REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj
stvari tužitelja M.S., Z., , OIB:
…, zastupan po punomoćniku M.P., odvjetnik iz Z., protiv tuženika R.H., OIB: …,
zastupan po odvjetništvu u Z., Z.,
radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave
zaključene 26. lipnja 2023. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja
M.P., odvjetnika te zamjenice OGDO u Z., K.Ć.,
sukladno odredbi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19,
80/22, 114/22), dana 24. srpnja 2023. objavio je i

p r e s u d i o je

I/ Nalaže se tuženiku R.H., OIB: … da tužitelju
M. S., Z., , OIB: …,
isplati iznos od 1.975,23 eura1 / 14.882,38 kn bruto sa zakonskim zateznim
kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu
na dohodak, koje teku na sljedeće iznose:

- 36,56 eura1 / 275,43 kn od dana 15.07.2014., - 14,30 eura1 / 107,78 kn od dana 15.08.2014.,

- 44,59 eura1 / 335,95 kn od dana 15.09.2014., - 40,06 eura1 / 301,82 kn od dana 15.10.2014.,

- 40,71 eura1 / 306,74 kn od dana 15.11.2014., - 41,31 eura1 / 311,25 kn od dana 15.12.2014.,

- 31,13 eura1 / 234,57 kn od dana 15.01.2015., - 37,56 eura1 / 282,96 kn od dana 15.02.2015.,

- 5,51 eura1 / 41,50 kn od dana 15.03.2015.,

- 32,55 eura1 / 245,23 kn od dana 15.04.2015., - 35,05 eura1 / 264,09 kn od dana 15.05.2015.,

- 39,34 eura1 / 296,43 kn od dana 15.06.2015., - 37,56 eura1 / 282,96 kn od dana 15.07.2015.,

- 19,16 eura1 / 144,35 kn od dana 15.08.2015., - 42,15 eura1 / 317,60 kn od dana 15.09.2015.,

2 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

- 42,75 eura1 / 322,12 kn od dana 15.10.2015.,
- 37,72 eura1 / 284,22 kn od dana 15.11.2015., - 44,79 eura1 / 337,45 kn od dana 15.12.2015., - 40,89 eura1 / 308,11 kn od dana 15.01.2016., - 46,49 eura1 / 350,28 kn od dana 15.02.2016., - 41,02 eura1 / 309,07 kn od dana 15.03.2016., - 9,99 eura1 / 75,25 kn od dana 15.04.2016.,

- 35,55 eura1 / 267,86 kn od dana 15.05.2016., - 41,77 eura1 / 314,69 kn od dana 15.06.2016.,

- 39,16 eura1 / 295,02 kn od dana 15.07.2016., - 21,88 eura1 / 164,84 kn od dana 15.08.2016.,

- 37,62 eura1 / 283,45 kn od dana 15.09.2016., - 41,95 eura1 / 316,09 kn od dana 15.10.2016.,

- 41,20 eura1 / 310,44 kn od dana 15.11.2016., - 39,33 eura1 / 296,33 kn od dana 15.12.2016.,

- 44,57 eura1 / 335,84 kn od dana 15.01.2017., - 45,47 eura1 / 342,56 kn od dana 15.02.2017.,

- 17,65 eura1 / 132,99 kn od dana 15.03.2017., - 17,91 eura1 / 134,92 kn od dana 15.04.2017.,

- 38,24 eura1 / 288,15 kn od dana 15.05.2017., - 40,93 eura1 / 308,39 kn od dana 15.06.2017.,

- 42,07 eura1 / 317,01 kn od dana 15.07.2017., - 22,41 eura1 / 168,88 kn od dana 15.08.2017.,

- 44,56 eura1 / 335,70 kn od dana 15.09.2017., - 45,93 eura1 / 346,04 kn od dana 15.10.2017.,

- 21,92 eura1 / 165,16 kn od dana 15.11.2017., - 41,92 eura1 / 315,86 kn od dana 15.12.2017.,

- 43,92 eura1 / 330,90 kn od dana 15.01.2018., - 40,10 eura1 / 302,13 kn od dana 15.02.2018.,

- 46,11 eura1 / 347,45 kn od dana 15.03.2018., - 39,13 eura1 / 294,80 kn od dana 15.04.2018.,

- 20,50 eura1 / 154,42 kn od dana 15.05.2018., - 37,43 eura1 / 281,99 kn od dana 15.06.2018.,

- 73,20 eura1 / 551,50 kn od dana 15.07.2018., - 19,56 eura1 / 147,40 kn od dana 15.08.2018.,

- 40,28 eura1 / 303,46 kn od dana 15.09.2018., - 49,40 eura1 / 372,24 kn od dana 15.10.2018.,

- 40,28 eura1 / 303,46 kn od dana 15.11.2018.,

- 42,11 eura1 / 317,25 kn od dana 15.12.2018., do isplate

i to za razdoblje od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015.,
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope
banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do

31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te od 1. siječnja 2023. do
isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je banka primijenila na svoje posljednje glavne

3 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu
od 2.176,56 eura1 / 16.399,29 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od

24. srpnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u
iznosu od 248,75 eura1 / 1.874,21 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim
od 24. srpnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj M.S. (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 11. listopada

2019. navodi da je zaposlen kod tuženika R.H.(dalje u tekstu:
tuženik), u Ministarstvu, u Upravi, Službi.
Tužitelj navodi da je u utuženom razdoblju radio u turnusima od 7,00 do 19,00 sati,
odnosno od 19,00 do 7,00 sati. Tuženik je od tužitelja tražio da dolazi na posao
pola sata ranije na otpremu službe u 6,30 sati i u 18,30 sati. Takav raniji dolazak
tuženik nigdje nije evidentirao niti je tužitelju isplatio plaću za isti. Unatoč tome
tuženik redovito disciplinski tereti i kažnjava policijske službenike za povredu
službene dužnosti u tom razdoblju činjenično ih opisujući kao povrede u vrijeme
službe. Tužitelj prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu traži isplatu
razlike plaće na ime prekovremenog rada koji je nastao njegovim dolaskom pola
sata prije smjene u točno neutvrđenom iznosu. Konačno postavljenim tužbenim
zahtjevom iz podneska tužitelja od 23. svibnja 2023. tužitelj traži isplatu ukupnog
iznosa od 1.975,23 eura1 / 14.882,38 kn uvećano za zakonske zatezne kamate na
ime redovnog rada za dolazak pola sata prije smjene na otpremu službe.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.
Tuženik ističe da je dolazak policijskih službenika na smjenu pola sata prije
početka smjene dogovoren sa policijskim službenicima i predstavnicima sindikata
sukladno njihovim zahtjevima, prvenstveno u interesu policijskih djelatnika.
Tuženik ističe da se policijski službenici okupljaju u sjedištu službe radi
organiziranog odlaska na mjesto rada, gdje se pruža mogućnost neposrednom
rukovoditelju da proslijedi informacije od interesa za službu, a potom se djelatnici
organiziranim prijevozom upućuju na štićene objekte. Radi se o dugogodišnjoj
praksi policijskih službenika kojom je omogućeno korištenje organiziranog i
besplatnog prijevoza sa službenim vozilom do štićenih objekta. Ukazuje se da dio
policijskih službenika i dalje dolazi izravno na štićeni objekt, što se odobrava uz
telefonsku najavu od strane šefa smjene. Tuženik ističe da je organizacija rada na
način da službenici dolaze pola sata ranije prvenstveno u funkciji prijevoza
policijskih službenika, kako isti ne bi morali osobnim vozilom dolaziti direktno na

4 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

štićeni objekt. Također, policijski službenici sami odlučuju hoće li doći na posao u
odori ili civilnoj odjeći, odnosno hoće li se presvlačiti u sjedištu službe ili kod kuće.
Slijedom navedenog tuženik ističe da je navedeni način rada dogovoren sa
predstavnicima sindikata i ustanovljen isključivo u interesu policijskih službenika.
Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tužitelj se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu u svom podnesku
od 28. siječnja 2020. ističući da dolazak pola sata prije radi otpreme službe nije
dogovoren sa policijskim službenicima i sindikatima, budući su isti tražili da se
otprema službe evidentira kao radno vrijeme te da se obavlja 15 minuta prije
početka smjene, a koji zahtjev tuženik nije prihvatio, već je odredio da se dolazi
pola sata prije na otpremu službe, a navedeno vrijeme tuženik nije evidentirao kao
radno vrijeme tužitelja.

4. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Zahtjev za
mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), u rješenje disciplinskog suda (str. 7-10 spisa),
u anketne listove (str. 15, 155-161 spisa), u evidenciju prisutnosti na radu, kartice
djelatnika i isplatne liste (str. 36-150 spisa), u izračun potraživanja od strane
tuženika (str. 197-198, 206-207 spisa) u rješenje o rasporedu (str. 235 spisa), u
izvadak iz knjige dežurstava (str. 236-238 spisa), pročitani su zapisnici o
saslušanju svjedoka V.D. (str. 200-201, 219 spisa), M.K.
(str. 202 spisa), J.Z. (str. 202-203 spisa), M.K. (str. 203, 216
spisa), Ž.Š. (str. 227 spisa), O.P. (str. 230-231 spisa),
T.B. (str. 231-232 spisa), te je saslušan tužitelj M.S. kao parnična stranka (str. 249-250 spisa).

5. Na temelju svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u
cijelosti osnovan iz sljedećih razloga.

6. Predmet ovog spora je potraživanje tužitelja s osnova rada duljeg od formalno
propisanog radnog vremena (pola sata prije početka radnog vremena), računajući
po satnici redovnog rada za razdoblje od 15. srpnja 2014. pa do 15. prosinca

2018.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj bio djelatnik tuženika u
utuženom razdoblju i to na poslovima policijskog službenika za osiguranje
objekata u Službi, a
što također proizlazi iz rješenja o rasporedu koje prileži spisu. Predmet spora je
zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće na ime redovnog rada za dolazak pola sata
prije radi otpreme službe.

8. Iz evidencije rada tužitelja proizlazi opseg rada tužitelja u utuženom razdoblju,
dok iz isplatnih lista proizlaze iznosi koji su tužitelju plaćeni na ime plaće.

9. Iz rješenja Drugostupanjskog disciplinskog suda od 11. srpnja 2011. kojeg je
tužitelj dostavio u spis proizlazi da je utvrđena odgovornost policijskog službenika
B.D. za povredu službene dužnosti koja je počinjena u 18,30 sati tijekom
otpreme službe, a radi se o djelatniku Odjela. Isto tako iz zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka kojeg
je tužitelj dostavio u spis proizlazi da se isti pokreće radi postupanja policijskog

5 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

službenika koje se dogodilo u vrijeme otpreme službe, odnosno u 18,30 sati, a radi
se također o službeniku koji radi u Službi.

10. U odnosu na način organizacije rada i obvezu dolaska tužitelja pola sata prije
smjene radi otpreme službe izveden je dokaz čitanjem iskaza svjedoka M.K., V.D., J.Z., M.K., Ž.Š., O.P. i T.B., te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.

11. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka M.K. iz spisa Pr-3811/2019
proizlazi da isti svjedok radi kao pomoćnik šefa smjene u Službi. Svjedok ističe da je sindikalni povjerenik za
svoju ustrojstvenu jedinicu te je upoznat da je tijekom 2004. provedena anketa u
kojoj se većina djelatnika izjasnila da žele da tuženik organizira prijevoz za štićene
objekte i da zbog toga dolaze u bazu pola sata ranije. Nema saznanja o
organizaciji rada u Službi.

12. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka V.D. iz spisa Pr-2762/2019 i
spisa Pr-3811/2019 proizlazi da isti svjedok radi u Službi, Zna da tužitelj radi u turnusu, zna da manji dio policajaca, njih
oko 10% dolazi direktno na štićeni objekt te su se dužni telefonom javiti da su
preuzeli smjenu. Ostatak djelatnika okuplja se u bazi radi otpreme službe pola
sata prije početka smjene. Prilikom okupljanja djelatnicima se komunicira raspored
te se oni odvoze do štićenih objekata. Prema internoj anketi sindikata velika
većina policajaca izjasnila se da želi otpremu smjene. Policajcima je omogućeno
da se presvuku bilo u bazi, bilo na samom štićenom objektu. Većina službenika
dolazi u uniformi na posao. Ne radi se zaduženje oružja jer policajci imaju pravo
24 sata dnevno nositi oružje. Ističe da je anketa provedena 2004.

13. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka J.Z., koji je saslušan u predmetu
Pr-3811/2019 proizlazi da isti radi kao pomoćnik voditelja Službe. Djelatnici rade u turnusu, po želji mogu dolaziti ranije u
središnjicu gdje im je organiziran prijevoz, a ukoliko to ne žele mogu u svom
vlastitom aranžmanu doći na radno mjesto. Do štićenog objekta mogu doći sami, a
prijevoz službenim vozilom je samo opcija. Prema iskazu svjedoka službenik ne
mora doći ranije na radno mjesto, odnosno štićeni objekt jer primopredaja traje
manje od minute. Jedina obveza službenika je da u točno vrijeme bude na svom
radnom mjestu. Svjedok navodi da je korištenje organiziranog prijevoza opcija, a
ne obveza.

14. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka M.K. posl. br. Pr-3811/2019 i
zapisnika posl. br. Pr-2891/2019 proizlazi da je isti trenutno zaposlen kao voditelj
Službe. Ističe u vezi
ranijih dolaska u središnjicu radi organiziranog prijevoza da je navedeno
organizirano u korist radnika, odnosno da se radnicima išlo na ruku. Velik broj
službenika ne živi u Z., više njih putuje zajedno radi uštede na trošku
prijevoza. Lakše im je doći do središnjice gdje ostave vozilo i onda organiziranim
prijevozom odlaze na štićeni objekt. U veljači 2019. provedena je anketa te se
95% službenika izjasnilo da želi dolaziti ranije u središnjicu i koristiti organizirani

6 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

prijevoz. Svjedok ističe da je organizacija odgovarala policijskim službenicima,

2004. provedena je anketa u suradnji sa sindikatima i skoro svi službenici
zahtijevali su raniji dolazak na objekt. Što se tiče ranijeg dolaska na posao takva
praksa je postojala od kada je svjedok zaposlen, za to nije postojao nikakav
poseban pisani akt. Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika bilo je
propisano da je izravno nadređen rukovoditelj dužan prije početka rada policijskog
službenika utvrditi njegovo psihofizičko stanje, a novim pravilnikom spominje se i
otprema službe. Zadnja anketa djelatnika vršena je 2019. kada se 93% djelatnika
izjasnilo da želi i nadalje dolaziti u bazu radi organiziranog prijevoza na štićeni
objekt.

15. Iz zapisnika o saslušanju svjedoka Ž.Š. posl. br. Pr-2893/2019
proizlazi da je isti djelatnik Službe te je ujedno sindikalni povjerenik. Upoznat je sa sustavom
otpreme službe koja se radi u 6,30 sati ujutro za dnevnu smjenu i 18,30 sati za
noćnu smjenu. Djelatnici moraju biti u otpremnoj službi pola sata ranije gdje se
upoznaju sa zadacima i podacima te ih se razvozi na pozicije. Tih pola sata ranije
nije plaćeno. Otprema službe je obvezna i 99% djelatnika dolazi na otpremu
službe, ako djelatnik kasni mora se javiti na vrijeme. Otpremu službe provodi šef
smjene. Djelatnici su dolazili u uniformama na otpremu službe.

16. Iz iskaza svjedoka O.P. koji je iskazivao u predmetu Pr-2761/2019
proizlazi da je u utuženom razdoblju radio u istoj službi kao i tužitelj. Službeno
radno vrijeme bilo je od 7,00 do 19,00 sati ili noćni turnus od 19,00 do 7,00 sati, ali
su djelatnici morali dolaziti na posao pola sata ranije, odnosno u 6,30 ili 18,30 radi
otpreme službe u kojoj su se zaduživala vozila, nadređeni je vršio nadzor jesu li
pravilno obučeni i spremni za službu te ih je informirao o zadaćama za taj dan. To
je bila obveza djelatnika i morali su dolaziti pola sata ranije. U protivnom su morali
pisati izjavu iz kojeg razloga "kasne na posao". Tih pola sata djelatnicima nije
plaćeno. Od kada je svjedok došao u službu rečeno mu je da mora dolaziti pola
sata ranije, nikada nije vidio pisani dokument o tome. Ukoliko bi došao nakon 6,30
morao je pisati nadređenom izjavu o tome zašto je zakasnio. Navodi da anketu
nije provodio poslodavac nego sindikat.

17. Iz iskaza svjedoka T.B. koji je iskazivao u spisu Pr-2761/2019
proizlazi da je radi u službi u kojoj je radio i tužitelj, a počeo je raditi 1995.
Evidenciju radnog vremena vodio je šef smjene. Službeno radno vrijeme počinjalo
je u 7,00 sati, ali su morali doći pola sata ranije u 6,30 zbog otpreme službe. Tih
pola sata korišteno je za prijevoz na štićeni objekt, za prozivku, zaduženje vozila,
razmjenu informacija i slično. Tih pola sata poslodavac nije platio. U slučaju da
netko ne bi došao ranije morao se nadređenom pisano očitovati. Takva je praksa
od 1995., pisanog dokumenta o tome nema. Ukoliko ne bi došli pola sata ranije
morali su pisati očitovanje ili nisu smjeli ući na otpremu, a ako je šef nešto
poduzeo u pogledu discipline, to je morao unijeti u predmet svakog djelatnika. Bilo
je moguće doći direktno na štićeni objekt ali su morali pisati očitovanje.

18. Tužitelj M.S. u svom iskazu navodi da je u utuženom razdoblju
radio kao policijski službenik u Službi. Radno vrijeme bilo je organizirano u smjenama koje su se
izmjenjivale. Dnevna smjena bila je od 07:00 do 19:00, a noćna smjena od 19:00

7 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

do 07:00. U rasporedu rada bilo je navedeno da rade u takvim smjenama,
međutim bili su obavezni doći pola sata prije dnevne odnosno noćne smjene radi
otpreme službe. Taj dolazak bio je obavezan i njega su naložili šefovi koji su tako
rekli. Ukoliko bi netko kasnio na otpremu službe u 06:30 ili u 18:30 on je morao
obrazložiti zašto kasni i pisati o tome izvještaj. Nije postojala mogućnost da se
direktno dolazi na štićeni objekt. Djelatnike su organizirano prevozili kombijima na
štićene objekte. Iznimno su kolege koji dolaze iz udaljenih mjesta mogle doći
direktno na štićeni objekt ukoliko su to zatražili i dobili odobrenje, ali to nije bilo
uvijek. Taj rad nije bio plaćen. Otpremu službe vodio je šef smjene. Na otpremi
službe upoznavali su ih sa događajima koji su se dogodili od kada nisu bili u
smjeni, te su im se obrazlagali zadaci ukoliko je to bilo potrebno. Na početku
otpreme službe bila je prozivka.

19. Iz svih izvedenih iskaza sud je utvrdio da je tužitelj bio dužan doći pola sata
prije preuzimanja smjene radi otpreme službe i prijevoza na štićeni objekt. Iz
iskaza svjedoka V.D. proizlazi da je većina djelatnika dolazila u
središnjicu radi korištenja organiziranog prijevoza i odlaska na štićene objekte, dok
je manji dio djelatnika dolazio direktno na štićeni objekt, pri čemu su se dužni javiti
telefonom da su preuzeli smjenu. Iz navedenog proizlazi da policijski službenik nije
imao vlastito pravo izbora hoće li doći direktno na štićeni objekt ili koristiti
organizirani prijevoz i otpremu službe u središnjici, budući se za slučaj direktnog
dolaska na štićeni objekt morao javiti nadređenom djelatniku te ujedno telefonski
potvrditi da je preuzeo smjenu na štićenom objektu. Iz navedenog proizlazi da je
navedeno bilo obveza, a ne opcija, kako to navodi svjedok J.Z. u svom
iskazu. Navedeno proizlazi također iz iskaza svjedoka M.K., koji navodi
da nije bilo zahtjeva od strane službenika da djelatnici dolaze direktno na štićeni
objekt, a organizacija je uspostavljena u korist policijskih službenika.

20. Tužitelj tijekom postupka ističe da dolazak na otpremu službe 30 minuta ranije
nije bio fakultativan čemu govori u prilog činjenica da su pokrenuti disciplinski
postupci zbog povreda službenih dužnosti koje su se dogodile u vrijeme otpreme
službe.

21. Sukladno odredbi čl. 60. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14,
127/17) radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove,
odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama
poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje
odredi poslodavac. Iz navedene odredbe Zakona o radu proizlazi da se radno
vrijeme veže uz pojam raspoloživosti radnika za postupanje prema uputama
poslodavca, a isto tako veže se za mjesto rada, znači za čitavi period u kojem
radnik boravi na mjestu gdje se obavljaju poslovi, odnosno mjestu koje odredi
poslodavac, kao što je u ovom slučaju baza u kojoj se odvija otprema službe.

22. Sud je utvrdio da rad tužitelja na način da je isti dolazio 30 minuta ranije radi
otpreme službe nema karakter prekovremenog rada kako je isti propisan
odredbom čl. 65. st. 1. Zakona o radu budući da se ne radi o višoj sili,
izvanrednom povećanju opsega posla i drugim slučajevima prijeke potrebe, s
obzirom da je utvrđeno da se radilo o redovitom načinu rada tužitelja prilikom
preuzimanja svake smjene. Stoga je utvrđeno da se u ovom slučaju radi o
redovitim radnim zadacima tužitelja, te da tužitelju za navedeni rad pripada pravo

8 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

na plaću, i to ne za uvećanu plaću s naslova prekovremenog rada, već na plaću
za redovan rad koji se obavljao prilikom preuzimanja svake smjene. Naime, iz
izvedenih dokaza jasno proizlazi da je tužitelj u tom periodu postupao po nalogu
tuženika, da se isti stavio na raspolaganje poslodavcu te da tužitelj nije imao
mogućnost izbora da ne postupi na traženi način, odnosno da dođe na posao u
7,00 sati, odnosno 19,00 sati. Stoga je sud utvrdio da se navedeni angažman
tužitelja smatra radnim vremenom za koje vrijeme tužitelju pripada pravo na plaću,
sve sukladno odredbi čl. 60. st. 1. Zakona o radu.

23. Tuženik tijekom postupka ističe da je tužitelj zahtjevom za mirno rješenje spora
zatražio isplatu s naslova prekovremenog rada, a kako nije riječ o prekovremenom
radu ne pristaje na preinaku tužbe kojom se potražuje isplata s naslova redovnog
rada. Sud je uvidom u spis utvrdio da je tužbom tužitelj zatražio isplatu točno
neutvrđenog iznosa prema vrijednosti predmeta spora od 50.000,00 kn za
neplaćeni prekovremeni rad, kako je to navedeno i u zahtjevu za mirno rješenje
spora, da bi konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio isplatu iznosa od

1.975,23 eura1 / 14.882,38 kn, što znači da nije došlo do povećana zahtjeva u
odnosu na onaj koji je postavljen u tužbi. Isto tako prema odredbi čl. 186. st. 3
Zakona o parničnom postupku sud nije vezan pravnom osnovnom tužbe. Budući
da prema odredbi čl. 191. st. 3 Zakona o parničnom postupku tužba nije
preinačena ako je tužbeni zahtjev smanjen ili je tužitelj promijenio pravnu osnovu
tužbe, sud je utvrdio da u ovom slučaju nije riječ o preinaci tužbe, jer tužitelj iz iste
činjenične osnove koja predstavlja neplaćenih pola sata ranijeg dolaska na rad
potražuje isplatu s naslova redovnog rada, odnosno isplatu koja se temelji na
drugoj pravnoj osnovi. Slijedom navedenog, prigovor tuženika nije osnovan niti
relevantan jer u ovom slučaju nije došlo do preinake tužbe.

24. Visina potraživanja tužitelja proizlazi iz izračuna tuženika, te stoga ista nije
sporna, a tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev prema izračunu tuženika.
Slijedom navedenog valjalo je u cijelosti prihvatiti konačno postavljeni tužbeni
zahtjev tužitelja i donijeti presudu kao u izrijeci.

25. Odluka o isplati zatezne kamate utemeljena je na odredbi čl. 29. st. 1. Zakona
o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29(18,
126/21, 114/22, 156/22) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem
novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne
kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima
koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno
odredbi čl. 92. st 3. Zakona o radu koja propisuje da se plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154.
stavak 1. Zakona o parničnom postupku, koja propisuje da stranka koja je u
cijelosti izgubila parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane
vođenjem postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj:
142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22), budući da je tužitelj zastupan po
odvjetniku.

9 Poslovni broj: 27 Pr-2783/2019-26

27. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav tužbe u iznosu od 199,00 eura
(Tbr. 7.1), za sastav tri obrazložena podneska od 28. 01. 2020., 06. 11. 2020. i 30.

11. 2020. iznos od 199,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8.1), za sastav podneska
od 23. 05. 2023. iznos od 49,75 eura (Tbr. 8.3), za sastav zahtjeva za suđenje u
razumnom roku iznos od 199,00 eura (Tbr. 7.1), za zastupanje na tri ročišta iznos
od 199,00 eura za svako ročište (Tbr. 9.1.), te za pristup ročištu za objavu presude
iznos od 99,50 eura (Tbr. 9.3) što ukupno iznosi 1.741,25 eura, kojem iznosu valja
pridodati iznos od 435,31 eura na ime PDV-a (Tbr. 42), što sve ukupno iznosi

2.176,56 eura1 / 16.399,29 kn, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

28. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška koji se odnosi na trošak
sastava podneska od 19. kolovoza 2021. u iznosu od 49,75 eura uvećano za PDV,
budući da navedeni podnesak predstavlja požurnicu, te stoga isti trošak nije bio
potreban za vođenje ove parnice. Isto tako tužitelju je za podnesak od 23. svibnja

2023. priznato pravo na nagradu prema Tbr. 8.3 Tarife, budući da je istim
podneskom tužitelj svoje potraživanje izrazio u eurima, što znači da nije riječ o
obrazloženom podnesku kako to tužitelj potražuje u troškovniku.

29. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st.

3. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i
zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova
postupka.

U Zagrebu 24. srpnja 2023.

Sutkinja:

Ida Vrančić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana
objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj
odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku 2. tuženiku po OGDO