Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-1508/23-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc Mirjane Juričić predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Blanše Turić, članova vijeća te višeg sudskog savjetnika – specijaliste Srđana Papića, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice E1 P. iz U., zastupana po kćerki E2 P. P2. iz U., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Z., radi prijave za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 3 UsI-1280/2022-10 od 3. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice E1. P. iz U. i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 3 UsI-1280/2022-10 od 3. ožujka 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 3 UsI-1280/2022-10 od 3. ožujka 2023. odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, klasa: UP/II-245-02/22-07/9, urbroj: 511-01-378-22-1 od 14. rujna 2022. te vraćanje predmeta tuženiku na ponovni postupak (točka I. izreke presude), te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora (točka II. izreke presude).
2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da je povodom prijave i zahtjeva za provođenjem inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekta na kč. 2112 k.o. U., u dijelu koji se odnosi na primjenu Zakona o zaštiti od požara i mjerodavnog pravilnika, koji je podnijela 1. veljače 2022., dana 7. travnja 2022. primila obavijest voditelja Odjela inspekcije tuženika, Službe civilne zaštite P3., kojom obavijesti je bila samo djelomice zadovoljna, smatrajući da bi provedeni postupak trebalo nadopuniti jer je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Ističe da je u roku uložila prigovor te predložila čelniku upravnog tijela da zaključak sadržan u obavijesti nadopuni na način da u potpunosti zabrani korištenje kamina u sklopu pomoćnog objekta u izgradnji. Za nužnu nadopunu postupka navela je razloge, koji nisu razmotreni u postupku donošenja rješenja koje pobija tužbom te je predložila prvostupanjskom sudu da ih pažljivo razmotri i donese odluku, a što detaljno iznosi u žalbi protiv prvostupanjske presude. Posebno napominje da se u dostavljenoj obavijesti inspekcija nije pozvala ni na jedan zakonski propis, a iako je ona neuka stranka, tuženik je bio dužan svoj stav temeljiti na propisima. Smatra da je zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja povrijeđeno načelo materijalne istine utvrđeno člankom 8. Zakona o općem upravnom postupku te da je učinjena povreda iz članka 98. stavka 5. istog Zakona jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama bitnim za rješavanje predmetne upravne stvari. Predlaže da ovaj Sud poništi prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika te predmet vrati tuženiku na ponovno odlučivanje i istog obveže na naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu smatra da je žalba u cijelosti neosnovana te za takvu svoju tvrdnju iznosi razloge. Posebno napominje da tužiteljica traži utvrđenje ništetnim odnosno poništenje prvostupanjske presude iz razloga što je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a on smatra kako je iz spisa predmeta vidljivo da je prvostupanjska presuda kao i rješenje tuženika doneseno u skladu s propisom. Također, još jednom navodi kako je u osnovi prijave zahtjev tužiteljice za izmještanjem objekta, građenje od strane nestručne osobe, "na crno", kao i eventualno izdavanje mjere obustave daljnjih radova na navedenoj katastarskoj čestici isključivo u nadležnosti Državnog inspektorata, odnosno građevinske inspekcije, s obzirom da se radi o postupcima iz domene Zakona o gradnji. Tuženik smatra da u postupku donošenja rješenja ni na jedan način nije oštetio tužiteljicu, odnosno da je postupak koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno proveden na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, a osporenim rješenjem je pravilno primijenjen zakon. Predlaže da ovaj Sud žalbu odbije kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u granicama propisanim člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Prema podacima u spisu predmeta dostavljenim ovom Sudu uz žalbu proizlazi da je tužiteljica Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu civilne zaštite, Sektoru za inspekcijske poslove, Inspekcije zaštite od požara i civilne zaštite 4. veljače 2022. podnijela prijavu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora zahvata u prostoru u U., na kč. 2112 k.o. U., koja je 10. veljače 2022. dostavljena na postupanje Ravnateljstvu civilne zaštite, Područnom uredu civilne zaštite R., Službi civilne zaštite P3., Odjelu za inspekciju. Postupajući po navedenoj prijavi 2. ožujka 2022. inspektor za zaštitu od požara, eksploziva i oružja Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite R., Službe civilne zaštite P3., Odjela inspekcije, izvršio je inspekcijski nadzor zahvata u prostoru u U., na navedenoj katastarskoj čestici o čemu je sastavljen zapisnik o inspekcijskom nadzoru kojim je utvrđeno da se na navedenoj čestici izvode radovi izgradnje kamenog zida, kamenih stupova i kamina sa otvorenim ložištem. Kamin sa otvorenim ložištem nije završen, u istom se ne loži vatra te ne postoji neposredna opasnost od nastanka i širenja požara. Nadalje, utvrđeno je kako se kamin s otvorenim ložištem gradi na nedovoljnoj udaljenosti od susjednog objekta (koji nije u vlasništvu prijavitelja) te da se uz otvor kamina i uz ložište nalaze zapaljive tvari (raslinje, grede i daske) pa je nadzirana osoba koja je nazočila nadzoru upoznata s tim da radi blizine raslinja i drugih zapaljivih tvari te nedovoljne udaljenosti od građevine na kč. 2115 k.o. U., nije dozvoljeno loženje vatre. Nadalje, proizlazi da je prijava tužiteljice proslijeđena Državnom inspektoratu, Područnom uredu R., Ispostavi P3., na znanje i postupanje iz područja nadležnosti Državnog inspektorata, odnosno građevinske inspekcije.
7. Prema ocjeni ovoga Suda pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika od 14. rujna 2022. kojim je odbijen prigovor tužiteljice protiv obavijesti tuženika od 4. travnja 2022., kao neosnovan, te u tom smislu prvostupanjski sud pravilno upućuje na odredbu članka 51. stavka 1. i 5. i članka 52. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ 92/10.) i članka 122. stavka 1., 3. i 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.).
8. S obzirom da iz utvrđenog činjeničnog stanja u postupku proizlazi da je predmetni zahtjev u prostoru u fazi izgradnje i da ne postoji neposredna opasnost od nastajanja i širenja požara, te da se ne loži vatra u kaminu u zapisniku o nadzoru je konstatirano samo da se radi blizine raslinja i drugih utvrđenih zapaljivih tvari te nedovoljne udaljenosti izlaznog otvora kamina od otvora građevine na kč. 2115 k.o. U. u kaminu s otvorenim ložištem nije dozvoljeno loženje što je od strane nadzirane osobe uredno potpisano bez iskazivanja primjedbi. Stoga je, u tom dijelu tuženik pravilno postupio kada je odbio prigovor tužiteljice protiv predmetne obavijesti tuženika te je u tom smislu navedeno da sukladno odredbi članka 55. Zakona o zaštiti od požara inspektor može zabraniti obavljanje određenih radnji isključivo iz razloga neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine, a što u konkretnom predmetu nije bio slučaj, kako to pravilno smatra i prvostupanjski sud.
9. Osnovano smatra prvostupanjski sud kako se na temelju podataka u spisu vidi da je u osnovi prijave tužiteljice njezin zahtjev za izmještanje objekta građenja od strane nestručne osobe na crno i eventualno izdavanje mjera o obustavi daljnjih radova na predmetnoj katastarskoj čestici, međutim, to je isključivo u nadležnosti Državnog inspektorata, odnosno građevinske inspekcije jer se radi o postupcima iz domene Zakona o gradnji pa se tužiteljici pravilno ukazuje da je njezina prijava od 3. ožujka 2022. proslijeđena Državnom inspektoratu, Područnom uredu R., Ispostavi P3. na znanje i postupanje iz područja nadležnosti Državnog inspektorata, odnosno građevinske inspekcije.
10. Slijedom navedenog prema ocjeni ovoga Suda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da pobijanim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa je prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
11. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, prvostupanjska i upravna tijela su točno i potpuno utvrdili činjenično stanje, te pravilno primijenili i protumačili mjerodavno materijalno pravo, a prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima te u obrazloženju svoje presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, sukladno odredbi članka 60. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima.
12. Žalbeni navodi tužiteljice ne predstavljaju pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, zbog čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe, a napominje se i da je riječ o prigovorima koje je tužiteljica isticala i u postupku pred prvostupanjskim sudom, o kojima se prvostupanjski sud očitovao, a s kojim zaključcima se slaže i ovaj Sud.
13. Kako tužiteljica razlozima navedenima u žalbi nije dovela u sumnju zakonitost pobijane presude, niti je ovaj Sud utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima žalbu odbiti kao neosnovanu.
14. S obzirom da tužiteljica nije uspjela sa žalbom, ovaj Sud je odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka, primjenom odredbe članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima.
U Zagrebu 12. srpnja 2023.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Mirjana Juričić, v.r.