1

                            Poslovni broj: 4 Gž Ovr-788/2023-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

                           

Poslovni broj: 4 Gž Ovr-788/2023-3

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R I J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Željki Rožić Kaleb, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvoovrhovoditelja A. D. S., V. V. L., L., OIB: …, zastupanog po punomoćniku N. G., odvjetniku u Z. i drugoovrhovoditelja C. o. d.d., sa sjedištem u Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku B. L., odvjetniku u Z., protiv prvoovršenika B. A. iz Š., OIB: …, zastupanog po skrbnici M. J. O. iz centra S. I. Z. i drugoovršenika I. A. iz S. I. Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi drugoovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-5523/2018-74 od 16. veljače 2023., dana 25. srpnja 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

              Odbija se žalba drugoovršenika I. A. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-5523/2018-74 od 16. veljače 2023.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke odbačena žalba nakon preteka roka II ovršenika od 25. studenog 2022. izjavljena protiv rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda, poslovni broj Ovr-5523/18 od 13. rujna 2018., dok je pod točkom. II. izreke odbijen prijedlog za odgodu ovrhe II ovršenika kao neosnovan.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se II ovršenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredbi postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, uvažiti njegovu žalbu i preinačiti pobijano rješenje a podredno ga ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, sve u svezi odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 - dalje OZ).

 

5. Pravomoćnim rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-5523/18 od 13. rujna 2018. određena je ovrha protiv ovršenika na temelju valjane ovršne isprave u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ, solemniziranog ugovora o namjenskom kreditu od 27. travnja 2003. a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u svoti od 26.178,95 eura[1].

 

6. Prvostupanjski sud odbacuje žalbu nakon proteka roka II ovršenika koju je podnio 25. studenog 2022. a nakon što je nekretnina u suvlasništvu II ovršenika predana u posjed kupcu te naložen zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Sesvetama, upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje zabilježbi založnih prava na nekretnini.

 

7. Na temelju odredbe čl. 53. st. 1. OZ ovršenik može žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti podnijeti iz razloga predviđenih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ samo ako te razloge nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u žalbi u roku za žalbu protiv tog rješenja.

 

8. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako je za izjavljivanje žalbe nakon proteka roka potrebno kumulativno ispuniti tri pretpostavke koje su, pravomoćnost rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave, postojanje jednog od zakonom navedenih označenih razloga i opravdanost nemogućnosti isticanja tog razloga u redovnom žalbenom roku.

 

9. Potom je prvostupanjski sud također pravilno ocijenio kako II ovršenik nije bio u nemogućnosti istaknuti razloge iz žalbe nakon proteka roka već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi s obzirom da je njegovo saznanje o djelomičnom podmirenju obveze prema ovrhovoditelju postojalo već u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi, što se odnosi i na saznanje glede možebitnih ništetnosti odredbi ovršne isprave.

 

10. Uz iznijeto, II. ovršenik je u svojstvu založnog dužnika pristao na zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini te je tako ugovorio založno pravo s svim pravnim i faktičnim posljedicama tog raspolaganja koje su za njega poslije tog ugovaranja nastupile pa je postupanje suda prvog stupnja sukladno odredbi čl. 8. st. 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj: 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06) zbog čega nema potrebe da se za ovo utvrđenje provodi test razmjernosti u ovom stadiju postupka (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-III-2551/2015 od 7. srpnja 2015.).

 

11. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. je pod toč. 7. prihvaćen zaključak kako žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80b OZ, ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80b. st. 3. OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo, pa kako je na nekretnini II ovršenika dopuštena uknjižba založnog prava i ne radi se o predmetu koji je izuzet od ovrhe nisu ostvareni niti žalbeni razlozi iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ.

 

12. Naposlijetku, prvostupanjski sud je u odnosu na test razmjernosti pravilno zaključio da je taj prigovor II ovršenik mogao istaknuti u redovnoj žalbi protiv rješenja o ovrsi pa nisu ostvareni žalbeni razlozi II ovršenika te je pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom I. izreke donijeto sukladno odredbi čl. 53. st. 4. OZ jer se žalba temelji na razlozima koje je II ovršenik mogao istaknuti u prije podnijetoj žalbi.

 

13. Prijedlog za odgodu ovrhe prvostupanjski sud odbija zbog toga što ovršna isprava nije ugovor o kreditu s međunarodnim obilježjem a II ovršenik nije dokazao kako bi provedbom ovrhe za njega nastala teško nadoknadiva ili gotovo nenadoknadiva šteta s obzirom da bi prodajom nekretnine ostao bez nekretnine i doma te je postupak prisilnog ostvarenja tražbine neugodan postupak za sve ovršenike ali se radi o legitimnom postupku s tim više, što je nekretnina ovršenika već prodana na javnoj dražbi i donijeto rješenje o dosudi kao i zaključak o predaji u posjed predmetne nekretnine u posjed kupcu kao i uknjiženo pravo vlasništva nekretnine u korist kupca.

 

14. Točni su navodi II ovršenika kako je ovrha određena i provedena na temelju ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu. Međutim, prvostupanjski sud je sukladno zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. po službenoj dužnosti preispitao kako potrošački ugovor ne sadrži nepoštene i štetne ugovorne odredbe ocjenjujući kako je predmetna ovršna isprava odnosno, potrošački ugovor, ugovor koji je zaključen u valuti euro sa fiksnom kamatnom stopom od 7,49 % godišnje, čime je izvršena obveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu po službenoj dužnosti provjeri nepoštenost ugovornih odredbi.

 

15. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ su propisani uvjeti pod kojima na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu a oni predstavljaju vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje, uz daljnje uvjete propisane odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ, koji uvjeti biti moraju biti ispunjeni kumulativno.

 

16. Budući da ovršenik nije učinio vjerojatnom ispunjenje pretpostavke vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu dok poziv na pravo na dom predstavlja tek kvalifikatornu okolnost nastupa štete i samo jedan od kumulativno potrebnih uvjeta za odgodu ovrhe a imajući na umu da je II ovršenik svjesno raspolagao svojim vlasničkim pravom na nekretninama i koristio ga kao instrument osiguranja tražbine ovrhovoditelja čime je pristao da u slučaju nepodmirenja tražbine ovrhovoditelj svu tražbinu namiri iz vrijednosti založene nekretnine, nisu ostvareni žalbeni razlozi.

 

17. Slijedom je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba II ovršenika kao neosnovana i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.

 

U Zagrebu 25. srpnja 2023.

 

Sudac:

Željka Rožić Kaleb, v.r.