Poslovni broj 23 Gž-655/2021-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 23 Gž-655/2021-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tihani Mariji Miladin kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice S. J.1 OIB: …, F., zastupane po punomoćnici S. Z., odvjetnici u Z., protiv protustranki 1) S. S. OIB: …, S., K., 2) S. J.2 OIB: …, S., K., 3) J. L. OIB: …, S., S., 4) M. M. OIB: …, S., K., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-327/20-2 od 7. prosinca 2020., dana 25. srpnja 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj R1-327/20-2 od 7. prosinca 2020.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice podnesen radi uređenja međe.

 

2. Predlagateljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući pobijanu odluku u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 112/22-dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da nije pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

5. Suprotno navodima žalbe pobijano rješenje sadrži jasne razloge o svim pravno odlučnim činjenicama, utvrđenja prvostupanjskog suda sukladna su sadržaju isprava priloženih spisu, pa nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. st. 2. točke 11. ZPP-a.

 

6. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, jer je sud prvog stupnja savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje.

 

7. U konkretnom slučaju, predlagateljica traže uređenje međe između nekretnine u njezinu vlasništvu čest. zem. 8191 k.o. V. i nekretnine u vlasništvu protustranaka-čest. zem. 8190 k.o. V.., kao sporne, a prema posljednjem mirnom posjedu uz vanjske stepenice izgrađene na dijelu čest. 8190 k.o. V. Predlagateljica prijedlog temelji na tvrdnji da je vlasnica i posjednica čest. zem. 8191 na kojoj čestici je sagrađena kuća, te da je u posjedu vanjskih stepenica koje su sastavni dio kuće a koje se dijelom nalaze na čest. zem. 8190 u vlasništvu protustranaka.

 

8. Imajući u vidu da predlagateljica u samom prijedlogu navodi da se nalazi u posjedu dijela čest. zem. 8190 u vlasništvu protustranaka, prvostupanjski sud zaključuje da među strankama nije sporna međa, već da predlagateljica smatra da joj pripada pravo vlasništva na prijepornom dijelu navedene nekretnine pa ujedno cijeneći da sud u ovom postupku nije ovlašten raspravljati o pravu vlasništva, zauzima stav da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 103.  Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) za uređenjem međe, slijedom čega, odbija prijedlog kao neosnovan.

 

9.  Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za uređenjem međe.

 

10. Prema čl. 103. ZVDSP-a, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među (st. 1.).  Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju (st. 2.). Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi-prema pravičnoj ocjeni (st. 3.).

 

11. Sukladno prethodno citiranoj odredbi čl. 103.  st. 1. ZVDSP-a procesno pravne pretpostavke za provedbu postupka uređenja međe su da postoji oštećenje međašnih znakova između dvije nekretnine tako da se više neće moći raspoznati ili da se međe ne raspoznaju ili da su međe sporne, u kojem slučaju međa može biti obnovljena odnosno ispravljena. Međa je linija koja razdvaja dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice) i koja se u naravi označava međašnim znacima, kao što su zidovi, razne vrste ograda i sl.

 

12. Kako u konkretnom slučaju nije sporna međa, već je sporno pravo vlasništva na prijepornom dijelu čest. zem. 8190 na kojem su sagrađene vanjske stepenice u posjedu predlagateljice, to nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 103.  st. 1. ZVDSP-a za provođenje postupka uređenja međe, već predlagateljica ima pravo ostvarivati svoja vlasnička prava u parničnom postupku, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za uređenjem međe, kao neosnovan.

 

13.  Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 380.  toč. 2.  ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

U Zagrebu 25. srpnja 2023.

 

 

                                                                                                                                            Sudac:

       Tihana Marija Miladin, v.r.