1

                            Poslovni broj: Gž-432/2023-2

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: Gž-432/2023-3

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Jositi Begović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz Z., S. .., OIB …, koju zastupa punomoćnica N. C., odvjetnica u Z., protiv tuženika S. K. iz Z., G. .., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica K. R., odvjetnica u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, broj Psp-22/2019-61 od 6. lipnja 2023., 26. srpnja 2023.  

 

r i j e š i o  j e

 

I.Žalba  se odbija kao neosnovana i rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, broj Psp-22/2019-61 od 6. lipnja 2023. se potvrđuje.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice da joj se naknade troškovi žalbe.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

'Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu dana 30. siječnja 2017. godine, oko 04,00 sati, u posljednjem mirnom, istinitom i kvalificiranom posjedu nekretnine-stana na adresi u Z., G. .., I. kat l., u površini od 97 m2, evidentiranog u zgradi na kat. čest. …, zk. ul. …, k.o. G. Z., sa zaštitarskom opremom i pokretnim stvarima u stanu na način da je:

-               provalio u stan razbivši i oštetivši drvena ulazna vrata s duplim rešetkama i pojačanjem rešetki te oštetivši zaštitarsku opremu u stanu i to: magnetni kontakt ulaznih vrata, prozora smočnice, toaleta, dječje, primaće i spavaće sobe, detektor vibracija u spavaćoj sobi i detektor kretanja: hodnika, kuhinje, dječje, primaće, spavaće sobe i hodnika, protuprovalne rolete na tri ulična prozora, protuprovalne rešetke na tri dvorišna prozora i protuprovalne rešetke na balkonskim vratima,

-               izveo je građevinske radove spajanja svog susjednog stana sa stanom tužiteljice izbijanjem nosivog zida sa dijamantnim zaštitnim pločama u spavaćoj sobi stana tužiteljice na mjestu koje graniči s njegovim stanom, smještenog s desne strane ulaznih vrata stana tužiteljice, koji zid je visine 4 m, dužine oko 7 m i debljine 70 cm te

-              zauzeo i izbacio njezine sljedeće pokretne stvari i to:

-               starinski namještaj: 8 ormara, 2 kuhinjska kredenca, 2 velika stola, 4 mala stola, 1 pisaći stol, 3 garniture od po 3 stolića, 1 stol za serviranje s kotačima, 13 stolica, 4 fotelje, 1 dvosjed, 3 kreveta, 2 noćna ormarića, 1 šesterokatna polica za knjige, 2 police za ukrase, kupaonski ormarić, 2 komode,

-               tehnički uređaji: 1 perilica za rublje, 1 perilica za suđe, 1 sušilica za rublje, 1 štednjak, 1 hladnjak, 1 osobno računalo, 1 televizor, 2 glačala, 2 uređaja za mljevenje, 1 mikser,

-               rasvjetna tijela: 3 starinska lustera, kuhinjska lampa, dvokraki zidni električni svijećnjak, 4 rasvjetna tijela u nus prostorijama, 1 stolna svjetiljka,

-               tepisi: 1 veliki tepih i 3 mala tepiha,

-               slike: 15 akvarela od Marka Džamoje, 2 akvarela od Franca Boltara, 1 ulje na platnu od Franca Boltara, 3 ulja na platnu nepoznatih autora i 1 uramljena paška čipka,

-               gobleni: 4 veća goblena i 6 manjih goblena,

-               ogledala: 4 zidna ogledala,

-               fotografije: 3 uramljene obiteljske fotografije,

-               satovi: 1 zidni sat i 1 budilica,

-               ukrasni predmeti: 3 kristalne vaze, 3 kristalna tanjura, 5 keramičkih vaza, 1 kobalt vaza, 1 kobalt zdjela, 2 kobalt svijećnjaka, 2 cvibelmuster svijećnjaka i 1 cvibelmuster žardinjera, 1 cvibelmuster vaza, 5 pepeljara od muranskog stakla, 5 zdjela od običnog stakla, 6 mjedenih svijećnjaka, 1 mjedeni mužar, 1 mjedena zdjela, 1 mjedena čaša, 1 srebrni svijećnjak, 14 ukrasnih kuhinjskih zidnih tanjura, Mozzartova bista, 4 porculanske figure, 1 porculanski vrč sa zdjelom, 1 podna vaza za cvijeće i ukrasi za Božić i Uskrs,

-               knjige: više od 100 knjiga iz područja beletristike, oko 30 notnih zapisa, 6 općih enciklopedija, 3 muzičke enciklopedije, 1 opći leksikon, 20 knjiga pravne literature, 4 rječnika i 4 gramatike,

-               posuđe: 1 starinski servis za jelo za 6 osoba, 1 porculanski servis za jelo za 6 osoba, 1 japanski servis za čaj, 1 starinski servis za čaj, 1 cvibelmuster servis za kavu, 6 murano čaša za vodu, 6 murano čaša za vino, 6 murano čaša za liker, 6 običnih čaša za vodu, 10 običnih tanjura, 10 posuda za kuhanje, 3 tepsije, 2 pribora za jelo, 1 valjak, 2 drvene daske za rezanje i 10 kuhača,

-               posoblje i posteljina: 6 zavjesa, 5 stolnjaka, 10 nadstolnjaka, 30 ukrasnih podmetača, 3 prekrivača za krevete, 3 popluna, 8 pokrivača, 6 jastuka, 10 jastučnica, 10 plahti, 10 ručnika i frotirskih ogrtača,

-               garderoba: uobičajena odjeća za jednog muškarca, jednu ženu i jedno dijete te dječje igračke;

čime je onemogućio tužiteljicu u korištenju stana, opreme i pokretnih stvari u stanu pa mu se nalaže pod uvjetom da ponovno postane vlasnik predmetne nekretnine da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u momentu smetanja posjeda na način da omogući tužiteljici korištenje stana, tako da postavi drvena ulazna vrata sa duplim željeznim rešetkama sa pojačanjem rešetki te magnetnim kontaktom kakva su bila ranije te da preda tužiteljici ključeve od tih vrata, da vrati navedenu zaštitarsku opremu i pokretne stvari u stanu te da ponovno sagradi spomenuti srušeni zid sa zaštitnom pločom na zidu pa mu se ubuduće zabranjuje svako takvo i slično smetanje.'

 

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 497,71 eur/3.750,00 kn."

 

2. Ovo rješenje, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) i predlaže prvostupanjsko rješenje ukinuti, podredno preinačiti u smislu žalbenih navoda.

 

3. Na žalbu je odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet spora posjedovna je zaštita. Posjed je oduzet, a predmet posjeda je stan.

 

5.1. Nakon što je tijekom postupka tuženik, koji je vlasnik stana, ustvrdio da je vlasništvo stana otuđio, tužiteljica je preinačila tužbu postavljajući tužbeni zahtjev na način da ranije zatraženu posjedovnu zaštitu traži pod uvjetom da tuženik ponovno postane vlasnik stana.

 

6. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev temeljeći svoju odluku prvenstveno na činjenici da je tuženik vlasništvom stana raspolagao otuđivši ga, a što da je nesporna činjenica s obzirom na postavljeni, prethodno navedeni, tužbeni zahtjev.

 

6.1. Iz činjenice da je tuženik otuđio stan prvostupanjski sud izvodi zaključak da tuženik više ne može uspostaviti ranije posjedovno stanje, a kako ne može vratiti ranije posjedovno stanje tužiteljice na stanu, to je bespredmetan dio tužbenog zahtjeva da mu se zabrani svako daljnje smetanje (točka 11. obrazloženja prvostupanjske odluke).

 

6.2. U pogledu zahtjeva za utvrđenje da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom, istinitom i kvalificiranom posjedu, kako je to tužbenim zahtjevom zatraženo, prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev utvrdivši da tuženik nije počinio utužene radnje smetanja, te da tužiteljica nije bila u mirnom, istinitom i kvalificiranom posjedu stana, jer u istom nije živjela nego samo povremeno dolazila.

 

7. Ispitujući pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavak 2. u vezi članka 381. ZPP-a, ovaj sud nalazi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti i to ona iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, budući je rješenje nerazumljivo i kontradiktorno, dakle takvo da se ne može ispitati.

 

8. U prvom redu valja ukazati da, prema članku 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) pravo na zaštitu posjeda ima onaj kojega drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, pa i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, pa je dakle predmet posjedovne zaštite miran posjed, a ne ispituje se je li isti istinit i/ili kvalificiran, pa u tom dijelu tužbeni zahtjev za zaštitom od smetanja posjeda svakako ne može ni biti prihvaćen.

 

9. Prema članku 22. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

 

10. Prema odredbi članka 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

 

11. Iz navedenih odredbi jasno proizlazi da pitanje vlasništva nekretnine za posjedovnu zaštitu nije relevantno, pa tako niti činjenica da je tijekom postupka došlo do promjene vlasništva na nekretnini koja je predmet posjedovne zaštite zbog čega je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da bi zbog toga uspostava ranijeg posjedovnog stanja bila nemoguća.

 

12. Jednako tako jasno proizlazi da nije relevantno za pitanje posjeda stana koristi li netko stan za stanovanje ili ne, bitno je samo ima li taj netko faktičnu vlast na stvari (članak 19. ZV-a), pa pravo na posjedovnu zaštitu ima i onaj tko ima faktičnu vlast na stanu neovisno o tome kako ga i za što koristi, radi čega je nerazumljiv i kontradiktoran zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljici, zbog toga što u stanu nije stanovala već je u njega samo povremeno dolazila, ne pripada posjedovna zaštita.

 

13. Iz raspravne građe jasno proizlazi da je smetanje posjeda jedno u nizu sporova nastalih između parničnih stranaka u vezi s predmetnim stanom kojeg je tuženik naslijedio od svog oca, a u kojem je tužiteljica stanovala sa svojim pok. ocem još od vremena kada je on na predmetnom stanu stekao stanarsko pravo, dakle da je do radnje koja predstavlja čin smetanja posjeda očito došlo u razrješavanju odnosa nastalih nakon ukidanja stanarskog prava, koji odnosi, međutim, za pitanje posjeda i pružanje posjedovne zaštite nisu relevantni i sa smetanjem posjeda ne smiju se miješati, kako to čini prvostupanjski sud.

 

14. No, unatoč navedenoj bitnoj povredi, ovaj sud nalazi da se pobijano rješenje može potvrditi i to ne samo u dijelu u kojem se traži zaštita istinitog i kvalificiranog posjeda, kvalitete posjeda koje se u posesornoj parnici ne ispituju, kako je to već obrazloženo pod točkom 8. ove drugostupanjske odluke, već zbog toga što je pružanje posjedovne zaštite zatraženo na način na koji je zatraženo – pod uvjetom da tuženik ponovno postane vlasnik stana budući mogućnost pružanja posjedovne zaštite uvjetno nije ZV-om predviđena. Također valja reći da utvrđenje da je smetanje počinjeno ne može samostalno egzistirati, kako to smatra prvostupanjski sud, kada nakon što zaključuje da se prijašnje posjedovno stanje ne može uspostaviti, a da je zahtjev za zabranom svakog daljnjeg smetanja bespredmetan (točka 11. obrazloženja pobijanog rješenja) i zbog toga ih nalazi neosnovanima (točka 13. obrazloženja) daje razloge zašto smatra da čina smetanja nije ni bilo, pozivajući se pri tome na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011.. Utvrđenje čina smetanja je samo u funkciji ostvarenja kondemnatorne posjedovne zaštite, dakle uspostave ranijeg posjedovnog stanja i zabrane takvog ili sličnog smetanja, ili barem samo zabrane.

 

14.1 U obrazloženju revizijske odluke na koju se pozvao prvostupanjski sud navedeno je doslovno:

""Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a propisano je:

 

„Posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući sa da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje posjeda.“

 

Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita a to je tražiti utvrđenje čin smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjena i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZV-a (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a."",

 

pa je neosnovan zaključak prvostupanjskog suda o sadržaju pravnog shvaćanja VSRH-a iz navedene odluke o mogućnosti egzistiranja samo deklaratotnog zahtjeva. Već sama činjenica da se u posesornim parnicama pruža zaštita upućuje na to da zahtjev mora biti kondemnatoran a ne samo deklaratoran.

 

15. Slijedom navedenog žalba se ukazuje neosnovanom radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke na temelju odredbe članka 373. a stavak 1. u vezi stavka 3. ZPP-a.

 

16. S obzirom na uspjeh žaliteljice o njezinom zahtjevu za naknadom troškova žalbe odlučeno je kao pod točkom II. izreke na temelju članka 166. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

 

 

Dubrovnik, 26. srpnja 2023.

Sutkinja:

 

Josita Begović v.r.