Poslovni broj 13 Gž Zk-438/2022-2

 

 

 

 

 

               Poslovni broj 13 Gž Zk-438/2022-2                         
 

U  I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Težak-Škrbina člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. P., OIB: … iz V. G., koju zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Z., protiv tuženice B. K., OIB: … iz Z., koju zastupa punomoćnik H. B., odvjetnik u O., radi utvrđenja i ispravka upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-429/2022-17 od 27. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. srpnja 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice M. P. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-429/2022-17 od 27. listopada 2022.

 

r i  j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice M. P. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-429/2022-17 od 27. listopada 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je upis – uknjižba prava vlasništva u korist B. K. oib: …, Z. kao vlasnika zkč. 4887/3 k.o. N. nova gospodarska zgrada, D. V. B. površine 16m2, dvorište površine 942m2 sveukupne površine 958 m2, i zkč. 4887/2 k.o. N. k., D. V. B. površine 152m2, dvorište površine 1031m2 sveukupne površine 1183 m2 upisano u zkul.5682 k.o. N. nova, proveden temeljem Rješenja zemljišnoknjižnog odjela pod brojem Z-12263/20 od dana 09.02.2021. godine pogrešan.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Pag Općinskog suda u Zadru ispravak upisa na način da se isti provede upis prava vlasništva zkč. 4887/3 k.o. N. nova gospodarska zgrada, D. V. B. 17 površine 16m2, dvorište površine 942 m2 sveukupne površine 958 m2, i zkč. 4887/2 k.o. N. kuća, D.-V. B. površine 152 m2, dvorište površine 1031m2 sveukupne površine 1183m2 upisano u zkul. 5682 k.o. N. nova u korist tužitelja M. P., OIB: …, V. G.."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi parnični trošak tuženici u iznosu od 3.281,25 kuna/435,50 EUR u roku od 15 dana."

 

2. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

"Ne dopušta se preinaka tužbe kao na ročištu od dana 19. rujna 2022. godine."

 

3. Protiv prvostupanjske presude i prvostupanjskog rješenja žali se tužiteljica iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

 

5. U postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

6. Iako tužiteljica u žalbi izričito ne ukazuje da bi pred prvostupanjskim sudom bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 190. st. 2. ZPP, ovdje je s obzirom na cjelokupno stanje spisa ipak potrebno reći da u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka. Naime, iz stanja cjelokupnog spisa ništa ne ukazuje (a tužiteljica niti u žalbi određeno ne ukazuje) da ona bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Stoga, kada je tužiteljica do zaključenja prethodnog postupka mogla preinačiti tužbu, onda je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je odlučio ne dopustiti preinaku tužbe tužiteljice (jer je preinaka izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka).

 

7. Odlučujući o predmetnom tužbenom zahtjevu tužiteljice prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pobijana prvostupanjska presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka te presude je razumljiva i nije u proturječnosti sa jasno i potpuno navedenim razlozima o činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama povodom egzistirajućeg tužbenog zahtjeva tužiteljice.

 

8. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje pogrešnim predmetnog zemljišnoknjižnog upisa te za ispravak tog upisa na način da se kao vlasnica predmetnih nekretnina upiše tužiteljica.

 

9. Stoga, predmet spora valja razmotriti u svijetlu odredbi čl. 205 i čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK). Prema čl. 205. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 205. st. 3. ZZK).

 

10. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

 

11. U konkretnom slučaju riječ je o tužbi za ispravak. Iz odredbi čl. 205. st. 1. i st. 3., a u vezi s odredbom čl. 150. st. 1. ZZK nedvojbeno proizlazi da kad se tužba za ispravak podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku dopustio i proveo određeni upis (o čemu se u konkretnom slučaju radi) tužbom za ispravak se može zahtijevati brisanje upisa provedenog u ispravnom postupku i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

 

12. U smislu navedenog kao jedna od ključno odlučnih činjenica za ishod spornog odnosa među strankama povodom egzistirajućeg tužbenog zahtjeva ukazuje se činjenica da tužiteljica u zemljišnoj knjizi nije bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, da ona nije univerzalni građansko-pravni sukcesor I. P., a niti A. V., D. J. i V. W. Navedene činjenice je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio.

 

13. Dakle, kada tužiteljica u zemljišnoj knjizi nije bila upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina te kako ona nije univerzalni građansko-pravni sukcesor naprijed navedenih osoba, onda je već iz tog razloga neosnovan njezin zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na način da se tužiteljicu upiše kao vlasnicu predmetnih nekretnina.

 

14. Osim toga, a kao što je već naprijed navedeno, tužiteljica u konkretnom slučaju (sve i kada bi bile ispunjene ostale pretpostavke) ne bi svoje eventualno povrijeđeno pravo mogla štiti tužbenim zahtjevom na utvrđenje pogrešnim predmetnog upisa (već tužbenim zahtjevom za brisanjem predmetnog upisa).

 

15. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je već iz naprijed navedenih razloga odbio predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice.

 

16. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo stoga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak tužene (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te okolnost da je tužena u cijelosti uspjela u parnici (čl. 154. st. 1. ZPP).

 

17. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih je podnesena predmetna žalba, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

 

U Velikoj Gorici 12. srpnja 2023.

                                      

                                                                                               Predsjednik vijeća

 

                                                                                                                       Nikola Ramušćak, v.r.