- 1 -              Rev 1927/2019-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1927/2019-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja G. V. iz Z., ..., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik R. I. M., odvjetnik u Z. i T. N., odvjetnik u Z., protiv tuženika B. M., ..., Z., OIB: ..., kojeg zastupa OD J. & G. iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-417/2017-4 od 30. siječnja 2019. kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru broj P-196/2013 od 10. svibnja 2017., u sjednici održanoj 11. srpnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Ukida se presuda i rješenje Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-417/2017-4 od 30. siječnja 2019.. i presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru broj P-196/2013 od 10. svibnja 2017., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

O troškovima postupka odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom odlukom utvrđeno je da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za upis prava suvlasništva za 1/2 dijela nekretnine oznake k.č. ... k.o. P., G., šuma, površine 2781 m2, upisane u zk. ul. ... što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem presude nakon pravomoćnosti upiše kao suvlasnik za navedeni suvlasnički dio, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika za taj suvlasnički dio.

 

Rješenjem istoga suda i broja naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 32.400,04 kune.

 

2. Drugostupanjskom presudom i rješenjem odbijena je žalba tuženika kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda i rješenje, te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

 

3. Protiv drugostupanjske presude i rješenja reviziju je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da revizijski sud preinači podredno ukine pobijanu odluku i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

4. U odgovoru na reviziju tužitelj osporava navode iz revizije.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP), u povodu revizije iz st. 382. st. 1. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je stekao valjani pravni osnov za upis prava suvlasništva na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul. ... i to k.č. ... površine 2781 m2 k.o. P., a tužitelj se poziva na to da je ukidanjem agrarnih odnosa ta nekretnina prešla u samostalno vlasništvo obrađivača odnosno kmeta G. P. pokojnog I., a prednika tužitelja.

 

8. U postupku pred sudovima nižeg stupnja utvrđeno je:

 

- da je prema zk. izvatku čestica ... površine 2781 m2, ..., šuma ..., k.o. P. upisana u zk. ul. ... u korist B. M. za cijelo. Prema prijepisu posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z. od 2. listopada 2014. da je vidljivo da je predmetna nekretnina oznake ..., G. šuma površine 2781 m2 upisana u posjedovni list ... u korist posjednika S. ... M. u Z.,

 

- da je čest. zem. ... k.o. P. formirana u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. P. od stare čest. zem. ... k.o. P.,

 

- da je nekretnina po staroj oznaci ... k.o. P. uvrštena u sastav ostavinske imovine kao izvanknjižno vlasništvo smrti prednika tužitelja, i to P. M. pok. G. prema rješenju Općinskog suda u Zadru pod posl. br. O-630/79 od 29. veljače 1980. iz kojeg rješenja slijedi da su ostavitelja naslijedile sestre M. L. za 3/9 dijela, B. V. za 3/9 dijela i A. P. za 1/9 dijela, te da je predmetna nekretnina po staroj oznaci čest. zem. ... k.o. P. ušla u ostavinsku masu kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja,

 

- da iz povijesti posjeda Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z. od 20. veljače 2009. slijedi da je čest. zem. ... k.o. P. od 1883. bila upisana u pl. ..., odnosno na M. M., s tim da 1940.-1942. prelazi u posjed P. M. G.,

 

- da iz iskaza svjedoka A. P. proizlazi da je predmetna nekretnina uvijek bila šuma, da se nikada za korištenje ovih nekretnina nije plaćalo te da je 1934. godine kralj A. otkupio zemlju od svih veleposjednika, te se više nikome nije plaćao dodatak,

 

- da je G. P. iza njegove smrti naslijedila za 1/3 dijela M. L., kćerka, a ovu da je naslijedio sin M. L. koji se podijelio sa ostalim suvlasnicima, potomcima pok. G. P. diobenim ugovorom od 19. prosinca 2007.,

 

- da iz sadržaja navedenog diobenog ugovora proizlazi da je između M. L., J. V., G. V., P. M., P. M. D. i P. A. M. pok. P. na način da je čest. zem. ... k.o. P. u površini od 1391 m2 zv. G. pripala u odvojen posjed i vlasništvo M. L.,

 

- da iz ugovora o prodaji nekretnina sklopljenog između M. L. kao prodavatelja i G. V. kao kupca od 7. siječnja 2013. ovjerenog od strane javnog bilježnika A. K. Z. pod posl. br. OV-4/13 slijedi da kupac G. V. kupuje 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine oznake čest. ... k.o. P. u naravi šuma G. površine 2781 m2.

 

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi zaključili su da je tužitelj dokazao da je njegov prednik, G. P. pok. I., bio u kmetskom odnosu sa M. ... M. u Z., te da je predmetnu nekretninu stekao u vlasništvo na temelju Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije P. D. od 19. listopada 1930. te su stoga prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja.

 

10. Tuženik u reviziji navodi kako nižestupanjske presude imaju nedostatke zbog kojih se ne mogu ispitati, tj. u istima nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Također, tuženik u reviziji ističe i da žalbeni sud nije odgovorio na sve žalbene prigovore.

 

11. Osnovano tuženik navodi da se niti jedan od nižestupanjskih sudova nije očitovao o prigovorima tuženika iznijetim tijekom prvostupanjskog postupka, a potom ni onima navedenim u žalbi. Tuženik i u reviziji i u žalbi, a i tijekom cijelog postupka ističe da se kod predmetne nekretnine radi o šumi, što između ostalog utvrđuju i nižestupanjski sudovi, te navode da se radi o gustoj šumi crnike, međutim niti prvostupanjski niti drugostupanjski sud ne obrazlažu da li predmet razrješenja agrarnog odnosa prijavitelja može biti nekretnina koja je po kulturi u cijeloj svojoj površini šuma, i to i u zemljišnoj knjizi, u katastru ali i u naravi, te predstavlja neobrađeno zemljište.

 

11.1. Ovdje se upućuje na odluku revizijskog suda Rev-1478/19 od 7. veljače 2023. u kojoj se navodi da je obrađivač mogao steći pravo vlasništva na obradivom zemljištu na kojem su postojali trajni odnosi obrađivanja zajedno sa zgradama i stablima, te zajedno s livadama, pašnjacima i stranama koje su mu bile date na uživanje povodom osnivanja navedenih odnosa i koje s posjedom obrađivača čine jednu gospodarsku cjelinu.

 

11.2. Neobradivo zemljište i šume koje su kao takve i upisane u zemljišnoj knjizi i katastru, a u naravi su zemljišta obrasla šumom i makijom i predstavljaju neobrađeno zemljište, nisu bile predmetom stjecanja prava vlasništva po odredbama navedenog Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, neovisno o tome što ih je eventualno obrađivač koristio za branje granja i sječu drva.

 

12. Također se ističe da je izostalo obrazloženje nižestupanjskih sudova o prigovoru tuženika da težački odnos prednika tužitelja nije pravomoćno razriješen sukladno Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa, a niti kasnije pravomoćnom odlukom agrarne komisije sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa koji je stupio na snagu 1946. Ovdje valja napomenuti da odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni, rješavat će se u posebnom upravnom postupku u kojemu je prvostupanjsko tijelo kotarska komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, a drugostupanjsko tijelo okružna odnosno oblasna komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju (čl. 8.), odnosno kasnije organi uprave općinskih skupština nadležnih za imovinskopravne poslove. Zahtjevi za ukidanje agrarnih odnosa u smislu tog zakona morali su se podnijeti najkasnije do 31. prosinca 1947.

 

12.2. S obzirom na to da je riječ o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona, rješenja koja su donosila nadležna tijela na temelju prijave obrađivača imala su deklaratorni karakter. S tim u vezi je Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske donio na sjednici od 14. studenoga 1974. pravno shvaćanje (objavljeno u pregledu sudske prakse broj 6/139) koje glasi: Propuštanjem podnošenja zahtjeva za ukidanje agrarnih odnosa ne sprječava sud u prosudbi da je sporno zemljište prešlo u vlasništvo F. V. kao obrađivača zemljišta, a temeljem odredaba Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja“.

 

12.3. Sukladno navedenom za zaključiti je da je u tom slučaju parnični sud isključivo ovlašten i dužan utvrđivati činjenice koje bi bilo dužno utvrđivati i tako nadležno tijelo u cilju donošenja odluke utemeljene na zakonu koji uređuje razrješenje određenog pravnog odnosa u kojem odlučuje, u konkretnom slučaju o razrješenju agrarnog odnosa.

 

13. Pravo na ocjenu provedenih dokaza odredbama parničnog postupka pridržano je za nižestupanjske sudove koji prema svojem uvjerenju i na osnovu savjesne i brižljive ocjene odlučuju koje će činjenice uzeti kao dokazane (čl. 8. ZPP-a). Međutim, kod ocjene dokaza sud je ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se ta ocjena mogla provjeriti.

 

14. Slijedom navedenog, počinjena je pred nižestupanjskim sudovima bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, dok je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP. Ovo stoga što je drugostupanjski sud propustio ocijene sve žalbene navode tuženika koji su od odlučnog značaja, a što je utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude.

 

15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u skladu s prethodno iznesenim shvaćanjem i razmotriti ono na što je u ovoj odluci ukazano te ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu.

 

16. Odluka iz toč. II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

Zagreb, 11. srpnja 2023.

 

                            Predsjednik vijeća:

              dr.sc. Jadranko Jug, v.r.