1              Poslovni broj: II Kž-Us-33/2023-5

 

 

Poslovni broj: II Kž-Us-33/2023-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća te Ivana Turudića, univ.spec.crim. i mr.sc. Ljiljane Stipišić, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. G. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama okrivljenog M. G., okrivljenog A. D. i okrivljenog M. G. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kov-Us-35/2023-37 od 4. srpnja 2023., o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 27. srpnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbijaju se žalbe okrivljenog M. G., okrivljenog A. D. i okrivljenog M. G. kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv okrivljenog M. G. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. KZ/11. i drugih, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19. i 80/22.– dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog M. G. i okrivljenog A. D. na temelju zakonskih osnova iz članka 123. stavka 1. točke 1. i 3. ZKP/08., a protiv okrivljenog T. K. i okrivljenog M. G. na temelju zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni M. G. osobno i po braniteljici, odvjetnici N. P., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati i ukine istražni zatvor protiv okrivljenika uz primjenu blaže mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika u kaznenom postupku. S obzirom da se obje žalbe međusobno nadopunjuju, bit će razmatrane kao jedinstvena žalba optuženika.

 

3. Žalbu je podnio i okrivljeni A. D. po braniteljima, odvjetnicima G. P. i J. P., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i "povrede prava na slobodu iz članka 5. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda povezanoj s povredom načela razmjernosti iz članka 4. ZKP/08.", s prijedlogom da se žalba prihvati i pobijano rješenje preinači na način da se ukine istražni zatvor protiv okrivljenog A. D., podredno da se žalba prihvati i pobijano rješenje ukine, a predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno da se žalba prihvati i pobijano rješenje ukine bez vraćanja na ponovno odlučivanje, a podredno da se žalba prihvati i pobijano rješenje preinači na način da se protiv okrivljenika odrede mjere opreza iz članka 98. ZKP/08. S obzirom da se obje žalbe međusobno nadopunjuju, bit će razmatrane kao jedinstvena žalba optuženika.

 

4. Žalbu je podnio i okrivljeni M. G. po branitelju, odvjetniku H. D., ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, istražni zatvor ukine i okrivljenog M. G. pusti na slobodu.

 

5. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu sa člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

6. Žalbe nisu osnovane.

 

7. Razmatranjem razloga pobijanog rješenja, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je prvostupanjski potpuno i pravilno utvrdio postojanje opće i posebnih pretpostavki za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv svih okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. te u odnosu na okrivljenog M. G. i okrivljenog A. D. i iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha. Za svoju odluku iznio je jasne, valjane, neproturječne i dostatne razloge, a koje razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud. Jednako tako, prvostupanjski sud je iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora nekom blažom mjerom. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju upiru okrivljeni M. G. i okrivljeni A. D. kada navode da su razlozi pobijanog rješenja apstraktni i nejasni.

 

8. Osnovana sumnja da su okrivljenici počinili kaznena djela koja im se u ovom postupku stavljaju na teret, kao opća pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, proizlazi iz podignute optužnice koja se temelji na prikupljenim dokazima u dosadašnjem tijeku postupka, a koje dokaze je prvostupanjski sud naveo u pobijanom rješenju. Stoga su neosnovani žalbeni navodi okrivljenika kojima pobijaju činjenične navode optužnice, smatrajući da nema dokaza da su oni počinitelji terećenih djela. Žaliteljima se skreće pozornost da je za odlučivanje o postojanju pretpostavki za primjenu ove mjere dostatan stupanj osnovane sumnje da su okrivljenici počinili kaznena djela za koje se terete i koji proizlazi iz podignute optužnice i prikupljenih dokaza, a sudovi i to, kako prvostupanjski, tako i drugostupanjski, prilikom odlučivanja o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora, nemaju ovlaštenja za preispitivanje činjeničnog stanja u predmetnom postupku te kaznene odgovornosti okrivljenika.

 

9. Nadalje, okrivljeni M. G. i okrivljeni A. D. osporavaju zakonitost pobijanog rješenja smatrajući da je došlo do povrede pretpostavke nedužnosti. Povrede su obrazložene time da sud produljenjem istražnog zatvora "već sudi žalitelju za kazneno djelo za koje još nije ni potvrđena optužnica" te pukom konstatacijom da "javni interes ne nadjačava pretpostavku nedužnosti", slijedom čega se, prema žalbi, vrijeđa pretpostavka nedužnosti. Međutim, suprotno ovim navodima, nije došlo do povrede na koju se žalba poziva budući da je u pobijanom rješenju u odnosu na kaznena djela iz članka 328. stavka 1. i druge KZ/11., navedeno da je u tijeku kazneni postupak na temelju podignute optužnice, kao i da za navedena kaznena djela postoji osnovana sumnja da su počinjena od strane ovdje imenovanih okrivljenika. Prema tome, u pobijanom rješenju je izričito i jasno istaknuto da vođenje kaznenog postupka podrazumijeva osnovanu sumnju, a ne krivnju okrivljenika kako to žalbe sugeriraju pa stoga nije moglo doći do povrede pretpostavke nedužnosti.

 

10. Nasuprot žalbenim navodima okrivljenog M. G. i okrivljenog A. D., prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako kod ovih okrivljenika postoji stvarna i konkretna opasnost od bijega da jedino istražni zatvor predstavlja prikladnu mjeru sa ciljem onemogućavanja okrivljenika u tome. Naime, okrivljeni M. G. je osoba koja često mijenja države boravka te često boravi u inozemstvu i to kako u državama E. tako i na drugim kontinentima, pri čemu ima i prijavljeno prebivalište u P., R. Č., dok okrivljeni A. D. osim hrvatskog ima i državljanstvo B. i H. te prebivalište u B. i H. u kojoj periodički boravi, kao i da je njegov odlazak na teritorij B. i H. krajnje fleksibilan. Slijedom navedenog, kada se imaju u vidu težina kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret i zapriječene kazne, ocjena je i ovog suda kako sve prednje opisane okolnosti u svojoj ukupnosti i logičkoj povezanosti upućuju na postojanje neposredne i razborito predvidive opasnosti da će imenovani okrivljenici u slučaju puštanja na slobodu pobjeći u cilju izbjegavanja svoje kaznenopravne odgovornosti.

 

11. Također je prvostupanjski sud, protivno daljnjim žalbenim navodima, naveo konkretne okolnosti iz kojih proizlazi opasnost od ponavljanja djela na strani ovdje imenovanih okrivljenika, opisivanjem njihove uloge i poduzetih radnji u okviru zločinačkog udruženja uz obilježja koja te aktivnosti imaju, kako to proizlazi iz inkriminacija navedenih u činjeničnom opisu optužnice. Navedeno, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ukazuje na iznimnu organiziranost i koordiniranost svih okrivljenika koja je imala međunarodni karakter te njihovu međusobnu povezanost unutar zločinačkog udruženja s precizno podijeljenim ulogama radi realizacije dogovorene kriminalne aktivnosti, kao i njihovu upornost te odlučnost u protupravnom postupanju, a time i izuzetno visok stupanj njihove kriminalne volje. Ovo osobito kada se ima na umu duljina inkriminiranog razdoblja, brojnost protupravnih radnji te inkriminirani im cilj protupravnog postupanja - krijumčarenja i prodaje droge i oružja radi ostvarivanja protupravne imovinske koristi.

11.1. Osim inkriminiranog načina počinjenja i naravi djela za koje se okrivljenici terete, pravilno prvostupanjski sud, pri donošenju zaključka o postojanju opasnosti od ponavljanja djela, uzima u obzir raniji život okrivljenika i dosadašnju usklađenost ponašanja s pozitivnim propisima društva. Okrivljeni M. G. već je prethodno kazneno osuđivan, a okrivljeni M. G. je u R. F. osuđen zbog kaznenog djela nezakonite trgovine narkoticima, psihotropnim supstancama i prekursorima koji nisu isključivo za osobnu uporabu te kaznenog djela u vezi carina, (što je sve detaljno obrazloženo u pobijanom rješenju i podacima iz spisa za svakog pojedinog okrivljenika). Stoga, suprotno žalbenim navodima, činjenica osuđivanosti imenovanih okrivljenika predstavlja jedan od odlučujućih argumenata u prilog potrebe primjene istražnog zatvora s obzirom da se okrivljenici u ovom predmetu pojavljuju kao osnovano sumnjivi da su počinili teže kazneno djelo od onoga za koje su ranije osuđivani što upućuje da njihovo kršenje zakona napreduje prema sve težim oblicima. Pritom je neodlučan opetovani žalbeni prigovor M. G. kako je kazneno djelo u konkretnom postupku počinjeno prije kaznenog djela za koje je pravomoćno osuđen u R. F., jer je očito da ovaj okrivljenik ustraje u činjenju kaznenih djela.

 

12. Razmatrajući, dakle, sve navedene okolnosti te uzimajući u obzir njihovu kakvoću, brojnost i značenje, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se utvrđena opasnost od bijega kao i opasnost od ponavljanja djela na strani ovdje imenovanih okrivljenika, može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 1. i 3. ZKP/08. Ista svrha, za sada se ne bi mogla ostvariti primjenom blažih mjera, tako ni mjerama opreza, kako to sugeriraju žalitelji.

 

13. Pravilnost zaključka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju isticanjem osobnih, poslovnih i obiteljskih prilika okrivljenog M. G. i okrivljenog M. G. jer te okolnosti ne isključuju niti umanjuju postojeću opasnost od ponavljanja djela na strani imenovanih okrivljenika.

 

14. Imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor, u konkretnom slučaju nije povrijeđen niti dinamički pristup, jer sve prednje opisane  okolnosti u svojoj ukupnosti za sada nisu izgubile na svojem značaju i relevantnosti zbog proteka vremena od određivanja istražnog zatvora, a niti je utvrđeno da bi prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora, postupio na način koji bi predstavljao kršenje ustavnih i konvencijskih prava okrivljenika.

 

15. Naime, prvostupanjsko rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika, pritom imajući u vidu ozbiljnost i težinu okolnosti na kojima se temelji istražni zatvor te je njegovo produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu.

 

16. S tim u vezi valja napomenuti, kako dosadašnjim trajanjem istražnog zatvora nije povrijeđeno niti načelo razmjernosti. Naime, prvostupanjski sud prilikom ocjenjivanja eventualne povrede tog načela, u skladu s odredbom članka 122. stavka 2. ZKP/08., ispravno je vodio računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora, kao i maksimalnog trajanja istražnog zatvora iz članka 133. ZKP/08.

 

17. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

 

 

Zagreb, 27. srpnja 2023.