Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 65 Pž-77/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Kristine Saganić, predsjednika vijeća, Lenke Ćorić, suca izvjestitelja i Nikoline
Mišković, člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja MARIA ODETTE PICCIRLLI, s
privremenim boravkom u Posedarju, Kardinala Stepinca 43, OIB 01927494794. i 2.
tužitelja IVANA KNEZA iz Posedarja, Kardinala Stepinca 43, OIB 19799796713, koje
zastupa punomoćnik Ana Jurić Šimićev, odvjetnica u Zadru, protiv tuženika ŽELJKA
GALIĆA iz Islama Latinskog 26, OIB 95868755986, kojeg zastupa punomoćnik Boris
Radman, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja i isplate, i po protutužbi tuženika protiv
tužitelja radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude i rješenja
Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-120/2019-39 od 25. listopada 2021., u
sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog
suda u Zadru poslovni broj P-120/2019-39 od 25. listopada 2021. u točkama I. i II.
izreke.
r i j e š i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-120/2019-39 od 25. listopada 2021.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-120/2019-39 od 25. listopada 2021. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje da su
Poslovni broj: 65 Pž-77/2022-3 2
raskinuti ugovor o kupoprodaji motornog vozila od 28. siječnja 2016. i ugovor o
zakupu motorne brodice za prijevoz putnika od 11. srpnja 2016. ovjeren kod javnog
bilježnika Emila Brkića poslovni broj OV-6822/16 istog dana i plaćanje iznosa od
37.250,00 kuna sa zateznim kamatama od 11. srpnja 2016., iznosa od 1.580,00 kuna
ime registracije broda sa zateznim kamatama od 21. srpnja 2016., iznosa od
5.000,00 kuna na ime izrade proračuna stabiliteta brodice sa zateznim kamatama od
4. srpnja 2016. i iznosa od 16.555,05 kuna na ime uloženih sredstava u uređenje
brodice sa zateznim kamatama od 11. srpnja 2016. po stopi propisanoj za ostale
odnose (točka I. izreke), kao i eventualni tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da sud
raskine navedene ugovore i naloži tuženiku da mu plati iste novčane iznose s
pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke).
2. Točkom III. izreke presude odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev
kojim je tuženik tražio da sud naloži tužiteljima da mu solidarno plate iznos od
65.000,00 kuna sa zateznim kamatama od 7. rujna 2016. do isplate po stopi
propisanoj za ostale odnose.
3. Rješenjem donesenim pod istim poslovnim brojem određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.
4. Tužitelji su protiv ove odluke pravovremeno izjavili zajedničku žalbu
pobijajući presudu u točkama I. i II. izreke i odluku o troškovima postupka sadržanu u
rješenju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.
točke 6. i 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog
činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navode kako je
prvostupanjski sud odbio oba tužbena zahtjeva isključivo na temelju činjenice da su
tužitelji predmetne ugovore sklopili s društvom Žega d.o.o., te da tuženik kao član
društva ni u kojem slučaju ne može odgovarati za obveze društva i u prilog tome
pozvao se na odredbu članka 10. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima, a
potpuno je zanemario odredbe stavaka 2. i 3. toga članka. Tvrde kako su u tužbi i
tijekom postupka naveli činjenice koje ukazuju na postojanje odgovornosti tuženika
za obveze društva jer je zloupotrijebio svoju načelnu neodgovornost i protivno
zakonu upravljao imovinom društva kao da je njegova imovina, ali o tim odlučnim
činjenicama pobijana presuda nema uopće razloga. Uz to, prvostupanjski sud je
odbio izvesti dokaze koje su tužitelji predložili, pa im zbog toga nije dana mogućnost
raspravljanja pred sudom. Zaključno navode kako je iz činjeničnih navoda jasno da
ugovori više ne egzistiraju jer je predmet ugovora vraćen tuženiku koji je sada vlasnik
brodice, zatim da su ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika za obveze
društva koji odgovara kao solidarni jamac, pa imaju pravo zahtijevati ispunjene i od
dužnika i od jamca. Odluku o troškovima postupka pobijaju zbog odluke o glavnoj
stvari i predlažu da ovaj žalbeni sud ukine pobijani dio odluke i predmet vrati
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
6. Žalba je neosnovana.
Poslovni broj: 65 Pž-77/2022-3 3
7. Pobijane odluke ispitane su na temelju odredbe članka 365. stavak 2. i
članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni
tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje u tekstu: ZPP) u granicama razloga
određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a,
kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
8. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje da su raskinuti ugovor o
kupoprodaji motornog vozila (pravilno bi bilo motorne brodice) sklopljen 28. siječnja
2016. i ugovor o zakupu motorne brodice za prijevoz putnika od 11. srpnja 2016. i
zahtjev tužitelja da im tuženik vrati ono što su dali na ime ispunjenja svojih ugovornih
obveza, a uz taj zahtjev tužitelji su postavili i drugi eventualno kumulirani tužbeni
zahtjev kojim traže raskid predmetnih ugovora i isplatu istih novčanih iznosa.
9. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev tuženika da mu tužitelji solidarno
nadoknade štetu koja je nastala na brodici za vrijeme dok je bila u njihovom posjedu
u ukupnom iznosu od 65.000,00 kn.
10. S obzirom na to da tuženik nije izjavio žalbu protiv dijela presude kojim je
odbijen protutužbeni zahtjev, presuda je u tome dijelu postala pravomoćna, pa je
predmet ispitivanja u ovom žalbenom postupku samo odluka o tužbenom zahtjevu i
uz nju i odluka o parničnim troškovima o kojima je odlučeno uzimajući u obzir
tužbene zahtjeve i protutužbeni zahtjev.
11. Iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da je sud ocijenio osnovanim
prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika i odbio oba tužbena zahtjeva ne
upuštajući se u ispitivanje istinitosti drugih navoda stranaka. Prigovor promašene
pasivne legitimacije prihvaćen je na temelju činjenice da tuženik nije stranka
predmetnih ugovora, nego je druga ugovorna strana bilo društvo Žega d.o.o., a
tuženik je u vrijeme sklapanja ugovora bio zastupnik po zakonu tog društva i u tome
svojstvu pregovarao i dogovarao posao s tužiteljima. Zbog toga je pozivom na
odredbu članka 10. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11-
pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23) prvostupanjski
sud zaključio da tužitelji ne mogu od tuženika zahtijevati raskid odnosno utvrđenje
raskida ugovora sklopljenih s društvom čiji je on bio član i ne mogu od njega tražiti ni
vraćanje novčanih iznosa koji proizlaze iz tih ugovora.
12. Iz činjeničnih navoda tužbe, kao i kasnijih navoda tužitelja, očito je da se
oni nisu pozivali na odgovornost tuženika kao člana društva. Tužitelji jesu ukazivali
na okolnost da su upravo s tuženikom pregovarali oko sklapanja ugovora i da su
njemu predali prvi dio ugovorene kupoprodajne cijene, ali kao zastupniku društva
Žega d.o.o., a ne kao članu društva. Štoviše, nakon što je tuženik podnio protutužbu,
tužitelji su istaknuli prigovor nedostatka njegove aktivne legitimacije za podnošenje
protutužbe, jer nisu s njim bili u ugovornom odnosu. Tužitelji se tek u žalbi pozivaju
na činjenicu da je tuženik bio član društva Žega d.o.o., nakon što se prvostupanjski
sud u obrazloženju presude pogrešno pozvao na odredbu članka 10. Zakona o
trgovačkim društvima (koja uređuje pitanje odgovornosti člana društva za obveze
društva, a ne člana uprave) iako se nijedna stranka nije pozivala na činjenicu da je
Poslovni broj: 65 Pž-77/2022-3 4
tuženik član društva i da postoje okolnosti koje ukazuju na postojanje njegove
odgovornosti za obveze društva. To svakako ne može predstavljati okolnost da su
tužitelji pregovarali s tuženikom, jer pravna osoba svoju volju za sklapanjem ugovora
i preuzimanjem ugovornih obveza, može izraziti samo preko zastupnika po zakonu ili
punomoćnika.
13. Prema odredbi članka 352. stavka 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi
nove činjenice ni predlagati novi dokazi. Stoga žalbeni navodi o tome da je tuženik
zloupotrijebio okolnost da ne odgovara za obveze društva ne mogu utjecati na
drukčiju odluku suda u ovoj pravnoj stvari.
14. S druge strane, iz podataka u spisu jasno je da tuženik nije stranka
nijednog od sklopljenih ugovora čiji je raskid predmet ovoga spora. Štoviše, postavlja
se pitanje i kako oba tužitelja traže da im tuženik plati ono što su dali na ime
ispunjenja ugovornih obveza, kada je riječ o dva ugovora (jedan o kupoprodaji, a
drugi o zakupu motorne brodice), od kojih je prvi sklopio prvotužitelj, kao kupac, a
drugi drugotužitelj kao zakupnik, s društvom Žega d.o.o. kao prodavateljem, odnosno
zakupodavcem.
15. Također iz žalbenih navoda proizlazi kako tužitelji smatraju da su oba
ugovora raskinuta, pa tužbeni zahtjev kojim traže da sud konstitutivnom odlukom
raskine ugovore, nema valjane ni činjenične ni pravne osnove.
16. Donošenjem pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba
parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Da bi ta povreda bila
učinjena potrebno je da su nezakonitim postupanjem suda tužitelji onemogućeni u
raspravljanju pred sudom. Iz podataka u spisu razvidno je da o svim poduzetim
parničnim radnjama tužitelji bili uredno obaviješten i imali su mogućnost raspravljanja
pred sudom, uključujući i predlaganje dokaza. Okolnost da je prvostupanjski sud
odbio izvesti dokaze koje su tužitelji predlagali radi utvrđivanja visine tužbenih
zahtjeva, nakon što je našao osnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije,
nema značenje te bitne povrede odredaba parničnog postupka.
17. Prema tome, iako se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na odredbu
članka 10. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima, koja se ne može primijeniti na
one činjenice na koje su se stranke pozivale tijekom prvostupanjskog postupka
(članak 7. ZPP-a), tužbeni zahtjevi pravilno su odbijeni kao neosnovani.
18. Zato je na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a tužiteljeva žalba odbijena kao neosnovana i pobijana presuda potvrđena u točkama I. i II. izreke.
19. S obzirom na to da je vrijednost predmeta spora tužbenog i protutužbenog
zahtjeva približno jednaka, prvostupanjski sud je o troškovima postupka pravilno
odlučio primjenom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a, iako zato nije naveo
nikakve razloge. Neovisno o tome, valja dodati kako je pravilnom primjenom odredbe
članka 164. stavka 4. ZPP-a odluka o troškovima postupka trebala biti sastavni dio
presude, a ne izdvojena u posebno rješenje.
Poslovni broj: 65 Pž-77/2022-3 5
20. Na temelju navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Zagreb, 27. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća
Kristina Saganić
Kontrolni broj: 08160-95d48-536b0
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kristina Saganić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost
dokumenta.