1

Poslovni broj: 50 Gž Zk-19/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 50 Gž Zk-19/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1-predlagatelja S.-u. d.o.o., S., OIB …, kao upravitelja stambenih zgrada u S. anagrafske oznake …, 2-predlagatelja T. d.o.o., S., OIB …, kao upravitelja stambenih zgrada u S. anagrafske oznake …, 3-predlagatelja N. d. d.o.o., S., OIB …, kao upravitelja stambene zgrade u S. anagrafske oznake … i 4-predlagatelja U. d.o.o., S., OIB …, kao upravitelja stambene zgrade u S. anagrafske oznake …, svi zastupani po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa posebnog dijela, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-16093/2015 od 22. studenog 2022., dana 14. srpnja 2023.

r i j e š i o   j e

              Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Z-16093/2015 od 22. studenog 2022. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog za povezivanje zemljišnih knjiga i knjige položenih ugovora i upisa posebnog dijela na nekretnini označenoj kao čest. zemlj. 6656/1 upisane u z.k.ul. br. 20900 k.o. S. (točka I izreke) te je naloženo Zemljišno-knjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje plombe poslovni broj Z-16093/15 u z.k.ul. br. 20900 k.o. S. (točka II izreke).

2. Rješenje pobijaju predlagatelji pozivajući se na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP-a) a u svezi s odredbom čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19 u daljnjem tekstu ZZK) te predlažu da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak odnosno isto preinači na način da prijedlog predlagatelja prihvati u cijelosti.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Pošavši od utvrđenja da je sud, sukladno odredbi čl. 8. a u svezi s čl. 3. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva) („Narodne novine“ 121/13, 61/18 i 63/19 u daljnjem tekstu Pravilnika), pozvao predlagatelje na dostavu potrebne dokumentacije kojom dokazuje da je utvrdio građevinsku česticu sukladno čl. 3. Pravilnika a u svezi s čl. 157. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 u daljnjem tekstu ZPU), da predlagatelji isto nisu dostavili već da su se pozvali na građevinsku i lokacijsku dozvolu kao dokaz da je u katastru formirana građevinska čestica za koju su izdane dvije uporabne dozvole, da građevinska i uporabna dozvola nisu isprave kojom se dokazuje da je utvrđena građevinska čestica sukladno čl. 3. Pravilnika a u svezi s čl. 157. ZPU, da posljedično navedenom predlagatelji nisu, sukladno čl. 3. Pravilnika, dokazali naprijed navedenu činjenicu jer nisu dostavili valjani dokaz (potvrdu), da slijedom toga u konkretnom slučaju nije utvrđena građevinska čestica u smislu naprijed navedenih odredbi te da bi u slučaju prihvaćanja prijedloga predlagatelja vlasnički dio Republike Hrvatske bio brisan pa bi time vlasnici posebnih dijelova postali vlasnici i dvorišta površine 7683 m2 što se upravo odredbom čl. 3. Pravilnika željelo onemogućiti, sud prvog stupnja, pozivom na odredbu čl. 8. st. 2. Pravilnika, odbacio je prijedlog predlagatelja i odredio brisanje plombe.

5. Sa navedenim utvrđenjima ne može se složiti ovaj sud drugog stupnja.

6. Naime, odredbom čl. 4. alineja 2. Pravilnika propisano je da nije potrebno dostaviti dokaz da je građevinska čestica utvrđena u smislu odredbe čl. 3. Pravilnika ako je iz kopije katastarskog plana vidljivo da je na čestici izgrađeno više zgrada koje su u građevinskom smislu međusobno povezane i koje sve čine jednu stambenu cjelinu pa parcelacija zbog korištenja zemljišta nije moguća.

7. Iz navoda predlagatelja kojim opisuju oblik predmetne građevine proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o jednoj građevini kojoj se stambeni dio nalazi iznad zemlje i sastoji od više zgrada ali koje su međusobno podzemno spojene, koje navode sud prvog stupnja potpuno zanemaruje kao i činjenicu da je predmetna građevina izgrađena temeljem jedne lokacijske i jedne građevinske dozvole, što upravo ukazuje da se radi o jednoj građevini odnosno o zgradama koje su u građevinskom smislu međusobno povezane. Da se radi o jedinstvenoj građevini upravo proizlazi iz priložene građevinske dozvole (koju sud zbog pogrešnog pravnog stava uopće ne ocjenjuje kao priloženi dokaz) iz koje je vidljivo da je ista izdana za jedinstvenu građevinsku cjelinu (oznake A1-A2, B1-B2, C1-C2).

8. Osnovano žalitelj navodi da je sud prvog stupnja propustio utvrditi odlučne činjenice potrebne za pravilnu primjenu materijalnog prava u ovoj pravnoj stvari predloženim uvidom u zemljišne knjige i to u z.k.ul. br. 7499 k.o. S. u kojem je između ostalog upisano formiranje predmetne građevinske čestice (rješenjem Z-3299/2000) a što je očito i bio preduvjet za izdavanje predmetne građevinske dozvole iz svibnja 2000. za gradnju jedinstvene građevinske cjeline na jednoj čestici.

9. Dakle, kako iz priloženih dokaza proizlazi da se radi o jedinstvenoj građevini sagrađenoj na jednoj čestici u skladu sa izdanom građevinskom i lokacijskom dozvolom odnosno da je na predmetnoj čestici izgrađeno više zgrada koje su u građevinskom smislu međusobno podzemno povezane i koje sve čine jednu stambenu cjelinu pa parcelacija zbog korištenja zemljišta nije moguća, pogrešno je utvrđenje suda prvog stupnja da su predlagatelji bili dužni priložiti poseban dokaz (potvrdu) o tome da je građevinska čestica utvrđena u smislu odredbe čl. 3. Pravilnika jer je odredbom čl. 4. alineja 2. Pravilnika propisan izuzetak kada takav dokaz nije potrebno dostaviti, a koji izuzetak je u konkretnom slučaju ostvaren. Posljedično navedenom pogrešno je i utvrđenje da su ostvareni uvjeti iz čl. 8. st. 1. i 2. Pravilnika za odbacivanje prijedloga predlagatelja.

10. Pri tome valja reći da u upravnom postupku, a kako to navodi prvostupanjski sud, predlagatelji ne bi mogli ishoditi „potvrdu da je utvrđena građevinska čestica sukladno čl. 3. Pravilnika“ jer s obzirom na naprijed navedene okolnosti parcelacija nije moguća.

11. Slijedom navedenog valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a žalbu predlagatelja uvažiti, ukinuti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

U Zagrebu, 14. srpnja 2023.

                                                                                                              Sudac:

                                                                                           Vlatka Fresl Tomašević, v.r.