Baza je ažurirana 03.02.2026. zaključno sa NN 127/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj:  Gž Ovr-467/2023-2

 


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj:  Gž Ovr-467/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. d.d., OIB ..., zastupan po punomoćnici M. B., odvjetnici u Z., protiv ovršenika F. Č., OIB ..., S. zastupan po punomoćniku B. S., odvjetniku u O. društvu K. & R. d.o.o. iz S., radi ovrhe, povodom žalbe ovršenika izjavljene protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu broj Ovr-495/23-2 od 18. travnja 2023., 17. srpnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu broj Ovr-495/23-2 od 18. travnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud odredio ovrhu na nekretnini ovršenika.

 

2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik zbog svih razloga koje predviđa odredba čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13 i 93/14 , 73/17, 131/20, dalje: OZ) te predlaže da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine.

 

3. Ovrhovoditelj je u odgovoru na žalbu predložio da se ista odbije.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ispravu na temelju koje je prvostupanjski sud odredio ovrhu na nekretnini ovršenika predstavlja Ugovor o dugoročnom kreditu broj: 9916150473 i Izjava o zapljeni po pristanku dužnika solemnizirana po javnom bilježniku J. M. Š. iz S., dana 30. ožujka 2015. pod brojem Ov-3276/15, radi naplate iznosa glavnice od 8.361,54 eura s pripadajućim kamatama i troškovima postupka.

 

6. Ovršenik u žalbi ističe da su na predmetnoj nekretnini već upisana založna prava radi naplate potraživanja u korist trećih osoba, a da ovrhovoditelj nema nikakvo potraživanje prema ovršeniku i nije dostavio nikakav dokaz da je isplatio iznose u skladu s ugovorom o kreditu. Nadalje,  da je predmetna nekretnina od 2021. godine u vlasništvu M. F. iz M.

 

7. Predmetno rješenje o ovrsi, obzirom da je ovrha određena temeljem ovršne javnobilježničke isprave, i u skladu s njom, doneseno je temeljem odredbe čl. 23. toč. 5. OZ-a. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj u skladu s odredbom članka 82. stavak 1. OZ-a uz predmetni prijedlog sudu podnio zemljišnoknjižni izvadak, kao dokaz da je, u zemljišnoj knjizi, na predmetnim nekretninama upisan ovršenik. Također, upisana založna prava nisu zapreka da se na predmetnoj nekretnini odredi i provede ovrha.

 

8. Kraj takvog stanja stvari, žalbenim navodima ovršenika – da je predmetnu nekretninu prodao nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi. Naime, vlasništvo nekretnine se stječe tek upisom u zemljišnoj knjizi, a u trenutku ocjene osnovanosti prijedloga vlasnik je upravo ovršenik.

 

9. Ovršna isprava podobna je za ovrhu u smislu određenosti u naznaci vjerovnika, dužnika i obveze (čl. 26. st. 1. OZ - što u danom slučaju jest i ovršni sud je dužan postupati u određivanju i provođenju ovrhe) i opskrbljena je potvrdom ovršnosti. Odredbom čl. 202. st. 1. OZ-a, propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (zapljena po pristanku dužnika). Na temelju ove isprave može se tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe (st. 5. iste odredbe).

 

10. Ovršenik navodi i da je tražbina zastarjela. Sadržajno ovaj navod predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a i o istom je nadležan odlučivati prvostupanjski sud te može uputiti ovršenika da nedopuštenost ovrhe, iz razloga kojeg je naveo u ovoj žalbi, dokaže u parnici.

 

11. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba ovršnog postupka na koje, temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Stoga je, sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi.

 

U Splitu, 17. srpnja 2023.

 

Sutkinja:

Dragica Samardžić, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu