Poslovni broj: 8 Kž-440/2023-4

Poslovni broj: 8 Kž-440/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Brđanovića, predsjednika vijeća te Igora Pavlica i Zdravka Pintarića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marte Premec u kaznenom predmetu protiv okrivljenog I. T., zbog kaznenog djela iz čl. 190. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19. i 84/21., – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: 15 Kov-164/2023-55 od 7. srpnja 2023., u sjednici održanoj 26. srpnja 2023.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba okrivljenog I. T. kao neosnovana.

                                                     Obrazloženje

1.              Općinski sud u Čakovcu je rješenjem poslovni broj: 15 Kov-164/2023-55 od 7. srpnja 2023. na temelju čl. 131. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZKP/08) u svezi čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08 odbio prijedlog okrivljenog I. T. za izdvajanje iz spisa potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Čakovec od 06.03.2023. serijskog broja 00079040 (list 24) pod toč. 1) optužnice, zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) Policijske uprave međimurske, Službe kriminalističke policije od 06.03.2023. (listovi 26-27) pod toč. 3) optužnice, službene zabilješke o preliminarnom ispitivanju materije nalik na drogu s fotografijama od 06.03.2023.g. (listovi 63-65) pod toč. 8) optužnice i zapisnika o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja od 23.03.2023. (listovi 154-158 spisa) pod toč. 14) optužnice kao neosnovan.

2.              Protiv tog rješenja žalbu podnosi okrivljeni I. T. po branitelju J. P., odvjetniku u Č. iz "svih zakonskih razloga" s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3.              Prije održavanja sjednice spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na dužno razgledavanje, koje je podneskom broj KŽ-DO-517/2023-2 od 17. srpnja 2023. isti vratilo.

4.              Žalba nije osnovana.

5.               Okrivljenik u žalbi prije svega upire da prvostupanjski sud u pobijanom rješenju negdje ne navodi odredbe zakona, podzakonskog propisa ili bilo kojeg drugog pozitivnog propisa Republike Hrvatske, na kojem temelji svoju odluku.

Nadalje, u žalbi upire da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji propisnoj u odredbi iz čl. 246. st. 4. ZKP/08 kada policija ima pravo provesti pretragu osobe prilikom uhićenja i bez naloga o pretrazi između ostalog ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji vjerojatnost da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete ili tragove koje treba od njega oduzeti kao dokaz u postupku.

Pritom žalitelj posebice upire da je uhićen povodom osnovane sumnje na počinjenje prekršaja, a ne predmetnog kaznenog djela, te da u konkretnom slučaju nisu postojale nikakve okolnosti koje bi upućivale na vjerojatnost da posjeduje oružje ili oruđe za napad ili da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete ili tragove koje treba od njega oduzeti kao dokaz u postupku, tako da nije jasno iz kojeg razloga je policijski službenik prema vlastitom iskazu gurao ruke u džepove njegovih hlača i na temelju koje pravne osnove i zašto nakon pronalaska sporne vage, nije zatražio odgovarajući nalog za osobnu pretragu.

Pored toga, žalitelj primjećuje da policijski službenik nije odmah, niti kasnije predao nadležnom državnom odvjetniku zapisnik o pretrazi bez naloga uz izvješće, a kako to propisuje odredba iz čl. 246. st. 5. ZKP/08..

Vezano za razlikovanje dokazne radnje pregleda i pretrage, žalitelj upire na odredbu iz čl. 124. Pravilnika o načinu postupanju policijskih službenika ("Narodne novine" broj: 76/09, 92/14 i 70/19) u kojoj je u stavku 1. propisano da pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava policijski službenik može obaviti vizualno, dodirom, uporabom drugih osjetila, uvidom u sadržaj, korištenjem tehničkih sredstava ili službenog psa, s time protueksplozijski pregled obavlja posebno osposobljeni policijski službenik, dok je stavku 2. citirane odredbe propisano da kada policijski službenik tijekom pregleda iz stavka 1. te odredbe, utvrdi da postoje okolnosti zbog kojih je potrebno obaviti pretragu, obustavit će pregled te prema potrebi postupiti prema odredbama o pretrazi iz posebnog zakona.

6.               Žalitelj je u pravu kada u žalbi smatra da se u konkretnom slučaju sadržajno nije radilo o pregledu, već o pretrazi osobe (naime iz iskaza samog policijskog službenika koji je poduzeo spornu radnju proizlazi da je isti predmetnu digitalnu vagu pronašao na način da je gurnuo ruku u džep hlača optuženika, a što svako predstavlja radnju pretrage, nakon čega ga je pozvao u svlačionicu i zatražio da se skine do gaća kada je uočio da se u istima nalazi neki predmet, te je od njega zatražio da isti izvadi, na što je ovaj povukao gaće prema gore te je iz njih ispala PVC vrećica ispunjenja bijelom praškastom materijom, a što se po stavu ovog žalbenog suda ne može smatrati dobrovoljnom predajom), te da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za provođenje osobne pretrage optuženika prilikom uhićenja sukladno odredbi iz čl. 246. st. 4. i 5. ZKP/08, s time da se citirana odredba u konkretnom slučaju nije mogla primijeniti ne iz razloga koje u žalbi ističe okrivljenik, već stoga što policijski službenik spornu radnju evidentno nije poduzeo prilikom uhićenja žalitelja, već naknadno u prostorijama policijske postaje prije njegovog smještaja u sobu za zadržavanje, dakle, nakon što je isti  već uhićen.

Također, žalitelj je u pravu kada u žalbi primjećuje da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja doista ne navodi nikakve zakonske i podzakonske propise iz kojih bi proizlazilo ovlaštenje policijskih službenika za provođenjem osobne pretrage optuženika bez naloga za pretragu u danoj situaciji, pri čemu rabi pojam "sigurnosni pregled" koji ne poznaje niti jedan relevantan propis Republike Hrvatske koji regulira to pitanje.

Međutim, kada se odlučne činjenice u ovom predmetu podvedu pod relevantne zakonske i podzakonske propise koji reguliraju to pitanje, proizlazi da su policijski službenici u konkretnom slučaju imali pravo izvršiti osobnu pretragu okrivljenika bez naloga za pretragu.

Prije svega valja primijetiti da je žalitelj nesporno bio uhićen povodom osnovane sumnje na počinjenje prekršaja (izvješće o uhićenju prileži na listu 29 spisa), te da je u trenutku kada je nad njim u prostorijama policijske postaje obavljena osobna pretraga imao svojstvo uhićenika.

Prekršajni zakon ("Narodne novine" broj: 107/07, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 u 114/22) doduše posebno ne regulira pitanje načina postupanja policijski službenika prema uhićenim osobama, međutim, u odredbi čl. 82. st. 3. propisuje da ako Prekršajni zakon ne sadrži odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajući način će se, kada to bude primjereno svrsi prekršajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež.

Zakon o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19 i 80/22 dalje: ZKP/08) to pitanje regulira u odredbi iz čl. 111. st. 5. na način da propisuje da Ministar nadležan za unutarnje poslove donosi propise o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom u pritvorskoj jedinici.

Na temelju takve zakonske ovlasti, Ministarstvo unutarnjih poslova je donijelo pravilnik o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom ("Narodne novine" broj: 88/09, 78/14, 123/16, 50/19 i 11/20).

Slijedom svega navedenog, budući da je okrivljenik u vrijeme kada je nada njim obavljena osobna pretraga u prostorijama policijske postoje izvjesno već imao svojstvo uhićenika, zakonitost spornog postupanja policije valja sagledavati kroz prizmu citiranog Pravilnika o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom, te o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici, a ne kroz prizmu Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, kako to pogrešno smatra žalitelj, budući da se u konkretnom slučaju Pravilnika o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom, te o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici ukazuje kao poseban propis (lex specialis) u odnosu na Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika.

Iz odredbe čl. 13. u svezi sa odredbom iz čl. 43. Pravilnika o prijamu i postupanju s uhićenikom i pritvorenikom, te o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici jasno proizlazi da su policijski službenici ovlašteni bez naloga obaviti temeljitu pretragu uhićenika kod prijama u pritvorsku jedinicu kao i u situaciji kada postoji sumnja da isti posjeduje ili skriva predmete ili tvari čije držanje je zabranjeno, s time da u smislu čl. 41. st. 3. i 4. citiranog Pravilnika temeljita pretraga uhićenika predstavlja detaljan pregled i uvid u sadržaj odjeće, obuće i stvari osobe koja se pretražuje, te se prilikom pretrage osobe i njezinih stvari smiju koristiti i tehnička pomagala, s time da je u smislu stavka 6. citirane odredbe policijski nadzornik samo u situaciji kada je potrebno obavljanje pregleda tjelesnih otvora osobe (o kakvoj situaciji u konkretnom slučaju nije riječ) o tome dužan izvijestiti nadležnog državnog odvjetnika i predložiti mu izdavanje naloga za takav tjelesni pregled.

Pritom, a vezano za žalbene navode kojim se upire da je pretraga okrivljenika obavljena kada je imao svojstvo uhićenika povodom osnovane sumnje na počinjenje prekršaja, a ne predmetnog kaznenog djela, valja ukazati i na odredbu iz čl. 13. st. 5. citiranog Pravilnika u kojoj je propisano da će se predmeti koji su pronađeni prilikom pretrage uhićenika, a koji se ne dovode u vezu s razlogom uhićenja već mogu poslužiti kao dokaz radi provođenja drugog kaznenog ili prekršajnog postupka oduzeti uz Zapisnik o oduzimanju predmete, te dostaviti nadležnoj ustrojstvenoj jedinici policije radi provođenja postupka, a o čemu će se izvijestiti nadležni državni odvjetnik (iz stanja spisa, konkretno zapisnika o privremeno oduzetim predmetima (bez naloga) koji prileži na listovima 26 - 27 spisa i zapisnika o primopredaji privremeno oduzetih predmeta zamjeniku nadležne državne odvjetnice (list 28 spisa), proizlazi da su policijski službenici u konkretnom slučaju tako i postupili.

6.               Slijedom svega navedenog, žalitelj nije u pravu kada u žalbi smatra da su dokazi koji se pobliže taksativno navode u izreci pobijanog rješenja plod njegove nezakonito provedene osobne pretrage, tako da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog obrane da se ti dokazi kao nezakoniti izdvoje iz spisa.

7.              Budući da žalba okrivljenika nije osnovana, a kako pri ispitivanju pobijanog rješenja nisu nađene povrede propisane u čl. 494. st. 4. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci rješenja.