno roku od osam
dana koji je odredio sam sud kada je opisanim zaključkom ovrhovoditelja pozvao na
očitovanje. Slijedom navedenog, u pravu je ovrhovoditelj kada navodi da mu
nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, a čime je
počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP.

6. Nadalje, a u odnosu na navode stranaka o ustupu tražbine, navesti je kako
ovršenica osporava aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja uz obrazloženje da je za
naplatu legitimiran isključivo D. D., a koji je presudama Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-60/21 od 14. siječnja 2022. i Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-257/22 od 30. lipnja 2022. naveden kao tužitelj pod 1) i to kao
korisnik kredita, dok su kao tužitelji pod 2) B. P. D., OIB: …, kao sudužnik, i pod 3) B. D., OIB:…, (ovdje ovrhovoditelj) kao založni dužnik. Tim presudama je tuženica, a ovdje ovršenica, A. B. d.d., dužna samo tužitelju pod 1) D. D. isplatiti iznos od 229.508,10 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a svim tužiteljima je dužna naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 20.561,42 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 14. siječnja 2022. pa do isplate. Kako o navedenoj odlučnoj činjenici (aktivnoj legitimaciji ovrhovoditelja) u kontekstu eventualnog ustupa tražbine prvostupanjsko rješenje sadrži nedostatne razloge počinjena je bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

6.1. Ovrhovoditelj kao dokaz aktivne legitimacije u spis predmeta, uz Zahtjev za
izravnu naplatu od 17. siječnja 2023. dostavlja Ugovor o cesiji od 16. prosinca 2022. Tim Ugovorom D. D. svoju tražbinu koju ima prema ovršenici ustupa ovdje ovrhovoditelju.

6.2. Odredbom čl. 80. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj
35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., u nastavku: ZOO)
određeno je da vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga
svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne
naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga. Dakle, ustup
tražbine je prijenos otuđive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika na novog vjerovnika,
a dužnik i tražbina ostaju isti. Odredbom čl. 82. st. 1. ZOO određeno je da za ustup
tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o
ustupanju. U tom smislu, ovrhovoditelj do trenutka odlučivanja o žalbama protiv
prvostupanjskog rješenja nije u spis predmeta dostavio dokaz iz kojeg bi proizlazilo
da je dužnika, a ovdje ovršenicu, obavijestio o zaključenom Ugovoru o cesiji, a koju

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2 5

obvezu je ustupitelj bio dužan izvršiti bez odgađanja (Komentar Zakona o obveznim
odnosima, V. Gorenc, L. Belanić, H. Momčinović, A. Prekušić. A. Pešutić, Z.
Slakoper, M. Vukelić, B. Vukmir, "Narodne novine", Zagreb, 2014.), iako ispunjenje
te obveze nije od utjecaja na valjanost Ugovora o cesiji. Naime, učinak obavijesti i
znanje dužnika o ustupu značajan je samo utoliko što od dana saznanja za ustup
valjano je samo ono ispunjenje koje dužnik učini cesionaru, dok je posljedica
neobavještavanja o ustupu jedino u tome što ukoliko dužnik svoju obvezu ispuni
cedentu, obveza je valjano ispunjena i gasi se.

6.3. U tom smislu, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.

354. st. 2. točka 11. ZPP na koju povredu žalbom upire ovršenica, ali i sadržajno
ovrhovoditelj, budući su u pobijanom rješenju izostali razlozi o odlučnim činjenicama,
a na temelju kojih ovisi aktivna legitimacija ovrhovoditelja. Odnosno sadržaj
obrazloženja prvostupanjske odluke, u dijelu pod toč. 10.: " Glede navedenog tužitelj
B. D. je ovlašten temeljem navedenih ovršnih isprava zatražiti samo izravnu naplatu za trošak parničnog postupka u iznosu 20.561,42 kn koji mu je dosuđen, pa je u tom smislu ovršenik u pravu kada navodi da tužitelj B. D. nije ovlašten pokrenuti postupak radi naplate iznosa od 229.508,10 kn koji je dosuđen isključivo tužitelju ad1 D. D..", protivni su sadržaju Ugovora o cesiji, a čime o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijanog rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

7. Nadalje, prvostupanjski sud se nije dao razloge o odlučnim činjenicama glede
navoda ovršenice o postojanju prijeboja tražbine između ovršenice i tužitelja pod 1),
smatrajući da nisu od značaja za ovaj postupak.

7.1. Prijeboj je takav način prestanka obveznog odnosa kod kojeg se međusobne
tražbine dviju osoba ukidaju međusobnim obračunavanjem: obračunava se tražbina
iz jednog obveznog odnosa s tražbinom iz drugog obveznog odnosa. Odredbom iz
čl. 195. ZOO određeno je da dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom
vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i
iste kakvoće i ako su obje dospjele.

7.2. Iz spisa predmeta proizlazi da je 6. listopada 2022. ovršenica tužitelju pod 1)
D. D. iz naprijed navedenog parničnog postupka koji se vodio radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kredita, uputila Izjavu o prijeboju kojom prebija njegovo potraživanje prema ovršenici u iznosu od 493.763,37 kn sa potraživanjem ovršenice prema D. D. na temelju Ugovora o kreditu, u iznosu od 2.939.075,41 kn. D. D. je po punomoćniku 9. listopada 2022. Odgovorio na Izjavu o prijeboju da je ista nezakonita i bez pravnog učinka pa da je stoga odbija prihvatiti i u cijelosti osporava jer da su potraživanja prema D. D. proizvoljna i nepostojeća, ali i zastarjela.

7.3. Odredbom iz čl. 196. ZOO određeno je da prijeboj ne nastaje čim se ispune
pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se
da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.
U tom smislu, prijeboj je jednostrani pravni posao, s time da protivljenje druge strane
ne utječe na učinke prijeboja ako su se ispunile zakonske pretpostavke. Dakle,

Poslovni broj: 20 Gž Ovr-119/2023-2 6

protivljenje druge strane ne utječe na učinak prijeboja, ali je na ovršenici, strani koja
je podnijela Izjavu o prijeboju, teret dokaza da su se ispunile zakonske pretpostavke
za prijeboj (tako i Visoki trgovački sud u odluci broj Pž-472/1995 od 9. svibnja

1995.). Međutim, sukladno čl. 198. ZOO, dug se može prebiti sa zastarjelom
tražbinom samo ako ona još nije bila zastarjela u času kad su se stekle pretpostavke
prijeboja. Ako su pretpostavke prijeboja nastale pošto je jedna od tražbina zastarjela,
prijeboj ne nastaje ako je dužnik zastarjele tražbine istakao prigovor zastare.

7.4. U odgovoru na Izjavu o prijeboju D. D. se protivio prijeboju, a što ne utječe na njegovu valjanost, ali je istakao prigovor zastare. U tom smislu, pravno je odlučno da li je i kad je zastarjela tražbina ovršenice pa ovisno o tome da li učinjena Izjava o prijeboju proizvodi pravne učinke. S tim u vezi, i u tom dijelu je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

2. točka 11. ZPP budući su izostali razlozi o tim odlučnim činjenicama. Naime, u toč.

11. obrazloženja pobijanog rješenja navedeno je da navodi ovršenice, koji se
odnose na prijeboj tražbine nisu od utjecaja na ovaj postupak. Međutim, po stavu
ovog suda, valjanost učinjenog prijeboja odlučna je činjenica jer o istoj ovisi
postojanje tražbine ovrhovoditelja, a što je uvjet za odluku u rješenju u povodu
prijedloga ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih
sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi kod Financijske agencije temeljem
zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 17. siječnja 2023., a temeljem presude
prvostupanjskog suda broj P-60/21 od 14. siječnja 2022. i presude Županijskog suda
u Bjelovaru broj Gž-257/22 od 30. lipnja 2022.

8. Slijedom navedenoga ovaj sud je na temelju članka 380. toč. 3. ZPP u vezi s
člankom 21. OZ ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja na
ponovan postupak u kojemu će prvenstveno otkloniti bitne povrede odredaba
postupka nakon čega će donijeti odgovarajuću odluku.

9. Odredbom čl. 166. st. 4. ZPP određeno je da će o zahtjevu za naknadu troškova
odlučiti sud u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom pa
istim zahtjevima ovaj sud nije odlučivao.

Zadar, 16. kolovoza 2023.

Sutkinja

Sanja Prosenica