1              Poslovni broj: Gž-154/2023-2

                                                                                                                Poslovni broj: Gž-154/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u izvanparničnom predmetu predlagatelja 1. B. A. iz K., K., OIB:..., i 2. D. C. iz K., K., oboje zastupani po punomoćnici G. P., odvjetnici iz D., protiv protustranaka 1. M. S. iz O., K., 2. A. A. iz S., V., OIB:..., 3. M. A. iz V., M., OIB:..., 4. M. A. iz P., M., OIB:..., 5. N. S. iz R., A. N., 6. Z. J. iz Z., L. i 7. D. H. iz O., V., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj: R1-116/2020-13 od 19. kolovoza 2022., 24. srpnja 2023.,

r i j e š i o j e

              Odbija se žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama, poslovni broj: R1-116/2020-13 od 19. kolovoza 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina kojim su tražili diobu suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk.ul. 31 k.o. G. prema dogovoru i Zapisniku od 27.11.2019. te uživanju na terenu, zk.ul. 100 k.o. G., zk.ul. 232 k.o. G. i zk.ul. 334 k.o. G. prema uživanju na terenu i posjedovnom stanju, odnosno izdvojanje iz suvlasničke zajednice u samovlasništvo predlagatelja dio nekretnina prema posjedovnom listu 39 k.o. G. i podjelu prema dogovoru.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijeli su predlagatelji iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Ističu počinjenja apsolutno bitnih povreda odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Rješenje je doneseno bez održanog ijednog  ročišta. Nema uporišta u zakonu i u dokumentaciji koja prileži samom spisu. O odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima obrazloženja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava. Sud osobito nije imao uvid u zapisnik koje su stranke sastavile između sebe 22. studenog 2019., a koji je i dokaz da su protustranke zainteresirane za diobu te da nitko od suvlasnika-protustranaka nije osporio predmet diobe, opseg zajedničkih stvari ili pravo suvlasništva pojedinih suvlasnika ili veličinu njihovih udjela. Ne osporava da je između prednika stranaka izvršena dioba, što je potvrđeno i upisom u posjedovne listove, ali je i tada to bio strogo formalni posao za koji je bila potrebna pismena forma, a takva isprava ne postoji. Stranke su u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina u točno određenim suvlasničkim dijelovima i imaju pravni interes da se njihova zajednica razvrgne. Pritom je pravni temelj stjecanje suvlasništva svih stranaka ovog postupka i nasljeđivanje na temelju kojeg su stranke i uknjižene kao suvlasnice. Zato nema zapreke da se suvlasništvo razvrgne konstitutivnom odlukom suda u izvanparničnom postupku, a na temelju koje odluke bi se stranke uknjižile kao vlasnice pojedinih nekretnina. Ugovor o razvrgnuću i odluka suda kojom se razvrgava suvlasništvo tek su pravni temelji stjecanja prava vlasništva jer je čl. 55. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 96/2017., dalje: ZV) propisano da je Zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva, odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava za nekretnine uknjižba prava u zemljišnim knjigama, što sud potpuno zanemaruje. Stranke su radi dogovora o razvrgnuću 2019. bile zajednički na terenu zbog dodatnog problema jer se veći dio oznaka k.č. u primjerice zk.ul.broj 31 k.o. G. ne poklapa s oznakama tih nekretnina u posjedovnim listovima. Kako bi cijepanje svih nekretnina iziskivalo velika novčana sredstva, stranke su ispravom nazvanom zapisnik od 27. studenog 2019. međusobno predložile i dogovorile podjelu koja je drugačija od one navedene u posjedovnim listovima jer između sebe dijele više nekretnina istodobno. Također su, umjesto da se dijeli svaka pojedina nekretnina, dogovorili da svakome od njih pripadne cijela nekretnina. Sud je taj sporazum u potpunosti zanemario. Protustranka M. S. u svom očitovanju navodi da nema udjela u predmetnim nekretninama i to je točno, budući da ona formalno i nije upisana kao suvlasnica nekretnine u zemljišnim knjigama (što pogrešno navodi sud), a prijedlogom je obuhvaćena kao nasljednica svoje majke M. C. (pri čemu je u ostavinskom postupku ona svoj dio ustupila bratu D., kao što je učinila i kao nasljednica ujaka C. V.). Sve nejasnoće sud je mogao izbjeći na način da zakaže samo jedno ročište i da priliku strankama da iznesu svoje stavove i prijedloge, sve u skladu s odredbom čl. 49. st.1. ZV-a i čl. 50. ZV-a (koji daje mogućost sudu da kod odlučivanja uvaži sporazum stranaka). Predlaže ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Predlagatelji su predložili razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk.ul. broj 31 k.o. G., prema dogovoru i zapisniku od 27. studenog 2019. i uživanju na terenu, ali i zk.ul.br.100, 232 i 334 k.o. G. prema uživanju na terenu i posjedovnom stanju, odnosno izdvajanje iz suvlasničke zajednice u samovlasništvo predlagatelja dijela nekretnina prema posjedovnom listu 39 k.o. G. i podjelu prema postignutom dogovoru.

5. Prvostupanjski sud odbio je prijedlog predlagatelja uz zaključak kako je pravo suvlasništva na nekretninama koje su predmet postupka prestalo, u skladu s navodima predlagatelja, još davnih godina kada je između prednika stranaka izvršena dioba, zbog čega da su od tog trenutka stranke postale pošteni posjednici svake pojedine nekretnine ili dijela iste koja im je na temelju diobe pripala, a što je potvrđeno i navodom predlagatelja da je svaka od stranaka upisana u katastru kao posjednik točno određene katastarske čestice, što da proizlazi iz predloženih posjedovnih listova. Kako je dioba u naravi evidentno provedena, iako nije formalno provedena u zemljišnoj knjizi, već su stranke ostale upisane kao suvlasnici, po prijedlogu predlagatelja se ne može razvrgavati suvlasništvo, nego su predlagatelji ovlašteni svoje stečeno pravo vlasništva na navedenim nekretninama formalno prenijeti na svoje ime u odgovarajućem parničnom ili zemljišnoknjižnom postupku, donošenjem deklaratorne odluke kojom će se utvrditi da su na predmetnim nekretninama stekli pravo vlasništva na temelju ranije izvršene diobe, kao pravne osnove stjecanja vlasništva. Poziva se pritom na odredbe čl. 36. st.1., 47. st.1., 55. ZV-a te odredbe paragrafa 267. do 274. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku ZOVP) koji se primjenjuje prema Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/1991.), a kojima je regulirano razvrgnuće suvlasništva.

6. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita.

7. Protivno žalbi žalitelja, sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje upućuju, iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019. i 80/2022. dalje: ZPP). Naime, rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, a o odlučnim činjenicama navedeni su jasni i neproturječni razlozi. Ujedno, ne postoje proturječnosti između onog što se u razlozima obrazloženja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, tako ni zapisnika što su ga stranke sastavile između sebe 27. studenog 2019. Nisu počinjene ni preostale bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st.2. ZPP-a.

8. Prema podacima u spisu predlagatelji su prijedlogom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice (diobe nekretnina) predložili diobu suvlasničke zajednice nekretnina i to prema dogovoru i zapisniku od 27. studenog 2019., posjedovanju na terenu (uživanju na terenu) i posjedovnom stanju (kako je upisano u posjedovnim listovima). Iz samog prijedloga proizlazi da su još pravni prednici predlagatelja dogovorili i proveli diobu, i kroz posjedovne listove, pri čemu između njih nije sporno koje čestice pripadaju predlagateljima, a koje preostalim strankama jer svatko od njih uživa parcelu na terenu koja im je pripala. O tome su predlagatelji između sebe postigli i sporazum o podjeli, a postignut je i sporazum s upisanim protustrankama 27. studenog 2019. u pogledu dijela nekretnina, dok je u pogledu preostalih davno izvršena dioba prema uživanju usklađena sa stanjem u katastarskom operatu pa zato predlažu postizanje i formalne podjele u tom smislu.

9. Kako između stranaka u ovom postupku nije sporno da je između prednika stranaka, a onda i njih samih, izvršena dioba prije pokretanja izvanparničnog postupka, a od kojeg su trenutka stranke postale posjednice svake pojedine nekretnine ili dijela iste koja im je na temelju diobe pripala, a svaka od stranaka je i upisana u katastru kao posjednica određene katastarske čestice, što proizlazi iz priloženih posjedovnih listova, pravilno prvostupanjski sud zaključuje kako je dioba kakvu predlaže predlagatelj u naravi evidentno provedena. Pravilno zato prvostupanjski sud zaključuje kako se po prijedlogu predlagatelja ne može razvrgavati suvlasništvo koje je već razvrgnuto, već su predlagatelji ovlašteni svoje stečeno pravo vlasništva na navedenim nekretninama formalno prenijeti na svoje ime u drugom odgovarajućem postupku.

10. Pravilnost spomenutih utvrđenja ni predlagatelji ne dovode u sumnju svojim žalbenim navodima. Cijeneći pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na predmetnim nekretninama u cijelosti izvršeno diobom provedenom prije pokretanja predmetnog postupka, pravilnom primjenom materijalnog prava je prvostupanjski sud odbio zahtjev predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

11. Valja naglasiti kako se u sudskom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama ne odlučuje o utvrđenju vlasništva nekretnina stečenog na temelju već provedene diobe niti se u njemu odlučuje o uknjižbi tog prava u zemljišne knjige.

12. Slijedom svega navedenog, odbijena je žalba predlagatelja i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja, sve prema odredbi čl. 380. toč.2. ZPP-a.

U Puli, 24. srpnja 2023.

Sutkinja:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan, v.r.