1

Poslovni broj 4 Gž-3683/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 4 Gž-3683/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Gradišek kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Andrine Raspor Flis kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. B. iz S.1, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B. i p. d.o.o. u S.1, protiv 1. tuženika D. B. iz S.1, OIB: … i 2. tuženice S. V. iz S.1, OIB: …, koje zastupa punomoćnik V. F., odvjetnik u S.2, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4347/2018 od 10. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj od 25. srpnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4347/2018 od 10. lipnja 2022. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

 

              "I. Utvrđuje se da u sastav ostavine iza smrti ostavitelja pokojnog J. B. sina S. iz R., rođenog ... godine, a umrlog ... godine, iza kojeg se vodi ostavinski postupak pred Općinskim sudom u Splitu, pod poslovnim brojem O-1912/17 – ne ulaze: prvi kat obiteljske kuće upisane u posjedovnom listu 11881 (čestica zemljišta 5371/9) K.O. S. (anagrafske oznake S.), poslovni prostor (položen na čestici zemljišta 5371/9, 5386/4, 9974/69 sve K.O. S.) koji se nalazi do navedene kuće (anagrafske oznake S.) te ostava sagrađena na jugozapadnom dijelu k. č. br. 3856/9 (čestica zemljišta 5371/9), posjedovni list 11881 K.O. S.

II. Nalaže se tuženima da, na jednake dijelove, na ime naknade parničnog troška, u roku od 15 dana - isplate tužitelju iznos od 10.625,00 kuna.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška."

 

2. Protiv prvostupanjske presude žali se 1. tuženik zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, preinačiti pobijanu presudu a podredno ju ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da u sastav ostavine iza smrti pok. J. B., sina S., oca stranaka ne ulaze prvi kat obiteljske kuće, poslovni prostor koji se nalazi do te kuće kao i ostava na jugozapadnom dijelu kč.br. 3856/9, na pokretanje koje parnice je upućen pravomoćnim i ovršnim rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-1912/17 od 20. kolovoza 2018.

 

5. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev ocjenjujući kako je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je tuženik stekao pravnu osnovu za stjecanje predmetnih nekretnina u vidu sporazuma postignutog između članova obitelji a osim toga je utvrđeno i da je tužitelj dugi niz godina samostalno, kao kvalificirani posjednik  nekretnine posjedovao te ih stekao dosjelošću pa u času smrti oca stranaka u njegovoj ostavini nije postojalo pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama jer je vlasništvo u tom času postojalo u imovini tužitelja.

 

6. Kao objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina u pravnom prometu može biti pojedinačna nekretnina kako ju određuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) te pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje a kad je više zemljišnih čestica upisano u Zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak one su pravno sjedinjene u zemljišnoknjižnom tijelu koja je tako jedna nekretnina (čl. 2. st. 3. i čl. 9. st. 1. ZVDSP).

 

7. Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice zajedno odnosno, cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini ili idealni dio svih katastarskih čestica odnosno, idealni dio zemljišnoknjižnog tijela. Odredbom čl. 9. st. 1. ZVDSP je propisano kako pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje dok su prema odredbi čl. 2. st. 3. ZVDSP nekretnine, čestice zemljine površine zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje ako zakonom nije drukčije određeno a odredba čl. 6. st. 1. ZVDSP nadalje propisuje kako dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti a da ne bude time uništen on ili sama stvar (bitni dio) ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava ako zakonom nije što drugo određeno.

 

8. Kada je objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina, u pravnom prometu može biti pojedinačna nekretnina kako ju određuju odredbe stvarnog prava i pravni entiteti koje je pravni poredak izjednačio s nekretninom (ograničeno stvarno pravno građenja - čl. 280. st. 2. i 3. ZVDSP, zgrade i druge građevine koje su na općem dobru izgrađene na temelju koncesije pa tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje - čl. 3. st. 4. i čl. 9. st. 4. ZVDSP te idealni suvlasnički dijelovi nekretnine - čl. 37. st. 3. ZVDSP).

 

9. Pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju od 20. ožujka 2013. (list 23-25 spisa) ozakonjena je jednostavna slobodnostojeća poslovna zgrada s jednim poslovnim prostorom izgrađena na sud.čest.zem. 5371/9, 5368/4 i 9974/69 k.o. S.

 

10. Glede zgrade u kojoj se nalazi prvi kat koji je predmet prijepora, radi se o nekretnini upisanoj u posjedovnom listu … na kč. br. 3856/9 kao kuća, zgrada (dio) i dvor, na kč. br. 3861/3 kao zgrada (dio) i dvor te kč. br. 13645/34 kao zgrada (dio) i dvor, sve u posjedu oca stranaka, J. B. iz S. i to kao jedinstvena nekretnina ukupne površine 446 m2.

 

11. Odredbom čl. 9. st. 1. ZVDSP u pravni sustav koji uređuje stvarna prava i pravo vlasništva na nekretnini uvedeno je načelo jedinstva nekretnine koji se primjenjuje od stupanja na snagu ZVDSP ( 1. siječnja 1997.) Odredbom čl. 395. st. 2. ZVDSP određeno je da se od dana stupanja na snagu tog zakona odredbe propisa koje su na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada odnosno, dijelova zgrada od pripadnosti zemljišta, moraju tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jedinstvenosti nekretnine pa odluke sudova bez obzira na kojem se propisu osnivale moraju uvažavati načelo jedinstva nekretnine i ne mogu glede pitanja prava vlasništva na nekretnini glasiti tako da odstupaju od tog načela.

 

12. U ovom postupku predmet raspravljanja jest prvi kat zgrade kao poseban dio nekretnine pa stoga prema odredbi čl. 66. st. 1. ZVDSP vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Nadalje, na temelju odredbe čl. 67. st. 1. ZV-a vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija. Odredbom čl. 69. st. 1. ZVDSP, vlasništvo posebnog dijela nekretnine (prvog kata u ovom postupku) neodvojivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se samo zajedno s njim može ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi.

 

13. Kako u ovom postupku tužitelj traži stvarnopravnu zaštitu samo u odnosu na prvi kat, bez da istovremeno traži i pravo suvlasništva na odgovarajućem dijelu čitave nekretnine s kojim je pravo vlasništva na stanu neodvojivo povezano nije moguće pravilno utvrditi činjenično stanje u smislu označenih odredbi ZVDSP.

 

14. Budući da prvostupanjski sud utvrđuje da se radi o stjecanju prvog kata te kuće po tužitelju (sporazumom i dosjelošću) radilo bi se o vlasništvu više osoba na predmetnoj nekretnini i tada vlasništvo može biti označeno razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari ili pak, ukoliko se nekretnina sastoji od zemljišta sa zgradom, suvlasnik čiji je suvlasnički dio te nekretnine dovoljno velik za to, ovlašten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama odredbi ZVDSP uspostaviti i sa svojim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnog dijela te nekretnine (etažno vlasništvo).

 

15. I naposlijetku, glede ostave ne postoje bilo kakve oznake koje bi ju  individualizirale tako da može biti predmet sudske zaštite u smislu naprijed iznijetog.

 

16. Zbog svega toga nije moguće utvrđivati sastav ostavine iza smrti oca stranaka kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom i opisano u tužbi budući da te nekretnine ne predstavljaju nekretnine koje bi mogle biti objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina.

 

17. Iako u ostavinskom rješenju prvostupanjskog suda nekretnine nisu opisane sukladno označenim pravilima, taj propust ne utječe na činjenicu da je tužitelj, uz svoju sestru, upućen na pokretanje parnice s obzirom da se nedostaci u ostavinskom rješenju kojim je prekinut taj postupak, mogu otkloniti u parnici na koju su upućeni a stoga, što se ostavinsko rješenje ne odnosi na upućivanje u parnicu radi utvrđenja vlasništva već radi utvrđenja da određene nekretnine ne predstavljaju ostavinsku imovinu ostavitelja.

 

18. Prvostupanjski sud je potom nerazumljivo utvrdio kako je tužitelj stekao pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na označenim nekretninama na temelju pravnog posla (sporazuma između članova obitelji), da bi potom tu osnovu utvrdio na temelju zakona, dosjelošću, nasuprot čemu je iz iskaza tužitelja moguće utvrditi kako je prvi kat zgrade, ostavu i poslovni prostor stekao građenjem jer ih je on izgradio te nemaju nikakve veze s očevom imovinom.

 

19. U odnosu na stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla je odredbom čl. 115. st. 1. ZVDSP propisano da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, može doći do prelaska vlasništva s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja ali pravni posao kojemu je cilj stjecanja vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku (čl. 115. st. 3. ZVDSP) a iz iskaza samog tužitelja je moguće utvrditi kako ništa za života oca o podjeli nisu potpisali.

 

20. Slijedom svega iznijetog je počinjena  bitna povreda odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11., 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/2. i 142/22- dalje u tekstu: ZPP) jer je prvostupanjska presuda nerazumljiva i ne može se ispitati budući da, osim većinom preslikanih iskaza svjedoka ne sadrži zakonitu ocjenu provedenih dokaza kao niti razumljive razloge za prihvaćanje tužbenog zahtjeva a obrazloženje se ne može smatrati valjanim s obzirom na nedostatak sadržaja pravne zaštite koja je pružena tužitelju kako izrekom prvostupanjske odluke tako i njezinim obrazloženjem koje je bitni sadržaj sudske odluke jer mora sadržavati opis činjeničnog stanja utvrđenog na osnovi ocjene dokaza, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, na koji način i ocjenom kojih dokaza je sud utvrdio odlučne činjenice te razloge zbog kojih je određenim dokazima povjerovao a zbog čega druge smatra neuvjerljivim te je sud dužan iznijeti i razloge zbog kojih je na utvrđeno činjenično stanje odlučio primijeniti određeni pravni propis.

 

21. Kako iz razloga prvostupanjske presude nije moguće utvrditi način i rezultate zaključivanja suda o relevantnim činjenicama, o ocjeni provedenih dokaza te prava koje je primijenjeno, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP) i to u odnosu na oba tuženika jer su nužni a time i jedinstveni suparničari koji u pogledu ostavine stoje u jedinstvenoj nedjeljivoj pravnoj zajednici.

 

22. U ponovnom postupku je, imajući na umu i navode žalbe 1. tuženika, potrebno ocijeniti tužbeni zahtjev primjenom označenih odredbi ZVDSP, utvrditi mogućnost stjecanja ovako opisanih nekretnina tako, da je potrebno jasno utvrditi što točno ulazi u ostavinu odnosno, što je ostavitelj u trenutku smrti imao na predmetnim nekretninama te potom što u nju ne ulazi i zašto, uz oznaku  radi li se o knjižnom ili izvanknjižnom vlasništvu kao i odrediti pravnu osnovu možebitnog stjecanja tužitelja što se sve mora osnivati na rezultatu dokaznog postupka, čime će tek u ovom predmetu moći biti donijeta nova i zakonita odluka koja prvenstveno mora imati razumljivu i zakonitu izreku.

 

 

U Zagrebu 25. srpnja 2023.

 

Predsjednica vijeća:

       Ana Gradišek, v.r.