1              Poslovni broj: Gž Ovr-473/2023-2

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-473/2023-2

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H.-T. d.o.o., iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa J. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. & L. d.o.o. protiv ovršenika: I. D. A. iz Z., OIB: ... i II. M. Č. iz Z., OIB: ..., radi ovrhe, odlučujući o ovrhovoditeljevoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-1032147/2022-4 od 8. ožujka 2023., 26. srpnja 2023.

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se ovrhovoditeljeva žalba kao osnovana pa se rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-1032147/2022-4 od 8. ožujka 2023. ukida i predmet vraća na prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim se rješenjem prvostupanjski sud oglasio mjesno nenadležnim (točka I. izreke), te je odlučio nakon pravomoćnosti tog rješenja predmet ustupiti Općinskom sudu u Novom Zagrebu kao mjesno nadležnom (točka II. izreke).

 

2. Protiv tog rješenja pravodobno se žali ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22 u daljnjem  tekstu: ZPP), čija je primjena utemeljena na odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ). U žalbi predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Držeći da je prema prijavljenom prebivalištu ovršenice I. - B. ulica 69, te ovršenika II. M. ulica 4, sve na području N. Z., mjesno nadležan sud u Novom Zagrebu, prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje pozivajući se pritom na odredbu čl 39.a st. 2. OZ-a u svezi s odredbom čl. 38. OZ-a.

 

a sve u svezi s odredbom čl. 2. st. 1. toč. XII. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj 67/18 i 21/22).

 

5. Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj 19. rujna 2022. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, elektroničkim putem i na propisanom obrascu. U pobijanom rješenju se navodi da je predmet dodijeljen u rad javnom bilježniku koji istog vratio sudu prvog stupnja.

.

6. Prvostupanjski sud donosi pobijanu odluku nakon pregleda ispisa adresa prebivališta ovršenika I. i II u Jedinstvenom registru osoba Ministarstva unutarnjih poslova.

 

7. Odredbom čl. 38. OZ-a propisano je da je mjesna nadležnost određena OZ-om isključiva, a prema odredbi čl. 20. st. 2. ZPP-a, sud se može proglasiti, po službenoj dužnosti, mjesno nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekoga drugog suda, najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.

 

8. Odredbom čl. 39 a. st. 2. OZ-a, određeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.

 

9. Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano je odredbom čl. 8. st. 1. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku („Narodne novine“, broj 43/21., 94/21, dalje: Pravilnik), a koja je sadržajno jednaka odredbi čl. 39.a. st. 4. OZ-a i glasi: prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Odredbom čl. 8. st. 2. Pravilnika je propisano da sud dodjelu u rad prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave provodi korištenjem posebne funkcionalnosti u algoritmu dodjele predmeta iz sustava Elektronička ovrha.

 

10. Iz citiranog proizlazi da se javnim bilježnicima predmeti u rad dodjeljuju automatskom dodjelom prema algoritmu u sustavu Elektroničke ovrhe, a ne ovrhovoditeljevim odabirom, pa je zaključiti kako ovrhovoditelj osnovano u žalbi navodi da nije mogao birati mjesno nadležni  sud, odnosno mjesno nadležnog javnog bilježnika pri podnošenju prijedloga za ovrhu.

 

11. Ovrhovoditelj u žalbi ističe kako sustav automatski raspoređuje predmete u rad prema ovršenikovim osobnim podacima. Osnovanost njegovih navoda proizlazi iz samog obrasca za prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (Prilog 1. Pravilniku), u kojeg ovrhovoditelj unosi ovršenikove osobne podatke: ime i prezime, OIB i adresu prebivališta, ali ovrhovoditelj zaista nema mogućnost izbora mjesno nadležnog suda.

 

12. U takvoj situaciji opravdano ovrhovoditelj ukazuje da bi mu prihvaćanjem stava prvostupanjskog suda, nastao dvostruki trošak kojeg nije uzrokovao svojim propustom, a kojeg ne bi mogao osnovano tražiti niti od ovršenika.

 

13. Ovrhovoditelj navodi da javni bilježnik zaprimanjem prijedloga izdaje poziv na plaćanje/račun za prvi dio troška koji ovrhovoditelj traži prijedlogom za ovrhu, a kasnije kada predmet bude ustupljen drugom javnom bilježniku „novi“ javni bilježnik ponovno traži naknadu troška d ovrhovoditelja, pa je ovrhovoditelj  u obvezi ponovno uplatiti isti trošak dodjeli li se predmet u rad drugom javnom bilježniku.

 

14. Sukladno odredbama čl. 278. st. 1. i 2. OZ-a, o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici koji u ovršnom postupku provode postupovne radnje kao povjerenici suda, u skladu s mjerodavnim odredbama OZ-a. Kako je već obrazloženo, prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski povjeravaju se u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika prema algoritmu dodjele predmeta sustava Elektronička ovrha.

 

15. No, u konkretnom slučaju iz stanja spisa nije razvidno kojem je javnom bilježniku predmet inicijalno dodijeljen. U ovakvi okolnostima potrebno je utvrditi je li ovrhovoditelj pozvan na plaćanje troška od strane javnog bilježnika koji predmet ustupio sudu.

 

16. U kontekstu donošenja pobijanog rješenja o mjesnoj nenadležnosti suda, te odluke o ustupu predmeta na postupanje drugom mjesno nadležnom sudu (u konkretnom slučaju Općinskom sudu u Novom Zagrebu), predodjelu predmeta u rad javnim bilježnicima provodio bi sud kojem je predmet dodijeljen (ovdje Općinski građanski sud u Zagrebu). Međutim, iz razloga koji su već navedeni u ovom obrazloženju, za takvo postupanje nema zakonskog uporišta u odredbama čl. 39.a. OZ-a i čl. 8. Pravilnika.

 

17. Zbog svega navedenog, u ovoj fazi postupka, nije moguće utvrditi je li osnovano vraćanje predmeta od strane javnog bilježnika prvostupanjskom sudu, te time ni mogućnosti utvrđenja činjeničnog supstrata na temelju kojeg je donesena pobijana odluka, pa je trebalo, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja koji će ga vratiti u rad javnom bilježniku kojem je već dodijeljen, ukoliko je doista plaćen trošak.

 

Split, 26. srpnja 2023.