Baza je ažurirana 20.07.2025. 

zaključno sa NN 78/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              -1-

Broj: -1995/2020

 

                                      

          

REPUBLIKA HRVATSKA

         Broj: -1995/2020

Visoki prekršaji sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

 

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

                                                     

                                                      R J E Š E N J E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenog H. A. i dr. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (“Narodne novine“ broj: 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22., 47/23.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja MUP-a , PU zagrebačke, I PP Zagreb podnijetoj protiv  presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: 14 Pp J-1460/20 od 26. listopada 2020., na sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja, MUP-a, PU zagrebačke, I PP Zagreb pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobođeni su od optužbe I okrivljeni H. A. i II okrivljeni G. G. da bi počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da je prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka ocjenjujući izvedene dokaze pojedinačno i njihovoj međusobnoj povezanosti zaključio da nema dokaza da su se u ponašanju I i II okrivljenika stekla zakonska obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je donio odluku o oslobađanju od optužbe. U obrazloženju presude sud je naveo da nije imao tehničkih mogućnosti za snimanje uređajem za audio-video snimanje te da nije bio u mogućnosti provesti suočenje na propisani način pa da nije proveden dokaz suočenja okrivljenika sa svjedocima niti svjedoka međusobno iako postoji neslaganje u njihovim iskazima važnim činjenicama.

 

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj MUP-a, PU zagrebačke, I PP Zagreb je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te u bitnom navodi odredbu članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke što u ovom slučaju nije učinjeno budući da sud nije proveo suočavanje okrivljenika sa svjedocima ili svjedoka međusobno navodeći da to nije učinjeno zbog tehničke nemogućnosti te smatraju da je navedeno obrazloženje pogrešno imajući u vidu odredbe Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku.

 

3. Predlažu da se žalba prihvati, da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom  počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, pri tome je ovaj sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno a što pravilno žalitelj ističe u žalbi.

 

5.1. Naime, Prekršajni zakon ne sadrži odredbe o ispitivanju okrivljenika pa tako niti odredbe o suočenju međutim  za ta pitanja sukladno članku 82. stavku 3. Prekršajnog zakona primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. i 80/22.), a člankom 289. Zakona o kaznenom postupku je propisano snimanje suočenja, odnosno ako suočenje nije snimljeno, zapisnik se ne može upotrijebiti kao dokaz.

 

6. Međutim, navedena odredba se odnosi na dokaznu radnju ispitivanja svjedoka u prethodnom postupku (tijekom istrage ili istraživanja) a ne tijekom rasprave.

 

7. Sukladno zaključku ( 82. točka 9.) sa sastanka predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana  20. i 21. listopada 2011. u Valbandonu, suočenje tijekom rasprave ne treba audio-video snimati. Takav stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske i tako postupanje tijekom kaznenog postupka do danas nije promijenjeno.

 

8. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti i prvostupanjsku presudu ukinuti.

 

9. Prvostupanjski  sud će ponovno provesti dokazni postupak cijeneći razloge ovog rješenja ponovno detaljno okolnosti  ispitati okrivljenike te svjedoke, po potrebi provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže  potrebnim, odnosno provesti suočenje okrivljenika i svjedoka  i svjedoka međusobno ukoliko postoje neslaganja u njihovim iskazima o važnim činjenicama te nakon toga ocjenom i analizom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu , na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku imajući u vidu odredbu članaka 185. Prekršajnog zakona.

   

10. Stoga je na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci.

 

 

                           

                                      U Zagrebu 12. srpnja 2023.

                                                          

Zapisničar:

 

Predsjednica vijeća:

Mladen Budiša, v.r.

 

Ivanka Mašić,v.r.

 

 

 

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 (pet) ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.

                                                                                   

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu