Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 1159/2022-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1159/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Đura Sesse, Darka Milkovića i Ljiljane Hrastinski Jurčec, članova vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja S. M., OIB: ..., iz P., kojeg zastupa punomoćnik D. K., odvjetnik u Z., protiv ovršenice Republike Hrvatske, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., radi ovrhe na novčanim sredstvima, odlučujući o reviziji  ovršenice protiv dijela rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Ovr-388/2022-2 od 22. ožujka 2022., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Sisku broj Ovr-462/2021-2 od 14. veljače 2022., u sjednici održanoj 18. srpnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se revizija ovršenice kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem naloženo je ovršenici ovrhovoditelju naknaditi troškove izvansudske ovrhe u iznosu od 546,87 kn s pripadajućim zateznim kamatama pobliže određenom u izreci rješenja.

 

2. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovršenice i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-2583/2022-2 od 13. srpnja 2022. ovršenici dopušteno je podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj 388/2022-2 od 22. ožujka 2022. u odnosu na pravno pitanje:

 

"Ima li kod izravne naplate ovrhovoditelj zastupan po opunomoćeniku odvjetniku pravo na naknadu troška za sastav prijedloga/podneska za naknadu troškova izravne naplate, a koji prijedlog sadržajno predstavlja troškovnik?".

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju ovršenica je protiv dijela navedenog rješenja podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) radi postupovnopravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju te ukine u pobijanom dijelu nižestupanjska rješenja. Traži trošak sastava revizije.

 

5. Na reviziju nije odgovoreno.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. Temeljem odredbe čl. 391. st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

8. Nižestupanjski sudovi su u ovom ovršnom predmetu zaključili da je ovršenica sukladno čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ) dužna ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Pri tome nižestupanjski sudovi zauzimaju pravno shvaćanje da ovrhovoditelju pripada i trošak sastava prijedloga, odnosno zahtjeva za naknadu troška izravne naplate koji je upućen sudu, a temeljem odredbe čl. 11. toč. 8. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 42/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje: Tarifa).

 

9. Ovršenica u reviziji u odnosu na dopušteno pitanje problematizira pravo ovrhovoditelja na trošak sastava prijedloga, odnosno podneska ili zahtjeva za naknadu troškova izravne naplate jer smatra da se u naravi radi samo o dostavi troškovnika.

 

10. Ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključke i pravna shvaćanja nižestupanjskih sudova u vezi prava na trošak sastava prijedloga, odnosno zahtjeva sudu radi određivanja i priznanja troška izravne naplate.

 

11. Naime, proizlazilo bi da je u ovom stadiju postupka sporno ima li ovrhovoditelj pravo na trošak sastava prijedloga, odnosno zahtjeva ili podneska kojim traži od suda određivanje i priznanje troškova izravne naplate.

 

12. Za odgovor na postavljeno pravno pitanje prema pravnom shvaćanju ovoga suda bitne su odredbe Tarife koje reguliraju pravo na trošak u ovršnom postupku. Odredbom čl. 11. toč. 8. Tarife određeno je da za sastav ostalih podnesaka u ovršnom postupku ili postupku osiguranja stranci pripada 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 3. i 6., ali ne više od 250 bodova. Dakle, izvan odredbi o pravu na trošak za sastav određenih podnesaka ili prijedloga navedenih u Tbr. 11. toč. 1. do 7., u svim ostalim slučajevima se primjenjuje odredba Tbr. 11. toč. 8. Tarife. To znači da kada ovrhovoditelj od suda zahtijeva priznanje i određivanje troška izravne naplate, on mora uputiti podnesak ili zahtjev sudu koji prema pravnom shvaćanju ovoga suda u sebi sadrži i troškovnik, ali nije samo troškovnik, nego je zahtjev za priznanje i određivanje troškova koji se može podvesti pod pravo na trošak prema odredbi Tbr. 11. toč. 8. Tarife.

 

13. Stoga je odgovor na postavljeno pravno pitanje ovršenice da ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troška za sastav prijedloga ili podneska za naknadu troškova izravne naplate, a sukladno odredbi Tbr. 11. toč. 8. Tarife jer se ne radi samo o dostavi troškovnika nego i podnesku kojim se zahtijeva od suda određivanje troška.

 

14. Stoga su nižestupanjski sudovi pravilno primijenili odredbu čl. 14. st. 4. i 6. OZ kao i odredbu čl. 32. st. 2. i čl. 11. toč. 8. Tarife i pravilno su priznali trošak sastava zahtjeva za naknadu troška izravne naplate.

 

15. S obzirom na navedeno valjalo je temeljem odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odbiti reviziju ovršenice kao neosnovanu i riješiti kao u izreci.

 

Zagreb, 18. srpnja 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              Ivan Vučemil, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

IZDVOJENO MIŠLJENJE

 

sudaca Jasenke Žabčić i Đura Sesse

 

 

 

1. Revizija u ovom ovršnom predmetu dopuštena je u odnosu na pitanje

 

"Ima li kod izravne naplate ovrhovoditelj zastupan po opunomoćeniku odvjetniku pravo na naknadu troška za sastav prijedloga/podneska za naknadu troškova izravne naplate, a koji prijedlog sadržajno predstavlja troškovnik?".

 

2. Pitanjem u odnosu na koje je dopuštena revizija ovršenica sugerira postojanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba ovršnog postupka.

 

3. Smatra ovršenica da prijedlog kojim je ovrhovoditelj pokrenuo ovršni postupak radi namirenja troškova izvansudske ovrhe (podnesak od 27. prosinca 2021.), sadržajno predstavlja troškovnik, za podnošenje kojeg odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: OT) nije propisana posebna nagrada.

 

4. Tvrdnja revidentice o pogrešnoj primjeni odredaba postupka je osnovana, ali ne sasvim iz razloga navedenih u reviziji.

 

5. Prema odredbi čl. 22. Ovršnog zakona sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.

 

6. Člankom 23. Ovršnog zakona propisane su ovršne isprave, pa je tako propisano da su ovršne isprave ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

 

7. Odredbom čl. 39. st. 1. Ovršnog zakona propisano je da prijedlog za ovrhu mora biti razumljiv i sadržavati: oznaku suda; ime i prezime, odnosno naziv stranaka, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj stranaka; ime i prezime zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih stranke imaju, njihovu adresu i osobni identifikacijski broj; naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave te predmetnu ispravu; ovršni zahtjev i potpis podnositelja. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da će prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sud odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

 

8. Postupak u ovom ovršnom predmetu započeo je prijedlogom za ovrhu od 27. prosinca 2021. kojim ovrhovoditelj zahtijeva donošenje rješenja kojim će se ovršenici naložiti naknada troškova postupka izravne naplate, kao izvansudskog postupka u ukupnom iznosu od 468,75 kn, od čega 250,00 kn na ime pribave potvrde pravomoćnosti, te 125,00 kn na ime "sastava prijedloga radi dostave ovršne isprave drugim sudionicima u provođenju ovrhe", sve uvećano za PDV. Ujedno zahtijeva i trošak sastava prijedloga za ovrhu u iznosu od 312,50 kn.

 

9. Ovrhovoditelj pritom nije priložio ni jednu ispravu koja je odredbom čl. 23. Ovršnog zakona propisana kao ovršna isprava, a niti upućuje na neku odredbu Ovršnog zakona kojom bi iznimno bilo određeno da je prijedlog za ovrhu moguće podnijeti i bez ovršne isprave.

 

10. Dakle, s obzirom na nepostojanje ovršne isprave nisu bile ostvarene pretpostavke za određivanje ovrhe radi namirenja troškova izravne naplate, pa tako ni priznavanje troškova sastava ovršnog prijedloga, već je ovršni prijedlog trebalo odbaciti na temelju odredbe čl. 39. st. 3. Ovršnog zakona.

 

11. Ne ulazeći sadržajno u značenje "prijedloga za ovrhu", koji ovršenica smatra tek troškovnikom, za odgovor o osnovanosti zahtjeva za naknadu troška tog podneska potrebno je odgovoriti na pitanje je li sud i kojem postupku ovlašten odlučivati o troškovima izravne naplate, odnosno na temelju kojeg propisa bi ovrhovoditelju takvi troškovi pripadali.

 

12. Člankom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20-dalje: OZ), propisano je da se tim Zakonom uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

 

13. Dakle, Ovršnim zakonom uređen je postupak kojim sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina i osiguranje tražbina, a nije uređen i postupak izravne naplate, inače uređen odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj 68/18, 46/20 i 47/20 - dalje: ZPONS).

 

14. Ovršni zakon u nekim svojim odredbama ima dodirnih točaka sa ZPONS-om te određuje da će se neke odredbe Ovršnog zakona na odgovarajući način primijeniti i u postupku pred Financijskom agencijom, kao pravnom osobom koja provodi ovrhu prema odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima (čl. 2. toč. 14. OZ-a). Tako se npr. u čl. 209. st. 3. i čl. 210. st. 2. OZ-a određuje da će se neke odredbe OZ-a u postupku izravne naplate primijeniti na odgovarajući način. Međutim, Ovršni zakon nema i odredbu prema kojoj bi se o troškovima postupka u postupku izravne naplate odlučivalo na odgovarajući način primjenom čl. 14. OZ-a, niti ima bilo kakve odredbe iz kojih bi proizlazilo da sud ima ovlaštenje odlučivati u ovršnom postupku o troškovima izravne naplate (izvansudske ovrhe), niti je posljedično tome uređen postupak određivanja naknade troškova izravne naplate.

 

15. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima u čl. 4. st. 3. određuje da se, ako tim Zakonom nije drugačije propisano, na provedbu ovrhe odgovarajuće primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni, porezni i carinski postupak. Odredbe o troškovima ovrhe sadržane u čl. 14. OZ-a nisu odredbe o provedbi ovrhe te se ne mogu ni odgovarajuće primijeniti u postupku ovrhe na novčanim sredstvima. Ovo posebno stoga što niti odredbama ZPONS-a, ni odredbama OZ-a nije predviđena u pogledu troškova postupka interakcija između Agencije i suda, niti je propisana procedura ni nadležnost (ni stvarna, ni mjesna) pojedinog suda.

 

16. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s obzirom na pojednostavljenost i unificiranost postupka ostvarenja naplate, nema odredbe kojima bi bilo uređeno pravo na naknadu (odvjetničkih) troškova provedbe izravne naplate, već tek odredbom čl. 21. st. 1. ZPONS-a uređuje plaćanje naknade za izvršenje osnove za plaćanje, koja se smatra troškom i sadržana je u nalogu. Taj Zakon nema ni odredbi kojima bi se upućivalo na pravo ovrhovoditelja da troškove postupka izravne naplate ostvaruje pred sudom uz odgovarajuću primjenu OZ-a.

 

17. Prvi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj 91/10) stupio je na snagu 23. srpnja 2010. U konačnom prijedlogu tog Zakona, predlagatelj ocjenjujući stanje i osnovna pitanja koja se uređuju tim Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, između ostaloga navodi "Jedinstveni način provedbe ovrhe na novčanim sredstvima osigurava sudionicima niz pogodnosti u sustavu, kao što su: ujednačena primjena propisa - dostava osnova za plaćanje na jedno mjesto - jedinstvena cijena postupka - jedinstveni….. Dostava podataka na jedno mjesto i jedinstvena cijena postupka otvara mogućnost brže naplate i smanjenja troškova postupka ovrhe na novčanim sredstvima.".

 

18. Dakle, kao neki od ciljeva tog Zakona bili su smanjenje troškova ovrhe, koji zbog pojednostavljenosti postupka ne iziskuje angažman stručne osobe (odvjetnika), te određivanje jedinstvene cijene postupka, koja, kako to proizlazi iz odredbi Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanja poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj 105/2010 - dalje: Pravilnik) ne ovise o visini tražbine.

 

19. I činjenica da se troškovi provedbe ovrhe određuju jedinstveno, neovisno o visini tražbine, dok visina troškova u ovršnom postupku ovisi o vrijednosti tražbine, uz izostanak određenih odredbi zakona iz kojih bi proizlazilo pravo na naknadu drugih troškova osim onih određenih Pravilnikom te daljnjim takvim Pravilnicima ("Narodne novine", broj 52/12 i 71/2018), upućuje na zaključak da se ni na odgovarajući način ne mogu primijeniti odredbe o naknadi troškova.

 

20. Budući da ni jednim pozitivnim propisom ovrhovoditelju u postupku izravne naplate koji se vodi po odredbama ZPONS-a nije priznato pravo na naknadu drugih troškova osim onih određenih Pravilnikom, s obzirom na ograničenje iz čl. 391. st. 3. ZPP-a, odgovor na naznačeno pitanje glasi:

 

21. Kod izravne naplate ovrhovoditelj zastupan po opunomoćeniku odvjetniku nema pravo na naknadu troška za sastav prijedloga/podneska za naknadu troškova izravne naplate, a koji prijedlog sadržajno predstavlja troškovnik.

 

Zagreb, 18. srpnja 2023.

 

Sutkinja:

Jasenka Žabčić, v.r.

 

 

 

Sudac:

Đuro Sessa, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu