Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-1797/23-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Ljiljane Karlovčan-Đurović i Ante Galića, članova vijeća, te višeg sudskog savjetnika - specijaliste Srđana Papića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja I. K. iz B., OIB: …, kojeg zastupa I. C., odvjetnik iz Odvjetničkog društva G.1, G.2, P. i partneri iz Z., protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Vojnostegovnog suda, Z., radi stegovnog postupka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1712/22-8 od 20. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
- Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1712/22-8 od 20. siječnja 2023.
- Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Vojnostegovnog suda od 11. svibnja 2022. te zahtjev za naknadom troškova spora.
2. Navedenim rješenjem tužitelj je oglašen odgovornim što je: 1. tijekom mjeseca srpnja 2020. godine oko 12:00 sati podređene poručnice I. T. i K. O. te natporučnicu K. V., koje su se nalazile s njim u uredu iskazujući ljutnju nakon međusobnih razgovora zaključao u uredu u prostorijama Združenog analitičkog središta, pri čemu je ključ od ureda stavio u džep košulje, govoreći im "nećete sada izaći", pri čemu nije spominjao razlog zašto je to učinio, a što je potrajalo nekoliko minuta, nakon čega mu je poručnica I. T. uzela ključeve iz džepa košulje i otključala vrata ureda, a što je kod imenovanih časnica izazvalo nelagodu, dakle prekoračio službene ovlasti, 2. vrijeđao dostojanstvo po spolu podređene mu časnice poručnice I. T. na način da je poručnici K. O. za imenovanu točno neutvrđenog dana, a prije svibnja 2021., izjavio da "kada bi se ona i željela udati, to ne bi mogla jer ima premršavo tijelo i uske bokove koji nisu za rađanje", da je "promiskuitetna osoba", a u srpnju mjesecu 2021. da je nimfomanka i da ona sama nosi svoj križ jer da nije psihički stabilna, a što je imenovana ispričala poručnici I. T., nakon čega se ona osjećala povrijeđeno, dakle vrijeđao dostojanstvo po spolu poručnice I. T., 3. da je u mjesecu prosincu 2020. između 10:00 i 11:00 sati došao u ured natporučnice K. V. obrativši joj se s upitom: "kako upražnjava svoje seksualne potrebe sada kad joj je suprug odsutan", "ima li nekog sa strane", " koji su joj planovi", "da li se samozadovoljava", a kada mu je ona odgovorila da o tome ne želi s njim razgovarati, on je nastavio "što se praviš neka čistunka da ti to ne radiš", nakon čega je izašao iz ureda, a što je kod nje izazvalo neugodan osjećaj, dakle imenovanu seksualno uznemiravao, čime je pod točkom 1. počinio stegovni prijestup iz članka 175. stavak 3. točka 10. Zakona o službi u Oružanim snagama ("Narodne novine", 73/13., 75/15., 50/16., 30/18. i 125/19.), pod točkom 2. počinio stegovni prijestup iz članka 175. stavak 3. točka 23. i pod točkom 3. počinio stegovni prijestup iz članka 175. stavak 3. točka 24. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske pa mu je temeljem članka 41. stavak 2. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti ("Narodne novine", 122/15.) i članka 181. stavak 1. točke 9. istog Zakona izrečena stegovna kazna smjenjivanje s voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od dvije godine.
3. Protiv presude tužitelj je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 66. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS). U žalbi doslovno ponavlja tužbene navode, ističe da presuda nije obrazložena te da se prvostupanjski sud u presudi očitovao samo o subjektivnom roku zastare od 12 mjeseci iz odredbe članka 186. stavak 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te obrazlaže zbog čega je za sva tri stegovna djela pogrešno utvrđeno činjenično stanje, što je dovelo do pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da prvostupanjski sud zanemaruje širi kontekst situacije. Sve da je tužitelj dao takve izjave, nije ih uputio izravno poručnici T. s namjerom da ju povrijedi ili nekom širem krugu ljudi nastojeći osramotiti imenovanu poručnicu, već je takve izjave navodno dao samo poručnici O. s kojom je očito bio izrazito blizak i s kojom se družio privatno, što je dokazao i fotografijama te preslikama poruka. U svakom slučaju, predmetne navodne izjave tužitelja ne mogu se smatrati ničim više od običnog ogovaranja. Vezano za stegovni prijestup prekoračenja službene ovlasti detaljno ponavlja tužbene navode i ističe da sud ničim nije objasnio čime je utvrdio da je situacija zaključavanja bila za navedene osobe nelagodna. Što se tiče stegovnog prijestupa seksualnog uznemiravanja, sud u prvostupanjskoj presudi prema mišljenju tužitelja uopće ne navodi koje je činjenično stanje utvrdio, već samo navodi da je tuženik iskaz imenovane svjedokinje u cijelosti prihvatio kao jasan i uvjerljiv. Međutim, tužitelj je na usmenoj raspravi pred Vojnostegovnim sudom u cijelosti demantirao njezin iskaz na način da je naveo da nije davao takve izjave. Navodi da je netočan stav prvostupanjskog suda da nenavođenje osobnog identifikacijskog broja tuženika i tužitelja na koje pravilno ukazuje tužitelj nije od utjecaja na zakonitost rješenja. Ističe da je nenavođenje OIB-a u suprotnosti s odredbom članka 98. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP).
4. Tuženik u odgovoru na žalbu ostaje kod svega navedenog u obrazloženju osporenog rješenja i iznesenog tijekom postupka te predlaže da se žalba odbije.
5. Žalba nije osnovana.
6. Suprotno tužiteljevoj tvrdnji, upravni sud je u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a, stoga nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede pravila sudskog postupka.
7. Prvostupanjski sud je pri utvrđivanju činjeničnog stanja u sporu uzeo u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke (članak 33. stavak 2. ZUS-a). Prema ocjeni ovoga Suda, prvostupanjski sud je raspravio sve tvrdnje i prigovore te na osnovi svih izvedenih dokaza i njihovom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo te odbio tužbeni zahtjev. Sud je detaljno iznio sve prigovore vezane za pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te na njih odgovorio uz razložno obrazloženje koje je sačinjeno sukladno odredbi članka 60. stavak 4. ZUS-a, koje ovaj Sud u cijelosti prihvaća. Kako je u postupku koji je proveden pred tuženikom utvrđeno da je tužitelj počinio stegovne prijestupe iz članka 175. stavak 3. točka 10., 175. stavak 3. točka 23. i 175. stavak 3. točka 24. Zakona o službi u Oružanim snagama ("Narodne novine", 73/13., 75/15., 50/16., 30/18. i 125/19. – dalje u tekstu: Zakon), pravilno mu je temeljem članka 41. stavka 2. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti ("Narodne novine", 122/15.) i članka 181. stavak 1. točka 9. Zakona izrečena stegovna mjera. Prema tome, kako je u konkretnom slučaju tužitelj ostvario obilježja opisana kao teže povrede vojne stege iz navedenih odredaba Zakona, prema ocjeni ovoga Suda, prilikom izbora stegovne kazne tuženik je ocijenio sve odlučne okolnosti za tužitelja te je za izrečenu sankciju naveo valjane razloge.
8. Sud je isto tako pravilno ocijenio da tužitelj neosnovano ističe prigovor zastare. Naime, odredbom članka 186. stavak 2. Zakona propisano je da pokretanje stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa zastarijeva nakon isteka 12 mjeseci od dana kada je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika bojne njoj ravne ili više razine saznala za stegovni prijestup, ali najkasnije u roku od dvije godine od izvršenog prijestupa, a postupak se mora završiti u roku od dvije godine od dana pokretanja. Dakle, navedeni prigovor je neosnovan budući da je stegovna prijava podnijeta 2. studenog 2021., unutar subjektivnog roka od 12 mjeseci od dana kada je nadležni zapovjednik saznao za stegovne prijestupe u Obavještajnoj pukovniji 30. rujna 2021., a kako se radi o stegovnim prijestupima iz mjeseca srpnja 2020., negdje prije svibnja 2021. te prosinca 2020., stegovni postupak je pokrenut unutar objektivnog zastarnog roka od dvije godine. Isto tako je točno da je tuženik bio dužan navesti osobni identifikacijski broj tuženika i tužitelja, međutim navedeno, kraj pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava, nije od utjecaja na zakonitost rješenja pa je stoga sud pravilno ocijenio da nenavođenje OIB-a nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.
9. Kako je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, kao ni razlozi na koje Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti (članak 73. stavak 1. ZUS-a), na temelju odredbe članka 74. stavak 1. ZUS-a žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.
10. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a.
U Zagrebu 20. srpnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Sanja Štefan, v.r.