Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                                                                                                Poslovni broj: 21 Ovr-354/2023-4

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

 

 

       Poslovni broj: 21 Ovr-354/2023-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

I

 

Z A K LJ U Č A K

 

              Općinski sud u Karlovcu po sucu Draganu Novoselu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Ban, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o. iz Z., R. c., OIB:…, zastupanog po OD B. & P. iz Z., protiv ovršenika Ž. Č. iz K., M. D., OIB:…, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 4. kolovoza 2023.

 

r i j e š i o    j e

 

I. Odbija se prijedlog ovršenika kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

 

II. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadom troškova ovog postupka.

 

III. Nalaže se ovršeniku Ž. Č. iz K., M. D., OIB:…, da ovrhovoditelju B. K. d.o.o. iz Z., R. c., OIB:…, plati trošak ovog postupka u iznosu od 124,43 EUR[1]/937,52 kn, u roku od 8 dana.

 

z a k lj u č i o   j e

 

              Upućuje se ovršenik Ž. Č. iz K., M. D., OIB:…, da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona.

 

 

 

Obrazloženje

 

1.              Ovršenik u svom prijedlogu navodi kako je dana 21. travnja 2023. zaprimio Zahtjev za naplatu kojim se traži izravna naplata tražbine na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika M.A.. T. iz K., poslovni broj Ovrv-. Sukladno odredbi članka 210. Ovršnog zakona, ovršenik podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava iz razloga što je ovrhovoditelju protekao rok u kojem po zakonu može tražiti ovrhu, odnosno potraživanje ovrhovoditelja je u zastari te iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika budući da ovršenik nikada nije bio obavješten o ustupanju tražbine sadašnjem ovrhovoditelju te sam dokaz o ustupanju tražbine ne prileži uz prijedlog koji je dostavljen Financijskoj agenciji. Nadalje, ovršenik navodi kako predmetni zahtjev za naplatu nikada nije dostavljen ovršeniku, već je isti za njega slučajno saznao. Ovršenik nadalje osporava i iznos glavnice određen rješenjem o ovrsi, a kako to obrazlaže u svom podnesku od 20. lipnja 2023.

 

2.              Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju radi očitovanja te se isti u dodijeljenom mu roku od 8 dana očitovao na način kako smatra prijedlog nedopuštenim, a podredno, u potpunosti neosnovan. Naime, ovrhovoditelj u bitnome navodi kako je Financijskoj agenciji podnio zahtjev za naplatu temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika M.A.-Ž. T. iz K., poslovni broj Ovrv-…. te da se prema tome radi o slučaju provođenja izvansudske ovrhe iz članka 284. Ovršnog zakona, a ne o slučaju izravne naplate kako pogrešno navodi ovršenik. S obzirom na navedeno, predlaže prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbaciti kao nedopušten. Neovisno o tome, ovrhovoditelj ističe i kako je prijedlog ovršenika u cijelosti neosnovan. U odnosu na navode ovršenika kako nije bio obaviješten o prijenosu predmetne tražbine, ovrhovoditelj ističe kako je člankom 80. Zakona o obveznim odnosima reguliran institut ustupa tražbine (cesija) kao ugovor u kojem se tražbina s jednog vjerovnika može prenijeti na drugog vjerovnika, dok je člankom 82. Zakona o obveznim odnosima propisano da za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika niti propuštanje dužnosti obavještavanja dužnika utječe na valjanost samog ugovora o cesiji. Prema tome, sve da ovršenik i nije obaviješten o ustupu predmetne tražbine, ovrhovoditelj navodi kako ovršenik niti na jedan način nije doveden u nepovoljniji položaj nego što je bio u odnosu prema ranijem vjerovniku, P. b. Z. d.d. i to jer predmetnu tražbinu nije ispunio niti ranijem vjerovniku niti ovrhovoditelju kao novom vjerovniku. U odnosu na prigovor zastare, ovrhovoditelj u bitnome navodi kako je njegovo potraživanje utvrđeno pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi pod posl.br. Ovrv-od 28. prosinca 2015., a na koje se rješenje, sukladno odredbi članka 233. Zakona o obveznim odnosima, primjenjuje desetogodišnji zastarni rok. S obzirom na to da je zahtjev za naplatu podnesen 18. travnja 2023., a da je predmetno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno 12. ožujka 2016., ovrhovoditelj navodi kako je očito da nije protekao rok u kojem po zakonu ovrhovoditelj može prisilnim putem zahtijevati ispunjenje temeljem predmetne ovršne isprave. Slijedom navedenog predlaže da sud odbije prijedlog ovršenika te naloži istom da mu naknadi troškove postupka.

 

3.              Odredbom članka 210. Ovršnog zakona (˝Narodne novine˝, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. – dalje: OZ) stavkom 1. propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

 

4.              Odredbom članka 52. stavkom 1. OZ-a propisano je da će sud prvoga stupnja, ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, dostavit žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istoga članka propisano, ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

 

5.              Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. OZ-a, odnosno da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave te da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

 

5.1.              Ističe se kako je ovršenik u konkretnom slučaju, a suprotno navodima ovrhovoditelja, ovlašten podnijeti prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim budući je člankom 284. stavkom 5. OZ-a propisano kako tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

 

6.              Slijedom navedenog, sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 52. stavkom 3. OZ-a, valjalo je zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja te je odlučeno kao u zaključku.

 

7.              Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.

 

8.              Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

 

9.              Odredbom članka 210. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

 

10.              Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

             

11.              Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućen na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko isti pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik ničime nije dokazao isto te ga je stoga valjalo odbiti sa prijedlogom i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

 

12.              Obzirom je sud odbio prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao i prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, valjalo je odbiti istoga i sa prijedlogom za naknadu troškova ovog ovršnog postupka te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

 

13.              Budući ovršenik nije uspio u ovom postupku, ovrhovoditelju je priznat trošak sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu ovrhe u iznosu od 99,54 EUR, sukladno Tbr. 11. t. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022. – dalje: Tarifa/12), a ne u traženom iznosu od 199,08 EUR. Na navedeni iznos ovršeniku je obračunat i PDV po stopi od 25% u iznosu od 24,89 EUR, pa ukupni trošak ovog postupka iznosi 124,43 EUR te je stoga odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

 

14.              Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

 

U K. 4. kolovoza 2023.

 

 

Prijedlog odluke izradila                                                                                     Sudac: Dragan Novosel

Viša sudska savjetnica: Zrinka Ban

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

 

Protiv zaključka žalba nije dopuštena.

 

 

 

 

Dostavljeno:

              1. OD B. & P. iz Z.

2. Ž. Č. iz K., M. D., uz podnesak ovrhovoditelja

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu