Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Ppž-5891/2023
Broj: Ppž-5891/2023
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
|
ZAGREB
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluke kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Koraljke Polak Medaković u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M. R., zbog prekršaja iz članka 225. stavka 3. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11, 74/13 , 69/17, 133/20), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, II Policijske postaje Rijeka, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 22. ožujka 2023., broj: Pp J-896/2020-13, na sjednici vijeća održanoj 8. kolovoza 2023.,
p r e s u d i o j e
Žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, II Policijske postaje Rijeka se odbija kao neosnovana i potvrđuje se pobijana presuda.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi. Ispitujući po službenoj dužnosti, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i je li nastupila zastara prekršajnog progona, nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud činjenično stanje utvrdio analizom i ocjenom obrane okrivljenika, kao i uvida u dokumentaciju u spisu.
5.1. Na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, prvostupanjski sud je našao da utvrđene činjenice ne daju osnova za zaključak o nespornoj krivnji okrivljenika.
5.2. Naime, cijeneći da su stranci prišli okrivljenikovom taxi vozilu u centru Zagreba (dakle ne neposredno na graničnom prijelazu, kod uobičajenih ilegalnih prijelaza i sl.), ne može se isključiti mogućnost da okrivljenik nije znao da se radi o ilegalnim migrantima, dakle da nije s namjerom i svjesno prevozio strance od Zagreba do Motovuna koji su nezakonito prešli preko državne granice.
5.3. Što se tiče odgovornosti za nehaj, dakle da je propuštanjem dužne pažnje pomogao ilegalnim strancima u tranzitu kroz RH, sud prvog stupnja nije mogao izvesti zaključak o nedvojbenoj krivnji okrivljenika.
5.4. Uzimajući u obzir sve okolnosti događaja, ne može propust okrivljenika da posumnja da se radi o ilegalnim migrantima dovesti do stupnja odgovornosti koji je dovoljan da ispuni zakonsko biće djela koje ostvaruje osoba koja pomaže strancu u nezakonitom tranzitu kroz Republiku Hrvatsku.
5.5. Pritom treba uzeti u obzir da taxi vozač nije ovlašten utvrđivati identitet putnika, a odbijanje pružanja usluge prijevoza osobama zbog nekih njihovih vanjskih etničkih ili rasnih karakteristika (vanjski izgled i sl.) predstavlja najteži oblik diskriminacije zabranjen međunarodnim konvencijama u svim državama EU-a.
6. Ističe se da je presumpcija okrivljenikove nedužnosti najvažnija presumpcija prekršajnog prava: svatko se smatra nedužnim i nitko ga ne može smatrati krivim za prekršajno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom odlukom ne utvrdi krivnja, a povijesno potječe iz Deklaracije o pravima čovjeka i građanina. Rizik nedokazanosti činjenica prekršajnog djela i krivnje se raspodjeljuje tako da raspravni sud mora donijeti oslobađajuću presudu ne samo kad je potpuno uvjeren u okrivljenikovu nedužnost nego i kada nije u potpunosti uvjeren u njegovu krivnju niti nedužnost. Sud mora sve pravno relevantne činjenice konkretnog slučaja utvrditi s potpunom uvjerenošću, a ako to ne uzmogne i u času izricanja presude ostane u dvojbi u pogledu postojanja ili nepostojanja neke ili nekih pravno relevantnih činjenica, mora odlučiti o postojanju činjenice ovisno o tome što je povoljnije za okrivljenika.
7. Sud prvog stupnja je za svoju odluku dao razloge zbog kojih je okrivljenik oslobođen od optužbe, a svoju odluku je zadovoljavajuće obrazložio, te je s navedenim razlozima suglasan i ovaj Sud.
8. Imajući sve navedeno u vidu, prvostupanjski sud je opravdano oslobodio okrivljenika optužbe.
U Zagrebu, 8. kolovoza 2023.
Zapisničarka: Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković,v.r. Anđa Ćorluka , v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.