- 1 -           Poslovni broj: 1 Us I-1330/2022-5

Poslovni broj: 1 Us I-1330/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

                   Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice J. V. iz B., koju zastupa opunomoćenik M. C., odvjetnik u V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi prava iz mirovinskog osiguranja, 1. kolovoza 2023.,

p r e s u d i o  j e

              I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za  poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/22-01/03307232063, URBROJ: 341-99-05/3-22-4332 od 6. listopada 2022.

              II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.              Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne ureda u V. KLASSA: UP/I 141-06/22-01/03307232063, URBROJ: 341-22-05/3-22-4817 od 25. ožujka 2022., kojim se tužiteljici, kod koje je kao posljedica ozljede na radu nastalo tjelesno oštećenje od 40% (2 stupanj), priznaje počevši od 17. ožujka 2022. pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja u svoti od 267,99 kn mjesečno, a koja naknada se neće isplaćivati.

2.              Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći da prvostupanjsko rješenje sadrži navod da je isto doneseno na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka uz puko nabrajanje zakonskih odredbi bez ikakvog pojašnjenja. Ističe da ne zna tko su vještaci, što su utvrdili i na temelju čega su dali svoje mišljenje. Posebno osporava dio rješenja koji se odnosi na odluku da se naknada neće isplaćivati, jer tuženik ne može određivati je li će tužiteljica naknadu primati ili ne, već samo utvrditi pripada li joj naknada ili ne. Osim toga, tuženik je trebao pozvati tužiteljicu na dostavu računa za isplatu, što nije učinjeno. Slijedom toga, tužiteljica predlaže sudu poništiti osporavano i prvostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova upravnog spora.

3.              U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Stoga tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4.              U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Budući da stranke u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu nisu tražile održavanje rasprave, niti je tužiteljica u tužbi predlagala izvođenje bilo kakvih dokaza, već je osporavala postupovni aspekt pobijanog rješenja (nedostavljanje nalaza i mišljenja vještaka), sud je predmet riješio bez rasprave, jer bi u ovim okolnostima održavanje rasprave strankama samo prouzročilo dodatne i nepotrebne troškove (čl. 8. i čl. 36. t. 4. Zakona o upravnim sporovima, ''Narodne novine'', br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS).

5.              Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica 14. veljače 2022. prvostupanjskom tijelu podnijela zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja u smislu čl. 61. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21. – dalje: ZOMO).

6.              Prema čl. 61. ZOMO-a tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika (st. 1.). Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti (st. 2.). Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju se posebnim propisom (st. 3.).

7.              U postupku povodom navedenog zahtjeva pribavljen je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 17. ožujka 2022. (broj vještačenja 734993) iz kojeg proizlazi da kod tužiteljice postoji tjelesno oštećenje u smislu čl. 61. ZOMO-a, i to 40% prema Listi oštećenja organizma (VII Gornji ekstremiteti, B. Funkcionalni poremećaji, 12. Ukočenost ručnog zgloba: a) u nepovoljnom položaju volarne fleksije 40%), a koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja (''Narodne novine'', br. 67/17.).

8.              Slijedom toga, prvostupanjsko tijelo zakonito je postupilo donošenjem rješenja  KLASA: UP/I 141-06/22-01/03307232063, URBROJ: 341-22-05/3-22-4817 od 25. ožujka 2022., uz napomenu da se tužiteljici neće isplaćivati naknada jer tužiteljica nije dostavila odgovarajuće podatke o banci (čl. 96. ZOMO-a).

9.              U žalbi izjavljenoj protiv navedenog rješenja tužiteljica je osporavala samo odluku o neisplati naknade, ali ne i dio u vezi s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka, pa u tom smislu ovdje nije bilo potrebno provesti vještačenje u žalbenoj fazi postupka (čl. 67. Uredbe). Kako je tužiteljica uz žalbu dostavila traženo ovlaštenje banke, rješenjem prvostupanjskog tijela od 5. srpnja 2022. tužiteljici je, kako to proizlazi iz podataka spisa (naloga za obračun mirovinskih primanja), uspostavljena isplata naknade počevši od 17. ožujka 2022., uz isplatu dospjelih i zaostalih svota naknade zbog tjelesnog oštećenja za razdoblje od 17. ožujka 2022. do 30. lipnja 2022.

10.              U predmetnoj tužbi podnesenoj radi ocjene zakonitosti predmetnog rješenja tuženika  od 6. listopada 2022. tužiteljica i dalje osporava odluku o neisplati naknade, međutim, prema ocjeni ovoga suda, to čini neosnovano, jer je ova odluka utemeljena na pravilu iz čl. 96. ZOMO-a, ali i nepotrebno i bespredmetno, jer je tužiteljici, nakon što je dostavila nužne podatke za isplatu, uspostavljena isplata zajedno sa svim dospjelim iznosima. U odnosu na daljnje navode tužbe valja reći da se tužiteljica mogla očitovati na nalaze i mišljenja vještaka, dok je prema čl. 84. Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'', br. 47/09. i 110/21.) i čl. 53. ZUS-a propisana mogućnost razgledavanja i umnožavanja spisa. Tužiteljica je upoznata s nalazom i mišljenjem vještaka, jer su mišljenje i nalaz vještaka opisani u prvostupanjskom rješenju, dok u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja nije ni osporavala mišljenje vještaka, a niti u tužbi nije navela ni predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju ocjenu stručnog tijela medicinskog vještačenja.

11.              Stoga suprotni paušalni tužbeni navodi nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja.

12.              Kako se, dakle, ne nalaze povrede zakona tužiteljici na štetu zbog kojih bi osporeno rješenje trebalo poništiti, to je valjalo na temelju čl. 57. st. 1. i čl. 79. st. 4. ZUS-a presuditi kao u izreci.

U Osijeku 1. kolovoza 2023.

                                                                                                                                     Sudac:

                                                                                                                           Tomislav Artuković, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu.