Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
S P L I T

Pr- 6829/2021-32

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. A., S., , OIB:
, kojeg zastupaju odvjetnici u OD V. & L. d.o.o., , S., protiv tuženika C. L. d.o.o., S., ..,
OIB: , kojeg zastupa punomoćnik T. B., odvjetnik u S., radi
utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane usmene i javne glavne rasprave,
zaključene dana 27. travnja 2023. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i
zamjenika punomoćnika tuženika, dne 17. srpnja 2023.,

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da nije zakonit i dopušten otkaz Ugovora o radu kojeg je tužitelju
Z. A., OIB: , dao tuženik C. L. d.o.o., OIB:
„Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu“ od 29.07.2021., te
da prema tome radni odnos tužitelja i tuženika nije prestao.

II. Određuje se sudski raskid Ugovora o radu tužitelja Z. A., OIB:
i tuženika C. L. d.o.o., OIB: s danom

30.09.2021.

III. Dužan je tuženik C. L. d.o.o., OIB: , u roku od 15 dana i
pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju Z. A., OIB: , iznos
od 2.707,55 eura/20.400,00 HRK zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na
navedeni iznos teku od 17. srpnja 2023. pa sve do konačne isplate, po stopi koja se
određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja
banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila
prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, dok se za
više zatražene kamate za razdoblje od 2. rujna 2021. do 16. srpnja 2023. tužitelj
odbija.

IV. Dužan je tuženik C. L. d.o.o., OIB: , u roku od 15 dana i
pod prijetnjom ovrhe, nadoknaditi tužitelju Z. A., OIB: ,
sve troškove parničnog postupka u iznosu od 2.540,59 eura/19.142,08 kn zajedno





2 Pr-6829/2021-32

sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana 17. srpnja

2023. sve do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 2. rujna 2021. podnio pred ovim sudom tužbu protiv tuženika radi
utvrđenja nedopuštenosti otkaza. U tužbi se navodi kako je tužitelj temeljem Ugovora
o radu bio u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu „Zapovjednik broda“, a
tuženik mu je uručio „Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu“ od 29. 7. 2021.,
kojom je otkazao Ugovor o radu, tvrdeći kako je tužitelj svojom krivnjom izazvao
havariju broda B., a što je neosnovano, nezakonito i nedopušteno. Razlozi koje
tuženik navodi su neistiniti i neosnovani, a niti je u obrazloženju ponudio valjane
razloge kojima bi potkrijepio svoju Odluku o izvanrednom otkazu. Tužitelj nije kriv za
prouzročene havarije, a tuženik neistinito navodi u predmetnom otkazu, kako je
predmetna havarija uzrok raskida ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom
obalnom pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji P.-(U.-S.)-M.
L.-(I.-S.)-Z. i obratno, niti je takva uzročno posljedična veza ičim
utvrđena. Tužitelj je po primitku Odluke o otkazu ustao Zahtjevom za zaštitu prava iz
rada od 6. 8. 2021., na koji se tuženik nije očitovao. Temeljem prednjeg, tužitelj
predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da nije zakonit i dopušten otkaz
Ugovora o radu kojeg je tužitelju dao tuženik Odlukom o izvanrednom otkazu
ugovora o radu od 29. 7. 2021., te da prema tome radni odnos tužitelja i tuženika nije
prestao (točka I. tužbenog zahtjeva), da se naloži tuženiku vratiti tužitelja na posao,
na radno mjesto Zapovjednik broda (točka II. tužbenog zahtjeva), da se obveže
tuženika nadoknaditi tužitelju troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim
kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate
(točka III. tužbenog zahtjeva).

2. Podneskom od 30. rujna 2021. tužitelj navodi kako zbog narušenih međuljudskih
odnosa uzrokovani lažnim navodima i uvredama od strane tuženika, tužitelju nije
prihvatljiv nastavak radnog odnosa s tuženikom pa stoga uređuje tužbeni zahtjev na
način da traži da se utvrdi nedopuštenim otkaz ugovora o radu od 29. 7. 2021.
(točka I. tužbenog zahtjeva), da se odredi sudski raskid ugovora o radu s danom 30.

9. 2021. (točka II. tužbenog zahtjeva), da se obveže tuženika naknaditi štetu tužitelju
temeljem čl. 125. ZR u iznosu od 20.400,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama
koje teku od podnošenja tužbe do isplate (točka III. tužbenog zahtjeva), sve uz
obvezivanje tuženika na naknadu troškova postupka tužitelju sa zateznim kamatama
od presuđenja do isplate (točka IV. tužbenog zahtjeva).

3. U odgovoru na tužbu od 7. listopada 2021. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom
zahtjevu predlažući isti odbiti. Navodi kako nije prijeporno da je tužitelj na temelju
Ugovora o radu bio u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu „Zapovjednik
broda“ te da je tuženik donio „Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu“ dana

29. srpnja 2021., međutim, netočni su navodi tužitelja da je navedena odluka
tuženika neosnovana, nezakonita i nedopuštena te da nisu ponuđeni valjani razlozi
koji bi potkrijepili Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu i da tužitelj nije kriv za
prouzrokovanje havarije. U obrazloženju Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o



3 Pr-6829/2021-32

radu jasno je opisano činjenično stanje te su opisane okolnosti koje su dovele do
predmetne havarije, a prema odredbama iz Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07,
146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19; dalje u tekstu: Pomorski zakonik) jasno je da je
zapovjednik broda odgovoran za sigurnost broda. Posebno je problematično bilo
postupanje tužitelja nakon predmetne havarije kada je unatoč nasukavanju te
oštećenju trupa broda kao i prodora vode u brod, samostalno i bez kontaktiranja bilo
koga iz kompanije ili nadležne Lučke kapetanije donio odluku za isplovljenje, a što je
protivno odredbi članka 143. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. točka 1. Pomorskog
zakonika i pravilnika Sustava upravljanja sigurnošću. Takvim protupravnim
postupanjem tužitelj je ugrozio brod i svih 105 putnika na brodu, a što svakako
predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Štoviše, tužitelj uopće
ne negira navedeno protupravno postupanje već u svojem očitovanju na Odluku o
izvanrednom otkazu navodi da je svojom odlukom napustio luku u S. jer je smatrao
da je to sigurnije za putnike i brod, a upravo iz tog navoda tužitelja jasno je da je
njegova procjena i postupanje bilo sasvim pogrešno i ugrožavajuće za putnike i brod
jer u bilo kojem slučaju je sigurnija opcija ostati privezan u luci dok se ne obave svi
izvidi broda i dobije odobrenje za isplovljavanje od strane nadležne Lučke kapetanije.
Također, tužitelj u očitovanju navodi da je obavijestio nadležnu ispostavu Lučke
kapetanije i odgovornu osobu u kompaniji tek nakon što je isplovio, a što potvrđuje
da je postupio protivno odredbi članka 143. stavak 3. u svezi sa stavkom 1. točka 1.
Pomorskog zakonika. Ista činjenica proizlazi i iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom
pregledu Klasa: UP/I-342-24/21-02/72, Urbroj: 530-04-7-2-21-1 te zapisnika o
davanju izjave Klasa: UP/I-342-24/21-02/72, Urbroj: 530-04-7-2-21-1. Nadalje,
navodi kako tvrdnje tužitelja da nema uzročno-posljedične veze između predmetne
havarije i raskida ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom
pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji P.-(U.-S.)-M. L.-
(I.-S.)-Z. i obratno je također neosnovan i promašen. Naime, A. donijela je 20. srpnja 2021. Odluku o raskidu
Ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na
državnoj b. liniji 9141 P.-(U.- S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i
obratno, koji je sklopljen dana 8. prosinca 2017. godine s tuženikom te se A. u
obrazloženju Odluke poziva i detaljno opisuje okolnosti predmetne havarije. A.
posebno naglašava da je brod, tj. zapovjednik nastavio putovanje prema Z. s
ukrcanih 105 putnika, bez da je sukladno propisanoj proceduri obavijestio ispostavu
Lučke kapetanije u S., a što na strani brodara predstavlja postupanje suprotno
odredbi članka 76. Pomorskog zakonika, a što onda predstavlja tuženikovu povredu
ugovornih uvjeta navedenog Ugovora za liniju 9141. Dakle, protupravno postupanje
tužitelja uzročno-posljedično je povezano s odlukom o raskidu Ugovora za liniju

9141. Stoga, predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan i naložiti
tužitelju naknaditi parnični trošak tuženiku.

4. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom odluke o izvanrednom otkazu
ugovora o radu od 29. srpnja 2021., očitovanja o odluci o izvanrednom otkazu
ugovora o radu od 4. kolovoza 2021., povratnice-obavijesti o prijemu od 9. kolovoza

2021., odluke o raskidu Ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom
pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji 9141 P.-(U.- S.)-M.
L.-(I.-S.)-Z. i obratno od 20. srpnja 2021., Ugovora o obavljanju
javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na državnoj b.liniji 9141 P.-(U.- S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i obratno od 12.
listopada 2017., dodatka I. ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom



4 Pr-6829/2021-32

obalnom pomorskom prometu na državnoj b. liniji 9141 P.-(U.-
S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i obratno, od 9. rujna 2020., dodatka II.
ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na
državnoj brzobrodskoj liniji 9141 P.-(U.- S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i
obratno od 4. siječnja 2021., dodatka III. ugovora o obavljanju javnog prijevoza u
linijskom obalnom pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji 9141 P.-
(U.- S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i obratno, od 1. travnja 2021.,
zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu broda Lučke kapetanije Z.,
zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu
ispitanika od 16. srpnja 2021., zapisnika o davanju izjave od 16. srpnja 2021.,
zapisnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o ispitivanju osumnjičenika od

25. kolovoza 2021., članka objavljenog na web portalu M..hr, plana/izvješća o
redovitom dnevnom održavanju i popravcima - stroj (list 64-112 spisa), izvješće o
redovitom održavanju i popravcima (list 113-150 spisa), izvještaj o obavljenim
pregledima, rezultata pregleda, servisno izvješće br. 216 807, izvještaja o obavljenim
pregledima broj 1714614 rezultata pregleda, dopisa T. od 20. travnja 2022.,
CD-a s izlistom komunikacije, saslušanjem svjedoka I. T., M. B., te
saslušanjem tužitelja i zz tuženika kao parničnih stranaka, dok je tužitelj odustao od
prijedloga za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka J. B., Z. R.,
Z. Š., K. P., P. B., S. R. i M. V.,
pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno,
kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci
iz sljedećih razloga.

5. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

-da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu Zapovjednik broda, temeljem ugovora o radu od 1. srpnja 2021.,

- da je tuženik dne 29. 7. 2021. donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu
zbog toga što je tužitelj svojom krivnjom izazvao havariju broda B. dana 16.
srpnja 2021., a što je dovelo do raskida ugovora o obavljanju javnog prijevoza u
linijskom obalnom pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji P.-(U.-
S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. te zbog nanošenja štete društvu C.
L. d.o.o.,

- da kod tuženika nije utemeljeno radničko vijeće niti djeluje sindikat,
- da je tužitelj preporučeno poštom dne 6. kolovoza 2021. podnio zahtjev za zaštitu
prava radnika protiv tuženikove odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, kojeg
je tuženik zaprimio 9. 8. 2021. i na koji nije odgovorio,

- da je tužba podnesena u zakonskom roku.

6. Prijeporna je između parbenih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva.

7. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u pretežitom dijelu osnovanim.

8. Predmet tužbe je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti odluke o izvanrednom
otkazu ugovora o radu od 29. 7. 2021., sudski raskid ugovora o radu s danom 30. 9.

2021., te naknada štete zbog sudskog raskida ugovora o radu.

9. Odredbom članka 116. stavka 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14,127/17, 98/19; dalje - ZR) poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz



5 Pr-6829/2021-32

ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme bez obveze
poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog
osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne
činjenice uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak
radnog odnosa nije moguć, a stavkom 2. tog članka ugovor o radu može se
izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj
se izvanredni otkaz temelji.

10. U smislu odredbe članka 119. stavka 2. ZR-a određeno je kako prije redovitog ili
izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan
omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije
opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

11. U konkretnom slučaju, tužitelj je bio radnik tuženika na radnom mjestu
Zapovjednika broda, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme od 1. 7. 2021.,
međutim, tuženik je zaključio kako je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz
radnog odnosa zbog izazivanja havarije broda B. dana 16. 7. 2021., a što je
posredno dovelo do raskida ugovora o obavljanju javnog prijevoza u linijskom
obalnom pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj liniji P.-(U.-S.)-M.
L.-(I.-S.)-Z. i obratno te zbog nanošenja štete društvu C. L.
d.o.o. zbog čega mu se otkazuje ugovor o radu, bez otkaznog roka, bez prava na
otpremninu i isti prestaje primitkom odluke o otkazu.

11.1. Iz obrazloženja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 29. 7. 2021.
proizlazi kako je tužitelju otkazan ugovor o radu iz razloga što je svojom krivnjom
izazvao havariju broda B. budući da je prilikom uplova poduzeo krivu radnju,
te sebe i brod doveo u situaciju iz koje više nije bilo izlaza, s obzirom na to da je
prostor luke S. skučen i nema mogućnosti za ispravljanje pogreške. Navodi se
kako je radnik procjenom situacije ustvrdio da na brodu nema nikakvih propuštanja te
je samostalno donio odluku za isplovljenje prema Z. suprotno odredbama
Pravilnika Sustava upravljanja sigurnošću, bez dozvole tvrtke i odgovorne osobe, te
bez dozvole nadležne ispostave lučke kapetanije, a tijekom plovidbe prema Z.
ustanovljeno je pojavljivanje manjeg propuštanja mora u brod čija niska razina je do
pristanka u Z. održavana brodskim sustavom pumpi. A. je dana 20. srpnja 2021. donijela odluku o raskidu ugovora o obavljanju
javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na državnoj brzobrodskoj
liniji P.-(U.-S.)-M. L.-(I.-S.)-Z. i obratno pa je došlo do
gubitka linije/koncesije i ugrožavanja opstojnosti društva radi čega nastavak radnog
odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

12. Svjedok I. T., koji je radio kod tuženika na radnom mjestu prvi oficir palube
(časnik palube) u svom iskazu navodi kako prilikom udara broda od R. nije bio na
brodu, a tužitelj je bio zapovjednik broda i izgubio je kontrolu nad brodom prilikom
manevra.

13. Iz iskaza svjedoka M. B., koji je kod tuženika radio kao član posade
(strojar) proizlazi kako je brod tog dana dolazio pred S., bila je jaka tramontana u
smjeru od sjevera gdje su zapljuskivali jaki valovi pa su čekali da se s druge strane
odveže privezani brod i oni vežu na njegovo mjesto, a kada je trebalo krenuti za
natrag da se brod zaustavi, brod se nije zaustavio i onda su se nasukali s provom.



6 Pr-6829/2021-32

Uspjeli su se odsukati sa snagom motora, ali je bilo problema s komandom, udarili su
o stijene-škrape i time se probio prednji dio trupa i more je tu ulazilo. Privezali su se i
iskrcali putnike, a nakon nekog vremena otišli su za Z. i tu su na brod došli iz
Lučke kapetanije, ronioci provjeriti oštećenja i privremeno začepiti prodore mora.

14. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi kako je do havarije broda došlo zbog
tehničke neispravnosti broda, a ne njegovom krivnjom, koja neispravnost je postojala
najmanje dvije godine prije predmetne havarije. Oduzimanje koncesije od A.
nije posljedica havarije nego više stavki navedenih od strane A.. Navodi kako
je odmah nakon havarije, dok je brod bio vezan u luci S., nazvao I. L.
obavijestio ga o događaju i namjeri da isplovi za Z. jer nije bilo vidljivih
propuštanja mora pa su se u interesu neoduzimanja koncesije dogovorili da nastavi
put za Z., a i zbog vremenskih uvjeta nije bilo sigurno ostati vezan u S. pa se
odvezao i odmakao od obale, nakon čega je nazvao Lučku kapetaniju u Z.,
inspektora hrvatskog registra brodova, ronioce i Lučku ispostavu S. o namjeri
dolaska u Z. s oštećenim brodom.

15. ZZ tuženika I. L. u svom stranačkom iskazu navodi kako je odluka o
izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena jer je odlukom zapovjednika broda o
nastavku plovidbe iz S. prema Z. dovedena u opasnost sigurnost broda,
putnika i posade, a što je navedeno kao i glavni razlog ukidanja koncesije na liniji
P.-Z.-P.. Do havarije u luci S. došlo je pogreškom manevra ulaska u luku i
uslijed snažnog zapadnog vjetra koji je odnio brod na obalu, zapovjednik nije uspio
izvesti manevar pristajanja na G., već je vjetar brod odnio na obalu gdje se je
nasukao svojim prednjim dijelom desnog trupa i prilikom tog manevriranja došlo je do
pucanja lijeve otplate broda. Navodi kako ga je tužitelj kontaktirao poslije
zavezivanja broda u luci S. i obavijestio ga o nasukavanju, a on mu je rekao da
napravi hitnu procjenu broda i ispita je li došlo do oštećenja broda kako bi mogli
poduzeti određene korake, a slijedeći put su se čuli kada je tužitelj već upravljao
brodom prema Z.. Oštećenje broda, odnosno rupe koje su nastale na brodu
mogle su pregledom trupa broda biti odmah vidljive. Na temelju Zakona i Pravilnika o
sigurnosti upravljanja brodom zapovjednik broda je ključna i zadnja osoba koja
donosi konačnu odluku o isplovljavanju odnosno ne isplovljavanju bez obzira na
razloge, a o svojoj odluci mora obavijestili Kompaniju i prokomentirati sa mnom kao
odgovornom osobom, ali je konačna odluka uvijek i samo na zapovjedniku.

16. Dakle, izvanredni otkaz je predviđen kao izvanredno pravno sredstvo okončanja
ugovora o radu kada zbog osobito teške povrede iz radnog odnosa uz uvažavanje
svih okolnosti i interesa obiju stranaka daljnji nastavak radnog odnosa nije moguć. U
smislu odredbi članka 135. stavka 3. ZR-a u slučaju spora zbog otkaza ugovora o
radu teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na
poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on
ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

17. Imajući u vidu sve provedene dokaze, iskaze parničnih stranaka, svjedoka, kao i
materijalnu dokumentaciju, ovaj sud je mišljenja kako u radnjama tužitelja kritične
prigode nije bilo propusta koji bi se mogli okarakterizirati kao teška povreda obveze iz
radnog odnosa. Naime, kritične prigode tužitelj je upravljao brodom B. i
dolaskom u luku S., zbog nevremena (jakog vjetra) unatoč poduzetim radnjama
došlo je do nasukavanja broda prednjim desnim trupom na hridi, da bi potom, nakon
duže manevre brod privezao uz gat, iskrcao putnike za S., pregledao brod radi



7 Pr-6829/2021-32

utvrđenja oštećenja, koja nisu bila vidljiva s unutarnje strane, a nije bilo ni tragova
prodora mora, dok je oštećenje lijeve strane trupa bilo 1,5 m iznad vodene linije i nije
bilo vidljivih pukotina pa je donio odluku o nastavku vožnje za Z., jer ostanak u
S. i čekanje na pregled broda od strane ronioca, s obzirom na vremenske uvjete
nije dolazio u obzir, a putovanje do Z. ocijenio je kao najsigurniju opciju u
postojećim uvjetima (a kako proizlazi i iz iskaza osumnjičenika, ovdje tužitelja danim
pred Lučkom kapetanijom Z. dne 25. kolovoza 2021.).

18. Kako proizlazi iz iskaza tužitelja, kao i svjedoka B., koje iskaze ovaj sud
prihvaća kao objektivne i vjerodostojne, a isti se u bitnim činjenicama i podudaraju,
brod B. nije bio tehnički ispravan brod (svjedok B. je zbog nezadovoljstva
tehničkim stanjem broda dao otkaz), vozio se s pomoćnim sustavom upravljanja, tzv.
Back up, a ne glavnim sustavom upravljanja i prilikom uplovljavanja u luku S. imali
su problem upravljanja na lijevom glavnom motoru na hidrauličkom sistemu za
upravljanje propulzije za vožnju unatrag (a što je dio pomoćnog sustava upravljanja),
kako je iskazao svjedok B.. Dakle, da glavni sustav upravljanja brodom
B. nije bio u funkciji zbog neispravnosti i prije predmetne nezgode, te se brod
isključivo vozio putem rezervnog sustava upravljanja tzv. Back up (koji se, kako mu i
sam naziv govori, koristi u nuždi, a ne kao glavni sustav upravljanja) pa i u trenutku
nastanka havarije nije bio osposobljen glavni sustav upravljanja, već je tužitelj
manevrirao brodom putem rezervnog sustava upravljanja i tužitelj je morao takvim
brodom upravljati po nalogu tuženika. Dolaskom u luku S. zbog nevremena, jakog
vjetra prilikom manevriranja rezervnim sustavom upravljanja, došlo je do blokiranja
lijevog motora prilikom vožnje unatrag, a time i do udaranja broda o hridi i oštećenja
broda. Da nije glavni sustav upravljana radio, da se predmetni brod učestalo kvario
proizlazi ne samo iz iskaza tužitelja, već i iz odluke o raskidu ugovora A., a službene zapisnike o servisiranju broda, koje servisiranje
obavljaju ovlašteni servisi, tuženik po traženju suda nije dostavio, već je dostavio
samo izvješća o redovitom dnevnom održavanju i popravcima.

19. Osim toga, za navesti je da, iako iz izvješća br. 216 807 od 20. 7. 2021.
sastavljenog od strane tvrtke I. d.o.o. proizlazi da je izvršenom kontrolom i
funkcionalnim ispitivanjem osnovnog upravljanja propulzijom - CPU jedinica utvrđena
nemogućnost spajanja programske aplikacije s CPU jedinicama, čime je
onemogućena kalibracija analognih ulaza procesorske jedinice, te da unatoč greške
pristupa komunikacijom procesorskim jedinicama, procesorske jedinice su u
funkcionalnom i ispravnom stanju svih elemenata sustava upravljanja propulzijom,
što zadovoljava uvjete upravljanja porivom i kormilarenjem, kao i iz izvještaja
H. r. b. broj 1714614 od 19. 7. 2021. prema kojemu nisu uočeni
nedostatci u svezi sustava upravljanja sigurnošću, postojanje greške, odnosno
nemogućnosti spajanja programske aplikacije s CPU jedinicama nije pouzdano ni
sigurno za korištenje glavnog sustava upravljanja (glavni sustav upravljanja
kompjuterski regulira položaj propulzora), posebice u situacijama kada treba
manevrirati brodom prilikom dolaska u luku i odlaska iz luke radi čega se na brodu
B. i koristio rezervni sustav upravljanja (ručno upravljanje propulzorima i
kormilom), a izbjegavao glavni sustav upravljanja, kako to proizlazi i iz iskaza
tužitelja. I svjedoci T. i B. potvrđuju da je brod vožen na pomoćni susta
upravljanja, a ne glavni, te da se tako uvijek vozilo (pa i nakon ove havarije, po
svjedoku T.), a iz kojeg razloga se vozio putem rezervnog sustava upravljanja
svjedoku T. ni B. nije poznato. Također u izvještaju HRB od 19. 7. 2021.



8 Pr-6829/2021-32

navedene su primjedbe s prethodnih pregleda (datum primjedbe 16. 7. 2021. s
rokom otklanjanja 18. 7. 2021, a otklonjeno 20. 7.2021.) između ostalih i "osposobiti
glavni sustav upravljanja motorima i jettovima, te indikacije položaja jet propulzora,
po učinjenom, glavni sustav upravljanja (back up) te sustav upravljanja u nuždi
ispitati u radu na zadovoljstvo HTRB-a."

20. Dakle, prije same havarije otkazala je kontrola nad lijevim motorom pomoćnog
sustava upravljanja (jer se pomoćni sustav upravljanja jedino i koristio, a ne glavni
sustav upravljanja koji nije bio tehnički ispravan), radi čega se isti nije mogao koristiti
u vožnji unatrag, što proizlazi ne samo iz iskaza tužitelja, već i svjedoka B.,
zbog čega je i došlo do nasukavanja broda, a temeljena obveza brodara, ovdje
tuženika je osposobljavanje broda za sigurnu plovidbu, što dovodi do zaključka da je
do havarije broda došlo upravo zbog tehničke neispravnosti broda, a ne krivnje
tužitelja kako to tuženik navodi.

21. Nadalje, tužitelj je, a nakon dogovora sa zz tuženikom, zbog vremenskih uvjeta i
nesigurnosti ostajanja vezanim u luci S., a kako proizlazi i iz iskaza tužitelja, koji
iskaz sud smatra logičnim i vjerodostojnim, naspram iskaza zz tuženika (tuženik je u
odgovoru na tužbu i podnescima naveo kako ga tužitelj nije obavijestio o havariji
broda već je samostalno isplovio prema luci Z., da bi zz tuženik u svom iskazu
naveo kako ga je tužitelj kontaktirao i obavijestio o havariji, ali ne i o isplovljavanju
prema luci Z.). Međutim, ovdje se nije radilo o samovoljnom isplovljavanju iz
luke u S. i o odlasku prema luci Z., već o dogovoru tužitelja kao zapovjednika
broda sa zz tuženikom, a kako proizlazi i iz iskaza tužitelja (koji je iskazao da nije
samostalno donio odluku o isplovljavanju, već je odmah nakon havarije, dok je brod
bio vezan u luci S., nazvao zz tuženika I. L. i obavijestio ga o događaju i
trenutačnom stanju broda, kao i o namjeri da isplovi za Z., a nakon upita zz
tuženika je li siguran da brod može doći u Z., a da se ne potopi potvrdno je
odgovorio, rekavši da trenutačno nema vidljivog propuštanja mora i u interesu
neoduzimanja koncesije dogovorili su se da nastavi put za Z., nakon čega je
tužitelj obavijestio o navedenom događaju i Lučku kapetaniju u S., Lučku
kapetaniju u Z. te H. r. b. u Z., a kao savjestan zapovjednik
broda kontaktirao je odmah i firmu S. Z. S. koji pružaju usluge podvodnog
pregleda broda od strane profesionalnih ronioca te je od istih zatražio da budu u
stanju pripravnosti te da odmah obave pregled broda po doplovljavanju istog u luku
Z.).

21.1. Dakle, upravo je tužitelj prije plovidbe prema luci Z., kontaktirao zz tuženika
I. L. i obavijestio ga o novonastaloj situaciji i u dogovoru s njim vratio se u
luku Z.. I zz tuženika potvrđuje u svom iskazu kako ga je tužitelj kontaktirao
poslije zavezivanja broda u luci S. i obavijestio o nasukavanju našto mu je on
rekao da napravi hitnu procjenu broda i ispita je li došlo do oštećenja broda kako bi
poduzeli određene korake, međutim, ne može se prihvatiti kao iskren iskaz zz
tuženika da se sljedeći put čuo s tužiteljem kada je već upravljao brodom za Z.,
jer kako proizlazi iz iskaza tužitelja, čijem iskazu sud vjeruje, naspram iskazu zz
tuženika s obzirom na činjenicu da je isti prvo negirao da mu se tužitelj javio nakon
havarije broda, da bi poslije potvrdio da ga je nazvao i obavijestio o tome, tužitelj se
čuo i poslije sa zz tuženikom i dogovorio se s njim o isplovljavanju u luku Z..



9 Pr-6829/2021-32

22. Navodi tuženika kako je tužitelj prekršio odredbe članka 143. stavka 3.
Pomorskog zakonika, a koji glasi: „U slučaju opasnosti, brodoloma i druge nesreće
članovi posade broda dužni su zalagati se za spašavanje broda, putnika, drugih
osoba na brodu te tereta kao i za zaštitu oko tuženika su neutemeljeni, štoviše tužitelj
je upravo postupio u skladu s navedenim člankom, jer je luka S. nezaštićena i
otvorena luka, a s obzirom da se su se na dan havarije pogoršavali vremenski uvjeti,
donesena je zajednička odluka /tužitelja i zz tuženika) da brod B. isplovi u luku
Z., koja je zaštićena i ima potrebnu infrastrukturu za pregled i popravak broda,
dakle upravo se tužitelj zalagao za spašavanje broda, putnika i drugih osoba na
brodu i svojom radnjom (isplovljenjem iz luke S. prema sigurnoj luci Z., dakle
najbližoj sigurnoj luci u koju je mogao nesmetano pristati) nije doveo u
opasnost brod, posadu i teret, već je upravo tužitelj poduzeo sve radnje potrebne
da brod isplovi u sigurnu luku.

23. Također, za navesti je kako su neosnovane tvrdnje tuženika kako je do raskida
ugovora s A. . došlo krivnjom tužitelja, odnosno da
je havarija uzrok raskida ugovora s A., jer iz odluke A. z. o.
l. p. proizlaze propusti tuženika koji su doveli do raskida Ugovora, a od
kojih niti jedan nema veze s tužiteljem (točka II. predmetne odluke o raskidu navodi
da se ugovor raskida zbog neobavljanja prijevoza sukladno ugovorenim uvjetima, a
osobito se ističu sljedeće povrede od strane tuženika kao brodara: osnovni brod nije
bio sposoban za plovidbu, nepridržavanje reda plovidbe, propuštanje postupanja
prema putnicima sukladno čl. 14. Ugovora, neodržavanje ugovorene brzine od
minimalno 25 čv, propuštanje obavljanja prijevoza zamjenskim brodom u slučaju
nemogućnosti obavljanja linije osnovnim brodom). Dakle, do raskida ugovora s
A. . nije došlo krivnjom tužitelja, već upravo ne
ispunjavanjem obveza od strane tuženika koji se ugovorom s A. obvezao iste
ispunjavati. I. A. . u Odluci o raskidu ugovora o
obavljanju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu na državnoj
brzobrodskoj liniji P. (U.-S.) - M. L. (I.-S.) - Z. i obratno
konstatira da je u više navrata upozoravala brodara da posebnu pažnju posveti
osiguravanju kvalitetnog remonta i da brodove održava pažnjom dobrog
gospodarstvenika, jer se brod B. učestalo kvari. Tuženik kao brodar dužan je
održavati brod i držati ga u urednom i ispravnom stanju, te odgovara za stanje i
sigurnost broda, a kako tuženik nije brod održavao u ispravnom stanju stoga je i
došlo do predmetne havarije broda, a time i raskida ugovora s A. .

24. Stoga, zaključak je ovog suda kako činjenica da je, dok je tužitelj zapovijedao
brodom, došlo do havarije broda B. ne može se okvalificirati kao osobito
teška povreda radne obveze koja se tužitelju stavlja na teret, odnosno kako nisu
postojali razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu tužitelju, jer tuženik tijekom
postupka nije dokazao odgovornost tužitelja za havariju, kao ni za njegovo, po
tvrdnjama tuženika, protupravno postupanje poslije havarije broda, a ni za raskid
ugovora s A. ..

25. Slijedom prednjeg, odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu je, po
mišljenju ovog suda, nezakonita, radi čega se ukazuje osnovanim tužbeni zahtjev za
utvrđenjem nedopuštenom tuženikove odluke o izvanrednom otkazu ugovora o
radu tužitelju pa je odlučeno kao u točki I izreke presude.



10 Pr-6829/2021-32

26. Osim toga, za navesti je kako se tuženik kao poslodavac ogriješio i o zakonsku
obvezu iz čl. 119. ZR da tužitelju omogući obranu pa se i iz tog razloga odluka o
izvanrednom otkazu ugovora o radu smatra nezakonitom. Naime, svrha obveze
poslodavca da zaposleniku prije otkazivanja ugovora o radu omogući iznošenje
obrane (čl. 119. st. 2. ZR) je omogućavanje radniku da utječe na namjeravanu odluku
poslodavca o otkazivanju ugovora o radu na način da se poslodavcu ukaže na
okolnosti koje ne opravdavaju otkazivanje ugovora o radu, u ovom slučaju da tužitelj
tuženiku ukaže na činjenicu da je kritične prigode poduzeo sve potrebne mjere za
spas putnika, članova posade i tereta.

27. U smislu odredbi čl. 112. st.1. toč. 8. ZR određen je način prestanka ugovora o radu, a između ostalih i odlukom nadležnog suda (sudski raskid).

28. Prema odredbi čl. 125. st.1. ZR ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije
dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika
odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od
najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika,
ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete
radnika; st. 2. citiranog članka određeno je kako Odluku iz stavka 1. ovoga članka
sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano
upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa
obiju ugovornih stranaka, nije moguć, a st. 3. citiranog članka poslodavac i radnik
mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu na način iz stavka 1. i 2. podnijeti do
okončanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja.

29. U ovom slučaju ostvarile su se pretpostavke iz čl. 112. ZR-a za sudski raskid
ugovora o radu. Naime, radni odnos je ugovorni odnos radnika i poslodavca, a koji
se uz to temelji na uzajamnom povjerenju, čega u konkretnom slučaju očito više
nema, što nesumnjivo proizlazi iz iskaza tužitelja, stoga uz uvažavanje svih okolnosti
i interesa obiju ugovornih stranaka po mišljenju ovog suda nastavak radnog odnosa
nije moguć.

29.1. Naime, odredba čl. 125. ZR ne određuje kojim se danom ima utvrditi prestanak
radnog odnosa u slučaju prihvaćanja zahtjeva za sudski raskid ugovora o radu, što bi
značilo da se dan prestanka radnog odnosa treba odrediti polazeći od okolnosti
konkretnog slučaja, pri čemu sud nije vezan zahtjevom stranke u odnosu na
zatraženi dan prestanka radnog odnosa. Stoga, u okolnostima ovog slučaja, a s
obzirom da je zahtjev za sudski raskid ugovora o radu podnio tužitelj, tada je jedino
prihvatljivo kao dan određivanja prestanka radnog odnosa tužitelju odrediti dan
podnošenja zahtjeva tužitelja za sudski raskid ugovora o radu, a to je 30. rujna

2021. radi čega se zahtjev tužitelja da se utvrdi sudski raskid ugovora o radu na dan

30. rujna 2021. prihvaća, a kako je odlučeno u točki II. izreke presude.

30. Nadalje, tužitelj je zatražio sudski raskid ugovora o radu, a ujedno potražuje
naknadu štete zbog sudskog raskida ugovora o radu u iznosu od 20.400,00 kn.

31. Prema odredbi čl. 125. st. 1. ZR-a, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije
dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, osim što će na zahtjev
radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa, dosudit će mu i naknadu štete u



11 Pr-6829/2021-32

iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća tog
radnika, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje
terete radnika.

32. Odlučujući o naknadi štete zbog sudskog raskida ugovora sud je imao u vidu da
je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika od 1. 7. 2021., te da je u vrijeme
otkazivanja ugovora o radu bio u dobi 63 godine (rođ. 21.12.1958.). Uzimajući u
obzir sve kriterije, to po ocjeni ovog suda iznosom naknade štete u visini od 3
ugovorene mjesečne plaće tužitelja će se postići svrha naknade.

32.1. Iz priloženog ugovora o radu od 1. 7. 2021. proizlazi da je između stranaka
ugovorena bruto plaća tužitelja, što nije ni prijeporno, u visini od 6.800,00 kn, što
znači da tužitelja pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 20.400,00 kn
(6.800,00 x 3 = 20.400,00 kn/2.707,55 eura). Stoga je tužitelju na ime naknade
štete zbog sudskog raskida ugovora o rada dosuđen zatraženi iznos od 2.707.55
eura/20.400,00 kn (fiksni tečaj konverzije 1 eur = 7,53450 kn), a kao u točki III. izreke
presude. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate
počevši od dana 17. srpnja 2023., kao dana presuđenja, do isplate, dok se za više
zatražene kamate za razdoblje od 2. rujna 2021. do 16.srpnja 2023. tužitelj odbija u
svom zahtjevu.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka

155. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 58/93,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,
89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje ZPP), pa je tužitelju u skladu s važećom Tarifom o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj: 142/12,
103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, dalje u tekstu: Tarifa) i popisu troška priznat
sljedeći trošak: za sastav tužbe 100 bodova, za pristup ročištu od 9. 2. 2022., 4. 5.

2022., 27. 2. 2023. i 27. 4. 2023. po 100 bodova, za pristup ročištu za objavu
presude 50 bodova, za sastav podneska od 30. 9. 2021., 31. 1. 2022., 19. 9. 2022. i

16. 3. 2023. po 100 bodova, od 20. 4. 2023. po 50 bodova, što pomnoženo s
vrijednošću boda od 1,99 eura/15,00 kn daje iznos od 1.990,00 eura, uvećano za 25
% PDV-a iznos od 497,50 eura, te za trošak prijevoza svjedoka Marka Bubičića u
iznosu od 53,09 eura, ukupno iznos od 2.540,59 eura/19.142,08 kn. Na dosuđeni
iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 17. srpnja 2023.,
kao dana presuđenja, do isplate, a kao u točki IV. izreke presude

U Splitu 17. srpnja 2023.

S U T K I N J A

Katica Bojčić Vidović, v. r.



12 Pr-6829/2021-32

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba
Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku 15 dana od dana primitka pisanog
otpravka iste, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja
-pun. tuženika


Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu