-1-

Poslovni broj: 4 Us I-628/2023-7

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 4 Us I-628/2023-7

                                                                                                 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja N. A. B. A. iz Z., OIB:…, kojeg zastupa opunomoćenik B. I., odvjetnik u Z., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Z., OIB:…, radi promjene podataka u katastarskom operatu, 28. srpnja 2023.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/22-07/530, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 14. ožujka 2023. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar O., Odjela za katastar nekretnina N. KLASA: UP/I 932-07/22-04/56, URBROJ: 541-25-05/7-22-2 od 9. svibnja 2022.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-07/22-07/530, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 14. ožujka 2023. odbija se žalba tužitelja protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar O., Odjel za katastar nekretnina N. KLASA: UP/I 932-07/22-04/56, URBROJ: 541-25-05/7-22-2 od 9. svibnja 2022. kojim se odbacuje zahtjev tužitelja za promjenom podataka u katastarskom operatu.

              2.              Tužitelj u tužbi prvenstveno navodi da je potvrda upravni akt te upućuje da je člankom 96. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.; dalje: ZUP) propisano kako rješenje može imati i drugi naziv te ističe kako pobijani akt predstavlja upravni akt zbog svojih karakteristika. Navodi kako je prvostupanjsko tijelo postupilo kao nositelj autoriteta vlasti, pravne posljedice se odnose na konkretnog adresata tj. tužitelja, ima pravno djelovanje jer se odlučuje o pravima i obvezama tužitelja u vezi imovine, te utvrđuje postojeći pravni odnos čime su ostvarena obilježja deklaratornog upravnog akta. Napominje kako taj akt nije utvrdio postojanje činjenice koja nema pravne učinke što bi predstavljalo potvrdu (npr. potvrda o kućnom broju) već da proizvodi pravne učinke na imovini tužitelja. Pojašnjava kako se postupak za povrat oduzete imovine vodio 8 godina, a nakon toga je za tu nekretninu utvrđeno da se radi o nerazvrstanoj cesti što se tijekom postupka povrata oduzete imovine nije spominjalo jer u tom slučaju taj dio nekretnine ne bi mogao biti vraćen. Ističe da upis nerazvrstane ceste nije pravno moguć jer su se prednici tužitelja upisali kao vlasnici u dobroj vjeri na temelju postupka povrata s povjerenjem u zemljišne knjige. Navodi kako propuštanje javne vlasti da publicira svoje pravo vlasništva sankcionira članak 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17.,152/14. i 81/15.). Smatra da ako je nerazvrstana cesta mogla biti upisana u zemljišne knjige prije nego su prednici tužitelja postali vlasnici, a javne vlasti je nisu upisale, pravo tužitelja je prema članku 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jače od prava javne vlasti te smatra da je upis ništavan prema članku 128. stavku 3. ZUP-a. Nadalje, navodi kako su nekretnine vraćene njegovim prednicima kao cjelina bez ucrtane i upisane nerazvrstane ceste te da provedba takvog akta nije pravno moguća jer je suprotna članku 49. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) zbog čega nije mogao biti proveden upis u zemljišne knjige. Navodi i kako s obzirom na to da mu je pravomoćno vraćena imovina u postupku povrata je očekivano da će biti vraćena prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazila u vrijeme donošenja rješenja. Ističe da izvršenje pravnog akta kojim je status nekretnine promijenjen u nerazvrstanu cestu nije moguće te je protivno načelima pravnog poretka. Predlaže poništiti rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te utvrditi ništetnost predmetne potvrde.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako u cijelosti ostaje kod obrazloženja osporavanog rješenja od 14. ožujka 2023. Predlaže Sudu uvažiti obrazloženje tog rješenja i odbiti tužbeni zahtjev.

4.              Budući je u predmetnom sporu sporna samo primjena materijalnog prava dok činjenice nisu sporne, a stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, Sud je riješio spor bez provođenja rasprave u smislu članka 36. stavka 1. točke 4. (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 153/14. i 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS). Time je Sud postupio u skladu s načelom učinkovitosti iz članka 8. ZUS-a na način da se upravni spor provede brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.

5.              Sud je izveo dokaze uvidom u spis i spis upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

              6.              Iz podataka spisa proizlazi da je tužitelj 21. lipnja 2021. podnio prijedlog za oglašavanje ništavim potvrde geodetskog elaborata KLASA: 932-06/16-02/329, URBROJ: 541-23-05/1-16-3 od 30. studenoga 2016. te je zatražio da se naloži brisanje nerazvrstane ceste iz zemljišne knjige uz uspostavu prijašnjeg stanja. Osporavano prvostupanjsko rješenje je doneseno u ponovljenom postupku po rješenju od 20. travnja 2022. kojim je tuženik poništio odluku s uputom da prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku treba odlučiti o prijedlogu za oglašavanjem ništavim potvrde geodetskog elaborata KLASA: 932-06/16-02/329, URBROJ: 541-23-05/1-16-3 na način da donese rješenje u skladu s člankom 96., 98. i 128. ZUP-a.

7.              Spisu je priložen i geodetski elaborat broj 181/2016 od 7. srpnja 2016. izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije D. A., ing.geod., broj ovlaštenja Geo…(Ured ovlaštenog inženjera geodezije D. A., ing.geodezije, O.) izvedenog stanja nerazvrstane ceste na k.č.br…. koji je potvrđen potvrdom Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar O., Odjel za katastar nekretnina N. KLASA: 932-06/16-02/329, URBROJ: 541-23-05/1-16-3 od 30. studenoga 2016. koja glasi: "Ovaj geodetski elaborat izvedenog stanja ceste odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastarskom operatu. Za provođenje promjena temeljem ovog elaborata u katastarskom operatu potrebna je prethodna provedba u zemljišnoj knjizi."

8.              Iz članka 122. stavka 1. točke 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 16/07., 152/08., 124/10. i 56/13.) proizlazi kako se u područnim uredima za katastar obavljaju poslovi pregleda i potvrđivanja parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata.

9.              Postupak pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata propisan je člankom 85. do 92. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj 86/07., 25/09. i 148/09.; dalje: Pravilnik). Iz tih odredbi proizlazi da se u okviru pregledavanja elaborata utvrđuje: 1. da li je elaborat izrađen od osobe koja je ovlaštena za njegovo izrađivanje, 2. da li se elaborat može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina odnosno za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, 3. da li elaborat odgovara svrsi za koju je izrađen, 4. da li je elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, 5. da li elaborat ima propisani izgled i potrebne sastavne dijelove, 6. da li su elaboratu priložene potrebne isprave i druga potrebna dokumentacija i dokazi, 7. da li elaborat sadržava potrebnu potvrdu, kada je ta potvrda potrebna što je regulirano člankom 88. Pravilnika.

10.              Nadalje, prema članku 168. stavku 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izvod iz digitalnog katastarskog plana, prijepis posjedovnog lista, izvod iz posjedovnog lista, izvadak iz BZP-a, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata, izvod iz registra zgrada, izvod iz katastra infrastrukture i potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastra infrastrukture, potvrda o kućnom broju te ostale potvrde na temelju podataka iz službenih evidencija iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona izdaju se kao javne isprave kad su ovjerovljeni pečatom i potpisom službene ili ovlaštene osobe.

11.              Prema članku 128. stavku 1. ZUP-a rješenje će se oglasiti ništavim: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

12.              U vezi s tim, članak 2. stavak 1. ZUP-a predviđa da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka (u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje, dok se prema stavku 2. upravnom stvari smatra i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

13.              Iako je činjenica da potvrda koja se izdaje nakon pregleda geodetskog elaborata nije potvrda koja se izdaje na temelju podataka iz službenih evidencija koje uređuje članak 168. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, potvrda geodetskog elaborata koji na osnovi javnog ovlaštenja utvrđenog zakonom potvrđuje tijelo uprave nadležno za geodetske poslove nije niti upravni akt kojim se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi pojedinca u upravnoj stvari. Iz propisa koji uređuju to područje proizlazi kako se u tom postupku provjerava je li geodetski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara li svrsi za koju je izrađen te može li se upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

14.              U konkretnom slučaju, geodetski elaborat je izrađen na temelju članka 131. stavka 4. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) radi upisa nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11.). Taj članak propisuje da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. U tom postupanju katastarski ured ne donosi rješenje nego se izdaje potvrda geodetskog elaborata.

15.              Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u svojim brojnim odlukama (Usž-3278/22-2 od 14. listopada 2022., Usž-613/2022-2 od 25. ožujka 2022., Usž-1455/20-6 od 28. svibnja 2020. i dr.) za geodetski elaborat zauzeo stajalište da se radi o tehničkoj podlozi na temelju koje sudovi i druga nadležna tijela utvrđuju činjenice i donose rješenja o promjenama upisa na zemljištu, a za potvrdu geodetskog elaborata da nije upravni akt. Proizlazi kako se izdavanja potvrde geodetskog elaborata donosi u neupravnom postupku te se ne radi o upravnom aktu.

16.              Slijedom toga, s obzirom na to da se u postupku potvrđivanja geodetskog elaborata ne radi o upravnom postupku u kojem javnopravno tijelo rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje konkretno se ne radi o upravnoj stvari.

17.              Odredbom članka 128. ZUP-a taksativno su navedeni razlozi radi kojih se rješenje može oglasiti ništavim. Tako je stavkom 1. točki 3. naprijed navedene odredbe ZUP-a, na koju odredbu tužitelj upire, propisano da će se rješenje oglasiti ništavim ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće.

18.              Pretpostavka primjene navedene odredbe je da se radi o aktu donesenom u upravnom postupku što ovdje nije slučaj. Prema tome, s obzirom da se ne radi o upravnom aktu na izdavanje potvrde geodetskog elaborata, ne mogu se primijeniti odredbe koje se odnose na oglašavanje rješenja ništavim. Zbog navedenoga ostali navodi tužitelja koji se tiču razloga ništavosti nisu bitni za odluku u ovom sporu. Stoga je prvostupanjsko tijelo osnovano odbacilo takav zahtjev u skladu s člankom 41. stavkom 2. ZUP-a kojim je propisano, kad službena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rješenjem će odbaciti zahtjev.

19.              Slijedom iznesenoga, Sud je osporavana rješenja ocijenio zakonitim i na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a je odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci presude.

 

U Osijeku 28. srpnja 2023.

                                                                                                                                       Sutkinja

                                                                                                              Valentina Grgić Smoljo,v.r.

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).