Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath na prijedlog sudskog
savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari tužiteljice M.Đ. iz Z.,
OIB: …, zastupane po punomoćniku D.C.,
odvjetniku u Z. , protiv tuženika ŠKOLA A.G.M., Z., , OIB: …, radi isplate,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 31. svibnja 2023., u prisutnosti
punomoćnika tužiteljice D.C., odvjetnika i zakonskog zastupnika tuženika
A.J., ravnatelja škole te presude javno objavljenje 11. srpnja 2023.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku ŠKOLA A.G.M., Z.,
OIB: … da tužiteljici M.Đ. iz
Z., OIB: … isplati iznos od 957,17 EUR1 / 7.211,76
kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 73,98 EUR od dana 16. travnja 2016. godine do isplate; - na iznos od 76,45 EUR od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate; - na iznos od 73,42 EUR od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 71,51 EUR od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 92,67 EUR od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 87,53 EUR od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 88,80 EUR od dana 16. listopada 2016. godine do isplate; - na iznos od 89,61 EUR od dana 16. studenog 2016. godine do isplate; - na iznos od 92,08 EUR od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate; - na iznos od 107,52 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate; - na iznos od 103,58 EUR od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;
izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom
pojedinom bruto iznosu, i to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje,
za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
II Nalaže se tuženiku ŠKOLA A.G.M., Z.,
OIB: … da tužiteljici M.Đ. iz
Z., OIB: … naknadi prouzročeni parnični trošak
ovog postupka u iznosu 466,60 eura1 / 3.515,60 kuna, uvećan za zakonsku zateznu
kamatu tekuću od 11. srpnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15
dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da kao radnica tuženika, kao poslodavca koji
predstavlja javnu službu, zahtijeva isplatu razlike plaće s pripadajućom zateznom
kamatom.
U spornom razdoblju plaća definirana je člankom 4. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“ broj 27/01 i 39/09).
U spornom razdoblju, osnovica plaće regulirana je Zakonom o osnovici plaće u
javnim službama („Narodne novine“ broj 39/09 i 124/09; dalje u tekstu: „Zakon o
osnovici“). U spornom razdoblju na snazi je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, 150/13 i 153/13,
dalje u tekstu: „TKU“) i Sporazumi Vlade RH i sindikata javnih službi koji su sklopljeni
na način propisan za sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog
ugovora, a kojima je određena visina osnovice za obračun plaća u javnim službama:
Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006. godine –
kojim je osnovica za obračun plaće od 2009. godine iznosila 5.415,37 kuna.
Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2009. godine
– kojim je (u članku II.) određeno privremeno smanjenje osnovice u 2009. godini s
5.415,37 kuna na 5.108,84 kune i (u članku III.) vraćanje osnovice na razinu od
5.415,37 kuna nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26.10.2011. godine – kojim je (u članku III.) određeno da će osnovica
za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje stanja
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razbolje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).
Dana 27.11.2015. godine zavod (dalje u tekstu:
„DZS“) objavio je Priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim
promjenama BDP-a iz kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. godine
realan rast BDP-a iznosio 1,2% a u trećem tromjesečju 2015. godine realan
međugodišnji rast BDP-a iznosio je 2,8%. Iz kojih podataka slijedi da je dva
tromjesečja zaredom prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.
Nakon objave službenih podataka DZS, Vlada RH nije donijela posebnu
odluku o visini osnovice za 2016. godinu, 2016. godinu bila određena na 5.415,37
kuna (u skladu s člankom 2. Zakona o osnovici). U skladu sa svim gore navedenim,
ispunjen je uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je
tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo do rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
Unatoč tome, tuženik je tužiteljici sve plaće u razdoblju od prosinca 2015.
godine do siječnja 2017. godine obračunao po osnovici od 5.108,84 kune odnosno
5.211,02 kuna s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine umjesto po osnovici od
5.415,37 kn to postoji dug tuženika prema tužitelju s osnove razlike u plaći, a
sukladno obračunu koji je dostavljen u prilogu tužbe.
Tužiteljica je podneskom od 22.7.2021. preinačila tužbu i povećala tužbeni
zahtjev na način da je tužbom obuhvatila i paritete povisujući pojedinačne utužene
mjesečne iznose za razdoblje od srpnja 2016. godine do siječnja 2017. godine, a
time i ukupan iznos utužene glavnice. Naime, odredbom članka VII.b st. 3. i 8.
Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. godinu iznosi
87,9:100. Sukladno članku IV. stavku 1. Izmjena Dodatka Sporazumu, kvocijent
pariteta određuje se stavljanjem u odnos pariteta iz točke III. i točke IV. ove tužbe.
Odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 iznosi 0.9768 odnosno 97,68%, a iz čega proizlazi
da je paritet iz 2015. godine za 2.33% manji od pariteta iz 2008. godine. Primjenom
čl. IV. st 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava
za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se za period od srpnja 2016.
godine do siječnja 2017. godine uvećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.478,19 kn.
Ukupan dug tužitelja s osnova ove razlike u plaći iznosi 808,36 kn za period od
srpnja 2016. godine do siječnja 2017. godine. Nadalje, odredbom čl. IV. st. 3.
Izmjena Dodatka Sporazumu propisano je da će se nakon pet mjeseci od početka
primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za
preostalih 50 % utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog
rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta
iz 2008. godine. Stoga se osnovica za prosinac 2016. i siječanj 2017. povećava za
daljnjih 1,16 % te iznosi 5.541,74 kn. Ukupan dug tužitelja s osnove ove razlike u
plaći iznosi 233,49 kn. Stoga tužiteljica predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj
sveukupan iznos od 957,17 eura / 7.211,76 kuna¹ s pripadajućim zakonskim
zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim
kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.
2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik ističe kako se protivi tužbi i
tužbenom zahtjevu, ističe prigovor zastare pri tom ne spori činjenicu da je tužiteljica
zaposlenica tuženika.
Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov, dok ne
osporava visinu tužbenog zahtjeva. U cijelosti osporava pravnu valjanost, pravnu
narav, obveznost, a potom i sadržaj sklopljenih Izmjena Dodatka Sporazumu,
Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca 2011., kao i Vjerodostojno tumačenje Izmjena
Dodatka Sporazumu od 28. prosinca 2012. i Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca
2011. Izmjene Dodatka Sporazumu potpisane su od sedam potpisnika, dok su
prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu potpisani od osmero potpisnika. Da bi
izmjene kolektivnog ugovora, bez obzira na njihov naziv, bile pravno valjane,
potrebno je da ih sklope svi sindikati koji su sklopili i sam izvorni kolektivni ugovor.
Slijedom navedenog, pravno su nevaljane Izmjene Dodatka Sporazumu te ne postoji
nikakva obveza, pa niti ona uvećanja/podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim
službama, kao niti drugih usklađivanja plaća. Izneseno tumačenje o pravnoj
nevaljanosti Izmjena Dodatka Sporazuma primjenjuje se i na Arbitražnu odluku i
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazuma, obzirom da niti na njihovo
provođenje nije pristao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi. Sklapanju
kolektivnog ugovora (i svih njegovih dodataka te izmjena i dopuna) nisu prethodili
zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu, jer on kao poslodavac o
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
sklapanju kolektivnog ugovora nije pregovarao s pregovaračkim odborom
sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo sa predstavnicima određenih,
pojedinačnih i nekih sindikata s područja za koje se kolektivni ugovor sklapa, kao i da
ti predstavnici sindikata nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti
su imenovani odlukom vijeća, a što je izravno protivno
pravnom uređenju odbora sindikata za kolektivne pregovore iz članka 186. Zakona o
radu, odnosno odredbi članka 254. Zakona o radu. Ističe da se plaća u javnim
službama uređuje prije svega Zakonom o plaćama u javnim službama i Zakonom o
osnovici plaće u javnim službama. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 29.
prosinca 2016. donijeta je Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim
službama, kojom je ista utvrđena u visini od 5.211,02 kuna bruto, te se primjenjuje
počevši od dana 1. siječnja 2017. s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je
isplaćena u mjesecu veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg kolektivnog ugovora
zaključenog između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi kojim bi se
utvrdila osnovica plaće u javnim službama, odnosno podredno drugačije odluke
Vlade Republike Hrvatske te se primjenjivala osnovica plaće u javnim službama
potvrđena Dodatkom Sporazumu. Do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016., počevši s plaćom za mjesec siječanj
2017., u primjeni je bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini
5.108,84 kune bruto, prema Dodatku Sporazumu. Tužitelj pogrešno smatra da su
nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u
iznosu od 5.415,37 kuna bruto iz odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu. U
članku VII. Izmjena Dodatka Sporazumu navedeni su uvjeti nužni za ostvarivanje
odredbi Izmjena Dodatka Sporazumu. Tako se u točki I. istoga članka navodi da ako
realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
opisanih u člancima III. do V. Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za onoliko
tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP (u odnosu na isto razdoblje
prethode godine) trajao. Ta odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu
Izmjena i dopuna. Smatra da citirano nesporno uređuje odgodu "uskladbe" za onaj
broj razdoblja "pada realnog tromjesečnog BDP (tzv. negativni rast) u odnosu na
trenutak utvrđen člankom III. Izmjena Dodatka Sporazumu. Kako je nakon sklapanja
Izmjena Dodatka Sporazumu, prema dostupnim podacima DZS-a, BDP Republike
Hrvatske, promatran na tromjesečnoj razni - "realni tromjesečni BDP" - u odnosu
prema istom tromjesečju prethodne godine zabilježio dvanaest konsekutivnih
razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počam od četvrtog tromjesečja 2011., a
zaključno s trećim tromjesečjem 2014., smatra da se uskladbu prema člancima III. do
V. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma treba odgoditi za dvanaest konsekutivnih
tromjesečja, počevši od siječnja 2016. nadalje. Smatra kako okolnosti za povećanje
osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako to navodi tužiteljica nisu
nastupile. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu
troškova tuženiku.
3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu, obračunske liste plaća
tužiteljice, izračun potraživanja te u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona
o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05,
2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje
ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika te da je
tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od
5.108,84 kn, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama
dostavljenima u spis.
6. Sporno je pravno pitanje – je li tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju bio
dužan plaću obračunavati i isplaćivati po osnovici od 5.415,37 kn, a koji zahtjev
tužiteljica temelji na odredbi čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražnoj odluci od
7. prosinca 2011.
7. U ovom postupku je utvrđeno da su Vlada RH i sindikati javnih službi, i to
Sindikat, sindikat, sindikat, Sindikat, sindikat, sindikat, sindikat, te sindikat 23. studenog 2006.
zaključili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su
ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u
2007., zatim u 2008. te u 2009. te da se navedene obračunske osnovice primjenjuju
od 1. siječnja svake godine. Utvrđeno je, nadalje, da su Vlada RH i navedeni sindikati
javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili na zamrzavanje osnovice
za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto s time da su u članku III.
utvrdili način povrata osnovice, i to na način da se osnovica za izračun plaće u javnim
službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, kao i da su Vlada RH i sindikati javnih službi
zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, s time da te
izmjene nisu potpisane po sindikatu, iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je
promijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata
osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su
utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i
dopuna i to na način da se određuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III.-V. ovih Izmjena i
dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Također
je utvrđeno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem
Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu, a kako je to prethodno opisano. Nadalje, utvrđeno je da
su Vlada RH i sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene i
dopune od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici za plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u
vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu. Utvrdili su da je negativni rast BDP-a,
prema službenim podacima DZS-a, trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011.
do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno. Utvrdili su
također da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a
objavljen 04. prosinca 2015. Utvrđeno je i da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela
Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02
kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj
2017., a koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.
8. Dakle, za odlučivanje u ovom premetu mjerodavno je sljedeće:
- 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno
povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i
2009.
- 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od
5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno
odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V
Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi
uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, dok
su pri tome kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS
početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te
dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu
od 92:100.
- 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi
sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim
službama, a kojima je u čl. III. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je
propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.
- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: ''Osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje
stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve
sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.
- također, pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđivao bi i sadržaj
Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., kojim je
u čl. I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1.
siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i
sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.
sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim se u točki
III. navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji zavoda ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će
5.415,37 kn bruto.
9. Nisu osnovani prigovori tuženika vezani za ništetnost i nevaljanost Izmjena
Dodatka Sporazumu iz 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. te
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. Da bi činjenica nepotpisivanja
predmetnih dokumenata od strane sindikata utjecala na valjanost istih, navedeni sindikat trebao je biti isključen iz samog
pregovaranja. Tuženik nije dokazao da je sindikat bio isključen iz pregovaranja, pa su Izmjene Dodatka Sporazumu
valjane i proizvode učinke. Takvo stajalište proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda
Republike Hrvatske (Revr 408/12-2 od 3. travnja 2017., Revr 847/10-2 od 7. prosinca
2011. te odluke Revr 1797/09-2 od 7. veljače 2012.), te odluke Ustavnog suda RH
broj: U-III/3535/2013 od 5. ožujka 2015. Također, navedene Izmjene i dopune
unesene su i u odredbu čl. 51. st. 4. TKU/12 od 12. prosinca 2012., a koji kolektivni
ugovor je uredno potpisan, između ostalih, i po navedenom sindikatu
, što znači da je i taj Sindikat u cijelosti prihvatio
navedene Izmjene i dopune. Slijedom navedenog, Izmjene Dodatka Sporazumu
postale su dio TKU/12, čiji su sadržaj prihvatili i svi sindikati koji su sudjelovali u
kolektivnom pregovaranju. Ujedno se napominje da je činjenica da su plaće
zaposlenih u javnim službama regulirane Zakonom o plaćama u javnim službama,
međutim, prema odredbi iz čl. 192. ZoR-a, kolektivnim ugovorom se uređuju prava i
obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila
kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, pitanja osiguranja,
te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Upravo se u čl. 51.
TKU/12 uređuje te definira plaća zaposlenih u javnim službama. Stoga nema dvojbe
da su sindikati mogli pregovarati i potpisivati određene anekse, odnosno izmjene i
dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno sporazume zaključenih s Vladom RH,
koja u ovim slučajevima predstavlja poslodavca i u kojim se odlučivalo i o plaćama, tj.
osnovici i dodacima za zaposlene u javnim službama. Navedene Izmjene i dopune
zaključene su na rok od pet godina, a kako to proizlazi iz članka XI. navedenih
Izmjena, što znači da su iste trebale isteći s danom 25. listopada 2016., ali sukladno
odredbi iz čl. 199. st. 1. ZoR-a na njih se primjenjuju pravila o produženoj primjeni
kolektivnih ugovora, a što znači da važe i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su
bile zaključene. Slijedom navedenog rok važenja navedenih Izmjena istekao je 26.
siječnja 2017.
10. Obzirom na naprijed utvrđeno Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26.
listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor, sklopljen sukladno odredbi čl. 2.
Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u
javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
službi, kao i odredbe čl. 51. st. 4. TKU/10, a kojim je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojim je utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. Pritom je odredbom čl. 51. st. 4. citiranog TKU/10 bilo propisano da
ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009.,
kao i sve njegove Izmjene i dopune ili novi Sporazumi koji se na njega nastavljaju ili
iz njega proizlaze, kao i Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od
25. studenog 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim dokumentima. Pritom je slično navedenom bilo propisano i u odredbi
čl. 51. st. 4. citiranog TKU/12. Zbog naprijed navedenog, Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011., a na koje se poziva tužitelj u svezi svog zahtjeva
za isplatu razlike plaće, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. Sud pritom
dodaje da sve navedeno proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih
službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka
Sporazumu, radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi s čl. VII. st. 1. Izmjena
Dodatka Sporazumu. Stoga su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III.
citiranih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene
od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja već citirane odredbe čl. III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.
11. Nadalje, iz priložene dokumentacije proizlazi da je DZS 28. kolovoza 2015.
objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj
procjeni se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom
tromjesečju 2015. realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje u 2014. Nadalje,
DZS je 27. studenog 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015. u kojoj se navodi da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP
u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014.
Osim toga, DZS je 4. ožujka 2016. objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto
tromjesečje 2015. u kojoj je navedeno da je BDP realno veći za 1,9% u četvrtom
tromjesečju 2015., a u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz navedenog proizlazi da je
aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a 2% pa je stoga krajem studenog
2015. bio ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS-a ukazuju na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) te će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene
prema Izmjenama i dopunama, jer je ovim Izmjenama i dopunama ugovoreno da ako
se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) da će se
primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u
sljedećem mjesecu, pa se u smislu prije navedenog osnovica plaće u prosincu 2015.
povećala na iznos od 5.415,37 kn.
12. U odnosu na područje primjene Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražne
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
odluke od 7. prosinca 2011. treba navesti da u predmetnom postupku nije bilo sporno
da je tužiteljica u cijelom spornom razdoblju bila u radnom odnosu kod tuženika koji
predstavlja javnu ustanovu. Isplata plaće u skladu s povećanom osnovicom
predstavlja individualno pravo tužiteljice prema tuženiku, kao njezinom poslodavcu, a
temeljem važećeg ugovora o radu, pri čemu navedeno pravo iz radnog odnosa
tužiteljica može ostvarivati prema osnivaču ili prema tuženiku kao svom poslodavcu.
Međutim, sukladno čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje: ZOO) svaki
dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati
ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kada jedan dužnik
ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Iz navedenog proizlazi da
tužitelj može zahtijevati ispunjenje duga u vidu isplate plaće u skladu s povećanom
osnovicom i to bilo od poslodavca, tj. konkretno tuženika, bilo od osnivača ustanove,
odnosno da isto znači da ne postoji obveza tužitelja da predmetnu tužbu podnose
isključivo protiv osnivača svog poslodavca. Obveza tuženika tužiteljici isplatiti razliku
plaće prema navedenoj osnovici od 5.415,37 kn, temeljem odredbe članka III.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu sklopljenog 26. listopada 2011. i temeljem
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., proizlazi iz čl. 8. st. 1. ZoR-a kojim je
propisano da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi
ZoR-a i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu
s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i
pravilnika o radu.
13. Slijedom navedenog, ispunjeni su uvjeti za primjenu odredbe čl. VII. st. 1.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. Pri tome se u toj
odredbi navodi da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u
nekom od razdoblja opisanih u člancima III.-IV. navedenih Izmjena i dopuna, da se
uskladba tada odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog
tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Valja navesti da
iz citiranih podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima
i koje je objavio DZS proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo
negativnog rasta BDP-a, već je upravo protivno tome, vidljivo da je BDP stalno
rastao. Pri tom se odredba čl. VII. st. 1. citiranih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu od 26. listopada 2011. ne odnosi na povrat osnovice iz čl. III., već
isključivo na usklađenje osnovice iz čl. IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Pri tome
ovaj sud smatra da je intencija Vlade RH bila povrat osnovice na razinu iz 2009., i to
na iznos od 5.415,37 kn. Osim toga, odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala
iskorištena je kroz odredbu čl. IV. st. 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012. obzirom je odredbom čl. IV. st. 5.
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da ako se do 31. prosinca
2012. ne ispune pretpostavke iz čl. III. da će tada Vlada RH biti u obvezi korigirati i
isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje. Obzirom na sve
naprijed navedeno, proizlazi da je tuženik, počevši od siječnja 2016. pa nadalje, bio
obvezan tužiteljici obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici propisanoj Izmjenom i
dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., odnosno sukladno osnovici
koja proizlazi iz uvećanja propisanog u odredbi čl. IV. Izmjena Dodatka Sporazumu.
14. Iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. iz članka IV. stavak 1. alineja
1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100. Odredbom članka VIII. b stavak 3. i
8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. iznosi 87,9:100.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
Sukladno članku IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu kvocijent pariteta
određuje se stavljanjem u odnos pariteta iz točke 3.2.3. i 3.2.4. Proizlazi da je odnos
pariteta za 2015. 2.33% manji od pariteta iz 2008. Prema članku IV. stavak 2.
Izmjena dodatka ugovoreno je da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Kvocijent pariteta iz
članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu nije utvrđen, jer se Vlada
Republike Hrvatske oglušila na poziv sindikata javnih službi čime je povrijedila svoju
obvezu iz članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Prema članku 297.
stavak 4. Zakona o obveznim odnosima uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo
ispunjenje protivno načelu savjesnosti i poštenja spriječi strana na čiji je teret
određen. Utvrđenje kvocijenta pariteta iz članka IV. stavak 1. Izmjena Dodatka
Sporazumu je uvjet primjene članka IV. stavak 2. Izmjena Dodatka Sporazumu.
Vlada Republike Hrvatske nije se odazvala pozivu sindikata javnih službi od 2. lipnja
2016. čime je spriječila ispunjenje uvjeta. Sukladno članku 297. stavak 4. ZOO-a
treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent
pariteta utvrđen. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu članka 272. ZOO-a jer se
može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih
sindikatima javnih službi. Primjenom članka IV. stavak 2. Izmjena Dodatka
Sporazumu kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike
između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. uvećava za 1,16% te
iznosi 5.478,19 kuna, a temeljem članka IV. stavak 3. Izmjena Dodatka Sporazumu
za prosinac 2016. i siječanj 2017. povećava se za daljnjih 1,16% te osnovica iznosi
5.541,74 kuna.
15. Vezano za tuženikov istaknut prigovor zastare, valja istaknuti kako je isti
neosnovan, ovo iz razloga što je sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu
propisano kako potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina, pa imajući u
vidu da je tužiteljica tužbu u ovom predmetu podnijela 12. travnja 2021., a čije
najranije potraživanje dospijeva 16. travnja 2016. godine, razvidno je kako ista nisu u
zastari.
16. Tuženik je na ročištu od 31. svibnja 2023. učinio nespornim visinu potraživanja, kao i tijek zatezne kamate.
17. Slijedom navedenog, tužiteljici je na ime razlike naknade bruto plaće za
utuženo razdoblje dosuđen bruto iznos od 957,17 eur / 7.211,76 kn¹, te je odlučeno
kao pod točkom I izreke presude.
18. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužiteljici su dosuđene zakonske
zatezne kamate od šesnaestog u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je
obavljen rad pa do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZoR-a, izuzev
zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno
čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZoR-a.
19. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 28 Pr-12717/2021-11
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st.
1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za
rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14), a prema vrijednosti
postavljenog tužbenog zahtjeva.
Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (75 bodova prema Tbr. 7/1
OT/12), pristupa na ročište 31.5.2023. (75 bodova prema Tbr. 9/1 OT/12), te pristupa
na ročište za objavu od 37,5 bodova, dakle ukupno 187,5 bodova što uz vrijednost
boda od 15 kuna (Tbr 50. OT) iznosi 2.812,50 kn / 373,28 eura, a navedenom iznosu
dodan je PDV od 25% što ukupno iznosi 466,60 eura, sa zakonskim zateznim
kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).
Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 23.7.2021. kojim povećava
tužbeni zahtjev i preinačava tužbu na način da istim obuhvaća i paritete budući da je
tužiteljica mogla odmah u tužbi obuhvatiti istom i „paritete“ jer u razdoblju od
podnošenja tužbe pa do preinake iste nisu nastale nikakve nove okolnosti, a koje bi
je sprječavale da tužbom odmah obuhvati i „paritete“.
Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podneska od 5.5.2023. radi očitovanja
na odgovor na tužbu, jer iako je navedeni podnesak obrazložen, isti nije bio nužan za
vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP, budući da se zapravo radi o sporu male
vrijednosti u istovrsnim predmetima u kojima postoji brojna sudska praksa te je sud
na prvom ročištu i zaključio raspravu, a u navedenom podnesku radi se o navodima
ponovljenim iz tužbe, te o navodima koji predstavljaju relevantnu sudsku praksu i
pravno stajalište Vrhovnog suda RH, te je tužiteljica iste mogla iznijeti i na ročištu, za
koje joj je priznat trošak zastupanja.
Također tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 24.5.2023. kojim
usklađuje tužbeni zahtjev u valuti euro kao i u pogledu stope i tijeka zakonske
zatezne kamate, budući da iskazivanje tužbenog zahtjeva u valuti euro predstavlja
obvezu tužitelja sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22 i 88/22) i čl. II. st. 4. Odluke o objavi
uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj
85/22.) kojim je propisana obveza dvojnog iskazivanja u razdoblju od 5. rujna 2022. u
00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata.
21. Tužiteljici je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.
Slijedom svega navedenog odlučeno je kao pod točkom II izreke.
U Zagrebu 11. srpnja 2023.
Sutkinja:
Vesna Horvath, v.r.