Poslovni broj 16 Gž Ovr-195/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj: 16 Gž Ovr-195/2023-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr. sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H.-A. d.o.o., Z., OIB: …, protiv ovršenika K. M. iz Z., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-4195/21-3 od 11. siječnja 2022., dana 19. srpnja 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-4195/21-3 od 11. siječnja 2022., osim iz razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – USRH , 73/17 i 131/20). 

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na nekretninama ovršenika temeljem ovršne isprave.

 

2. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio ovršenik.

 

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Ispitujući pobijanu odluku suda prvog stupnja, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 dalje: ZPP). Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo.

 

5.1. Sud prvog stupnja nije povrijedio niti pravo ovršenika na pošteno suđenje niti pravo  na slobodu mišljenja i izražavanja misli te slobodu savjesti i vjeroispovijedi. Naime, navedeno ne proizlazi iz provedenog postupka, a niti ovršenik u žalbi određeno navodi i pojašnjava konkretno kojim radnjama bi došlo do povrede tih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

5.2. Žalbeni navodi vezani uz uporabu i promet elektroničkih isprava nisu od utjecaja na ishod postupka jer rješenje o ovrsi je doneseno otiskivanjem štambilja na prijedlogu ovrhovoditelja.

Pri tome se napominje da ovrhovoditelj primjenom čl. 106.a ZPP-a ima pravo i obvezu elektroničke komunikacije sa sudom.

S druge strane, ono što je za ocjenu osnovanosti žalbe ovršenika protiv rješenja o ovrsi odlučno jest je li ovršenik rješenje o ovrsi zaprimio i je li pravovremeno izjavio žalbu protiv istoga.

Iz postupka proizlazi da je i zaprimio rješenje o ovrsi i da je pravovremeno izjavio žalbu, dok su njegovi navodi vezani uz elektroničke isprave vezane uz donošenje rješenja o ovrsi nevažni za ocjenu osnovanosti ovršenikove žalbe.

 

5.3. Na zakonitost i pravilnost rješenja o ovrsi ne utječe niti činjenica da je na ovršnom prijedlogu na engleskom jeziku navedeno "digitally signed by" jer navedene riječi ne utječu na zakonitost i pravilnost sadržaja ovršnog prijedloga koji je po sadržaju sukladan zakonu.

 

5.4. U odnosu na žalbene navode treba istaknuti da sud prvog stupnja temeljem čl. 41. st. 4. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – USRH i 73/17) ima mogućnost rješenje o ovrsi izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu.

 

5.5. Nadalje, prigovore vezane uz ovlaštenje za zastupanje može iznijeti samo stranka na koju se zastupanje odnosi pa su pravno nevažni i žalbeni navodi vezani uz zastupanje ovrhovoditelja.

 

5.6. Žalbeni navodi o tome kako pečat na rješenje o ovrsi nije sukladan čl. 4. Pravilnika za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja jer nije utvrđeno da bi pečat bio u suprotnosti s tim Pravilnikom, s tim da eventualna nesukladnost pečata s navedenim Pravilnikom ne bi niti mogla uzrokovati nezakonitost i nepravilnost rješenja o ovrsi.

 

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odredio ovrhu na temelju ovršne isprave – Ugovora o kreditu. Ovrha je određena na nekretnini ovršenika.

 

7. Prema čl. 80. Ovršnog zakona  ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, dok je odredbom čl. 82. st. 1. istog Zakona propisano da, uz prijedlog za ovrhu na nekretnini, ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.

Prvostupanjski sud je pravilno primjenjujući citirane i ostale mjerodavne zakonske odredbe odredio ovrhu na nekretnini koja je u vlasništvu ovršenika, a što proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, temeljem i sukladno ovršnoj ispravi iz koje proizlazi postojanje novčane tražbine, čije se prisilno ostvarenje traži.

 

8. Također, ugovor o kreditu javnobilježnički ovjerovljen je ovršna isprava koja je podobna za ovrhu (čl. 23. točka 5. i 29. st. 1. Ovršnog zakona), te sadržajno ima sve opće podatke potrebne za provedbu ovrhe, propisane čl. 41. st. 1. OZ-a te sve one posebne propisane čl. 80. Ovršnog zakona.

 

9. Žalbeni razlozi vezni uz zastaru kao i navodi prema kojima ovrhovoditelj ne bi bio ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da ne bi na temelju nje bio ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, predstavljaju žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 11. OZ-a i isti nisu odlučni za uspjeh ovršenika sa žalbom protiv rješenja o ovrsi jer se osnovanost tog razloga ocjenjuje u posebnoj parnici sukladno čl. 52. OZ-a.

 

10. U odnosu na žalbene navode da je donošenjem rješenja o ovrsi bilo narušeno načelo savjesnosti i poštenja treba istaknuti da isti nisu osnovani jer iz provedenog postupka ne proizlazi da bi ta načela bila narušena, s tim da vezano uz navedeno treba istaknuti da je ovršenik nesporno vlasnik nekretnine na kojoj je upisano založno pravo temeljem ovršne isprave osnovom koje je određena ovrha.

 

11. Slijedom navedenoga, primjenom čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. Ovršnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

 

U Zagrebu 19. srpnja 2023.

 

 

                                                                                                              Sutkinja:

mr. sc. Iris Gović Penić, v.r.